Dostupni linkovi

Pogubni gubitak Wagnerovih plaćenika i prekid diplomatskih odnosa Malija i Ukrajine


Ljudi u Moskvi odaju počast Wagnerovim plaćenicima ubijenim u Maliju, 4. avgusta 2024.
Ljudi u Moskvi odaju počast Wagnerovim plaćenicima ubijenim u Maliju, 4. avgusta 2024.

Mali je prekinuo diplomatske odnose s Ukrajinom, nakon što je vladin zvaničnik optužio Kijev da je odigrao ulogu u smrtonosnim borbama u blizini alžirske granice u julu.

Desetine malijskih vojnika i plaćenika ruskog Wagnera stradali su tokom višednevnevnih sukoba s tuareškim separatističkim pobunjenicima i borcima povezanima s al-Kaidom, pišu svjetski mediji.

Ukrajinska vojna obavještajna služba je potom ustvrdila da je bila umiješana u zasjedu u kojoj su ubijeni Wagnerovi plaćenici u zapadnoafričkoj državi što bi, prema nekim ocjenama, moglo značiti da je borba Kijeva protiv ruskih snaga poprimila globalnu dimenziju.

Momentalni prekid odnosa

Mali je u nedjelju, 4. avgusta, saopštio da prekida diplomatske odnose s Ukrajinom, optuživši visokog ukrajinskog zvaničnika da je priznao ulogu Kijeva u teškom porazu koji su malijske trupe pretrpjele prošlog mjeseca, prenosi agencija France-Presse (AFP).

Pripadnici ruske plaćeničke organizacije Wagner bili su među žrtvama poraza koji se dogodio krajem jula na sjeveru zemlje, a za koji vojni čelnici Malija okrivljuju "separatiste i džihadiste".

Mali će prekinuti odnose s Ukrajinom "odmah", rekao je glasnogovornik vlade, pukovnik Abdoulaye Maiga.

Vlada Malija je, kako se navodi u saopštenju, bila šokirana kada je saznala za izjave Andrija Jusova, glasnogovornika ukrajinske vojne obavještajne službe (GUR) koji je, tvrde malijske vlasti, "priznao umiješanost Ukrajine u kukavičkom, izdajničkom i barbarskom napadu naoružanih terorističkih grupa" u kojem su stradali malijski vojnici.

Akcije koje je poduzela Ukrajina prekršile su suverenitet Malija i predstavljale neprihvatljivo strano uplitanje i podršku međunarodnom terorizmu, navodi se u saopštenju malijskog zvaničnika.

Jusov je, prenosi AFP, rekao da je cijeli svijet svjestan da su pobunjenici "dobili potrebne podatke koji su im omogućili da izvedu svoju operaciju protiv ruskih ratnih zločinaca".

Na fotografiji su učesnici napada na Wagnerove snage i malijske trupe, koje su učestvovale u borbama u blizini Tinzaouatena, na alžirskoj granici, kada su 27. jula upali u zasjedu.
Na fotografiji su učesnici napada na Wagnerove snage i malijske trupe, koje su učestvovale u borbama u blizini Tinzaouatena, na alžirskoj granici, kada su 27. jula upali u zasjedu.

Trodnevne intenzivne borbe izbile su u blizini alžirske granice 25. jula u vojnom kampu u Tinzaouateneu. U videu koji je AFP pregledao 2. avgusta, malijski premijer Choguel Kokalla Maiga priznao je da su izgubili "bitku" kod Tinzaouatenea.

'Složena zasjeda'

Odgovornost za napad na malijske vojnike i Wagnerove plaćenike preuzela je grupa tuareških pobunjenika zajedno s ogrankom Al Kaide u Sahelu, JNIM (Jama’at Nusrat al-Islam wal-Muslimin), koji su, kako se čini, sarađivali da bi uhvatili ruski konvoj u zasjedu, naglasio je CNN.

Nakon napada, JNIM je tvrdio da je "složena zasjeda" izbrisala konvoj, ubivši 50 Rusa i nekoliko malijskih vojnika, te objavio video snimke na kojima se vidi nekoliko vozila u plamenu, kao i desetine tijela ubijenih u tom području.

Glasnogovornik taureške militantne grupe rekao je da su tokom bitke pojedini malijski vojnici i ruski borci zarobljeni.

Prema nekim neslužbenim ruskim Telegram kanalima, ubijeno je čak 80 Rusa. To bi, ukazuje CNN, bio daleko najveći poraz ruskih paravojnih jedinica u nekoliko godina djelovanja u Africi, budući da je Kremlj nastojao upotrijebiti plaćeničke snage kako bi se suprotstavio uticaju Zapada širom Sahela i centralne Afrike i podržao nestabilne režime.

Prije više od deset godina, podsjeća BBC, centralna vlada Malija izgubila je kontrolu nad velikim dijelom sjevera nakon pobune Tuarega dok je sigurnost zemlje tada bila dodatno zakomplikovana umiješanošću islamističkih militanata u sukob.

Prilikom preuzimanja vlasti državnim udarima 2020. i 2021. vojska je kao razlog navela nesposobnost vlade da se uhvati u koštac s ovim nemirima.

Nakon toga je, dodaje britanski javni servis, nova hunta prekinula dugogodišnji savez Malija s bivšom kolonijalnom silom Francuskom u korist Rusije, u pokušaju da uguši nemire.

Sporna izjava ukrajinskog zvaničnika

Glasnogovornik GUR-a Andrij Jusov, prema pisanju Reutersa, nije potvrdio uključenost Kijeva u borbe, ali je u komentarima objavljenim na web stranici javnog servisa Suspilne 29. jula rekao da su malijski pobunjenici dobili "potrebne" informacije za izvođenje napada.

Andrij Jusov, portparol ukrajinske vojne obavještajne službe (GUR), 10. januar 2024.
Andrij Jusov, portparol ukrajinske vojne obavještajne službe (GUR), 10. januar 2024.

"Pobunjenici su dobili sve potrebne informacije koje su im trebale, a ne samo informacije, koje su (im) omogućile da provedu uspješnu vojnu operaciju protiv ruskih ratnih zločinaca", rekao je.

Jusov nije rekao jesu li ukrajinski vojnici uključeni u borbe ili su prisutni u zemlji. Rekao je da GUR "trenutno neće raspravljati o detaljima, ali bit će još toga".

Reuters naglašava da se u saopštenju malijske vlade, u kojem se navodi sporna izjava glasnogovornika GUR-a, pominju i komentari ukrajinskog ambasadora u Senegalu, Gvineji, Gvineji Bisau, Obali Bjelokosti i Liberiji.

Senegalski ministar vanjskih poslova je, dodaje Reuters, pozvao u petak, 2. avgusta, ukrajinskog ambasadora Jurija Pivovarova zbog videosnimka koju je ukrajinska ambasada objavila na svojoj Facebook stranici u kojoj Pivovarov pruža "nedvosmislenu podršku terorističkom napadu" u Maliju.

Likvidacije 'korisne' za Kijev

Nakon što je ukrajinski zvaničnik komentarisao stradanje plaćenika Wagnera u Maliju, Guardian piše da postoje uvjerenja da su ukrajinske snage aktivne u Sudanu, još jednom mjestu gdje su Wagnerove trupe bile uključene u borbe.

To je, ocjenjuje britanski list, dodatni znak da je borba Kijeva s Moskvom poprimila globalnu dimenziju.

Wagnerovu plaćeničku organizaciju je, podsjeća list, osnovao Jevgenij Prigožin, stari znanac Vladimira Putina koji je izgradio borbene snage kao način da Moskva interveniše u sukobima bez službenog uplitanja ruske vojske.

Plaćenici su vodili većinu najžešćih borbi u Ukrajini, često koristeći bivše zatvorenike koji su pomilovani u zamjenu za ostanak na liniji fronta.

Wagner je također aktivan širom Afrike, a nastavlja biti čak i nakon što je Prigožin osramoćen nakon neuspjelog pokušaja vojnog udara prošlog ljeta. Kasnije je umro nakon eksplozije u svom avionu, za koju se vjeruje da ju je naredio Kremlj. Međutim, dodaje Guardian, Wagnerov uticaj u Africi je ostao.

"Za Moskvu su afričke zemlje u kojima je Wagner prisutan samo interesna zona koja joj omogućuje da se dočepa resursa - zlata, dijamanata, plina i nafte, a novac ide za finansiranje ruske agresije", rekao je Sergej Kuzan, direktor Ukrajinskog centra za sigurnost i saradnju u Kijevu, objašnjavajući zašto bi Ukrajina možda htjela ciljati na snage Wagnera u Africi.

Dodao je da su napadi imali dodatne koristi za Kijev: "likvidacije" nekih od najiskusnijih boraca Wagnera i smanjenje ukupnog vojnog potencijala snaga, a također i osvetu za ratne zločine u Ukrajini.

"Značajan dio uništenih boraca stekao je vojno iskustvo u Ukrajini, gdje su izvršili stotine ili hiljade ratnih zločina... te zločine treba kazniti, a ruski ratni zločinci trebaju znati da nikada neće biti sigurni", izjavio je Kuzan za Guardian.

'Desant' na Afriku
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:03:57 0:00

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG