Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na sjednici 9. jula nije postiglo saglasnost da u Bosni i Hercegovini 11. juli bude dana žalosti u povodu obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici.
Zukan Helez, zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i ministar odbrane, uputio je zahtjev da državna vlada donese odluku o proglašenju 11. jula danom žalosti na području cijele BiH.
Svake godine ovakav zahtjev se nađe pred Vijeće ministara BiH, ali godinama nije bilo konsenzusa za donošenje takve odluke. Protiv su glasali ministri iz entiteta RS, odnosno zamjenik predsjedavajućeg iz reda srpskog naroda bez koga se nijedna odluka ne može staviti na dnevni red sjednice.
Vlada Federacije BiH, jednog od dva entiteta, je na sjednici 5. jula donijela odluku kojom se 11. juli 2024. godine, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglašava Danom žalosti u Federaciji BiH.
Posljednji put je odluka o proglašenju 11. jula danom žalosti u cijeloj BiH usvojena 2019. godine.
Na dan žalosti ne mogu se održavati programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima. Medijske kuće su dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje. Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave BiH na pola koplja, odnosno jarbola, na zgradama institucija.
U Srebrenici i okolnim mjestima je u julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske (VRS) ubile su više od 8.300 Bošnjaka.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je u maju Rezoluciju kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici.
Rezolucijom se, pored ostalog, osuđuju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca što je zabranjeno i Krivičnim zakonom BiH.
Pred različitim sudovima, do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora.
Među njima su i bivši predsjednik RS Radovan Karadžić i komandant bivše VRS Ratko Mladić, koji su u Hagu pravosnažno osuđeni na kaznu doživotnog zatvora.
Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid.
Isti sud je Srbiju proglasio krivom za nesprečavanje genocida i da je prekršila obavezu kažnjavanja počinilaca genocida.
U Memorijalnom centru u Potočarima 11. jula ove godine sahranit će se posmrtni ostavi 14 žrtava genocida u Srebrenici.
Vijeće ministara i o Zakonu o VSTV
Vijeće ministara BiH većinom glasova utvrdilo je na sjednici u Sarajevu, 9. jula u novom tekstu Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV), koji će Ministarstvo pravde uputiti Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnom postupku.
VSTV je tijelo nadležno za imenovanje svih sudaca i tužitelja na svim nivoima u zemlji, osim ustavnih sudaca.
Polovinom maja VSTV je upozorio da sudije i tužioci u Bosni i Hercegovini (BiH) ne mogu preuzeti svoje dužnosti, jer nema novca za osnivanje odjela koje će provjeriti njihovu imovinu prije imenovanja.
Izmjenom zakona pomjera se rok za uspostavu i operativnost Odjela za provedbu postupka ро izvještajima do 28. februara 2025. godine, umjesto ranije definisanog 23. marta 2024. godine.
Na ovaj način, kako se navodi u saopštenju za javnost, želi se omogućiti neometan rad pravosuđa u BiH, te u potpunosti uspostaviti funkcionalan sistem provjere izvještaja o imovini koji će osnažiti integritet nositelja pravosudnih funkcija u BiH.
Istovremeno se propisuje da sve osobe imenovane u pravosuđu od 23. marta 2024. do 28. februara 2025. godine mogu stupiti na funkciju, a dodatna provjera njihovih izvještaja o imovini i interesima biće izvršena nakon uspostave Odjela za provedbu postupka po izvještajima.
Parlament BiH je u septembru 2023. godine usvojio izmjene zakona o VSTV, koje predviđaju provjeru imovine sudija i tužilaca prije stupanja na dužnost, te osnivanje odjela koji će provjeravati tu imovinu.
