Osnivač WikiLeaksa Julian Assange izjasnio se krivim po jednoj optužbi za pribavljanje i objavljivanje američkih vojnih tajni, kao rezultat dogovora sa tužiocima Sekretarijata za pravosuđe, čime je obezbijedio sebi slobodu, a time je završena duga pravna saga koja je pokrenula debate o slobodi štampe i nacionalnoj bezbjednosti.
On se pojavio pred sudom u srijedu ujutru na federalnom sudu u Saipanu, glavnom gradu Sjevernih Marijanskih ostrva, američkog komonvelta u Pacifiku, čime je uvažena njegova želji da izbjegne ulazak u kontinentalni dio Sjedinjenih Država, piše AP.
U obraćanju sudu, Assange je rekao da vjeruje da je Zakon o špijunaži na osnovu kojeg je optužen u suprotnosti sa pravima iz Prvog amandmana, ali da prihvata da podsticanje izvora da daju povjerljive informacije za objavljivanje može biti nezakonito.
Dogovor sa tužiocima da prizna krivicu za jedno krivično djelo mu takođe omogućava da se vrati u rodnu Australiju bez odlaska u američki zatvor.
Bio je u zatvoru u Velikoj Britaniji posljednjih pet godina, boreći se protiv izručenja Sjedinjenim Državama na osnovu optužnice prema Zakonu o špijunaži koja je mogla da nosi dugotrajnu zatvorsku kaznu u slučaju osude.
Neočekivani dogovor omogućava objema stranama da ostvare određeni stepen pobjede, pri čemu je američki Sekretarijat za pravosuđe u stanju da riješi bez suđenja slučaj koji je pokrenuo teška pravna pitanja i koji možda nikada ne bi stigao do porote s obzirom na dugotrajan tempo procesa ekstradicije.
WikiLeaks, internet stranica za otkrivanje tajni koju je Assange osnovao 2006. godine, pozdravio je najavu dogovora, uz riječi zahvalnosti "svima koji su stali uz nas, borili se za nas i ostali potpuno posvećeni borbi za njegovu slobodu".
Odmah nakon presude, stranica je objavila na platformi X da Assange ide u Australiju.
Na sud je stigao u tamnom odjelu, sa opuštenom kravatom oko kragne, nakon što je doletio iz Britanije čarter avionom u pratnji članova pravnog tima i australijskih zvaničnika, uključujući i visokog australijskog diplomatu u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji je pratio Assangea na letu.
U sudnici je odgovarao na osnovna pitanja američke okružne sutkinje Ramone Manglon, koju je imenovao bivši predsjednik Barack Obama, i kako prenosi AP, činilo se da je pažljivo slušao o uslovima sporazuma.
Kao uslov za izjašnjavanje o krivici, od njega će se tražiti da uništi informacije koje su dostavljene WikiLeaksu.
Sporazum o izjašnjavanju o krivici, objelodanjen u ponedjeljak uveče u pismu Sekretarijata za pravosuđe, predstavlja najnovije i vjerovatno posljednje poglavlje u sudskoj borbi u kojoj je uključen ekscentrični australijski kompjuterski stručnjak koga su pristalice proslavljale kao krstaškog borca za transparentnost, ali ga osuđuju nacionalni bezbjednosni krugovi koji insistiraju da je njegov prezir prema vladinoj tajnosti doveo živote u opasnost i otišao daleko izvan granica tradicionalnih novinarskih dužnosti.
Američki Sekretarijat za pravosuđe pristao je da se saslušanje održi na udaljenom ostrvu jer se Assange protivio dolasku na kontinentalni dio Sjedinjenih Država i zato što se nalazi blizu Australije, gdje se vraća nakon što se izjasnio o krivici.
Izjašnjavanjem o krivici se rješava krivični slučaj koji je pokrenuo Sekretarijat za pravosuđe tokom administracije Donalda Trumpa u vezi sa dostavljanjem i objavljivanjem ratnih izvještaja i diplomatskih depeša u kojima su detaljno opisani zločini američke vojske u Iraku i Avganistanu.
Tužioci su tvrdili da je u bio u dosluhu sa bivšom vojnom obavještajnom analitičarkom Chelsea Manning da dođe do dokumenata i objavio ih bez obzira na američku nacionalnu bezbjednost, uključujući objavljivanje imena ljudi koji su davali informacije američkim snagama.
