Sa ekonomijom u centru programa, nova vlada Sjeverne Makedonije 24. juna je započela svoj prvi radni dan.
Talat Džaferi (Xhaferi) predao je dužnost novom premijeru i vođi VMRO-DPMNE Hristijanu Mickoskom, čiju su vladu u nedjelju, sa 77 glasova "za" u Sobranju, izabrali poslanici.
Tim Mickoskog sačinjen od 23 ministra, od kojih su pet i potpredsjednici vlade, obavezao na program od 60 stranica.
Osim VMRO-DPMNE-a, dio vlade čine i koalicija "Vredi" (VLEN) i politička stranka ZNAM.
"Centralno mjesto u našoj životnoj misiji je ekonomski oporavak naše zemlje. Započećemo novi snažan ciklus ekonomskog rasta", poručila je nova vlada.
Mickoski je rekao da ne želi "medeni mjesec" u prvih sto dana, najavivši "furozni" start sa vidljivim rezultatima već na početku.
Međutim, opozicija sumnja u ostvarivost takvih poteza.
'Bez pregovora sa EU nema promjena'
Politički analitičar iz Skoplja Dželjalj Neziri (Xhelal Neziri) skeptičan je da će ova politička garnitura u novoj vladi donijeti "spektakularne rezultate".
Prema njegovom mišljenju, sve se svodi samo na rotaciju vlasti, a vlada Mickoskog, kao i ona Zorana Zaeva 2017. godine, neće moći da ostvari rezultate dok zemlja ne započne pregovore za članstvo u Evropsku uniju.
"Ono što je izazov za ovu vladu su ustavne promjene, koje su preduslov za nastavak pregovora o članstvu u EU. Bez nastavka tog procesa, neće doći do evropeizacije, i sa time ne možemo da očekujemo pozitivne promjene. Jedna korumpirana vlast biće zamijenjena drugom i takvo korumpirano vladanje već postaje normalno kod nas. Nadam se da će nešto moći da se promijeni, da još ima prostora da se poštuje aktuelna vlast u vezi sa ustavnim promjenama", rekao je Neziri za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Sjeverna Makedonija je u julu 2022. održala prvu međuvladinu konferenciju sa EU, a za nastavak pristupnog procesa potrebno je da bugarska zajednica bude uključena u preambulu Ustava.
Nekoliko minuta prije nego što je izabran za premijera, Mickoski je u nedjelju iz parlamentarne govornice poručio: "Takav bugarski diktat pod takvim uslovima neće proći, i dok sam ja na funkciji neće biti ustavnih promjena".
Pitanje Prespanskog sporazuma
Tu je i Prespanski sporazum, o kojem je grčka strana i ranije upozorila Skoplje da treba da ga poštuje kako bi put prema EU ostao otvoren.
Novi premijer kaže da prihvata realnost i da će da koristi ustavno ime u službenoj komunikaciji, ali ne i u domaćim nastupima i javnim izjavama.
"Sramotni pridjev ću izgovoriti prilikom zakletve jer me podsjeća na sramotu koju ste donijeli mojoj domovini, mojoj porodici, mojim nerođenim unucima. Činiću sve što mogu dok sam živ da ispravim ovu nepravdu. Nažalost, u ovom trenutku sam nemoćan. U ovom trenutku moram pred vama reći da ću morati da kapituliram kao čovjek", rekao je Mickoski u Sobranju.
Politika korištenja ustavnog imena u pisanoj formi, ali ne i usmeno, što najavljuje vlada Mickoskog, prema riječima bivšeg posrednika između Skoplja i Atine, koga su imenovale Ujedinjene nacije - Matthewa Nimetza, izazvaće kontinuirane probleme i konfuziju.
"Ova politika nije dugoročno održiva i neće im omogućiti da igraju odgovarajuću ulogu u svjetskoj zajednici", izjavio je Nimetz za grčki list "Kathimerini".
Međutim, analitičar Neziri smatra da pitanje Prespanskog sporazuma ne bi trebalo biti problem. Kako kaže, VMRO-DPMNE-u će trebati vremena da se prilagodi činjenici da su prešli iz opozicije u vlast.
"To ponovno isticanje ne bi trebalo biti očekivano da se dogodi preko noći. Ta pozicija da se poštuje Sporazum pismeno, ali ne i usmeno kao sloboda govora, mislim da je jedna faza prelaska prema potpunom poštovanju Sporazuma. Ne vjerujem da ćemo imati problema u tom pogledu", rekao je Neziri.
Ovo pitanje često se provlačilo i u kritikama koje su upućivali poslanici Saveza socijaldemokrata Makedonije (SDSM) sa govornice Sobranja na sjednici za izbor nove vlade, optužujući VMRO-DPMNE da manipulira građanima sa narativom o vraćanju imena.
Obećanja o ekonomskom rastu i novim radnim mjestima
Za razliku od njih, njihove kolege iz vladajuće većine su se fokusirali na reforme, borbu protiv korupcije, investicije, poboljšanje životnog standarda i druge ekonomske mjere.
Ambicije i očekivanja vlade za privredu kao prioritet su da, ukoliko ne dođe do nepredviđenih ekonomskih i političkih poremećaja, od 2025. godine godišnji rast BDP-a bude od tri do pet odsto.
To će se, navodi se u programu, zasnivati na fer uslovima za preduzetnike, ulaganjima javnog kapitala, domaćim investicijama, ali i dolasku stranih investitora.
"Cilj Vlade je da do 2028. godine smanji stopu nezaposlenosti na 7,5 odsto. To znači da će se u sljedećih četiri godine stvoriti oko 55.000 novih radnih mjesta", navodi se u programu.
Mickoski je sa govornice najavio prve korake kao smanjenje poreza, povećanje penzija, projekat od 250 miliona eura za opštine, borbu protiv korupcije. Za 25. jun je najavio i promociju investicije od 400 miliona eura.
VMRO-DPMNE je najavio i povoljno zaduživanje od milijardu eura od vlade jedne zemlje članice EU.
SDSM, s druge strane, ovo ne vidi kao uspjeh, ali napominje da će javni dug države rasti.
"Naše procjene govore da će se zaduživanje za trenutak sa 58,6 odsto, koliko je zaduživanje države cjelokupnog javnog duga, ići na negdje oko 66 odsto. Sa ostalim zaduživanjem, ona će ići do 70 odsto. Pa moraće se građanima odgovoriti kako odjednom na sve komentare da je država prezadužena jer smo blizu 60 odsto, odjednom sad 70 odsto i da to nije problematično", kaže za RSE aktuelni poslanik i bivši potpredsjednik vlade za ekonomska pitanja, Fatmir Bitiqi (Bitići).
Pored ekonomije i visokog standarda života koji su u fokusu, ostalih pet tematskih ciljeva koje je nova vlada oblikovala u programu su: borba protiv korupcije, vladavina prava u institucijama, funkcionalni institucionalni sistem, nacionalni prioriteti, te prava i slobode.
Promjena vlasti u Sjevernoj Makedoniji dolazi nakon ubjedljive pobjede VMRO-DPMNE i koalicije "Tvoja Makedonija" na parlamentarnim izborima 8. maja, na kojima je stranka osvojila 58 od ukupno 120 mandata u Sobranju.
Njihovi koalicijski partneri VLEN i ZNAM osvojili su po 14, odnosno šest mandata.
SDSM i koalicija "Evropski front" vođena od strane DUI, koje su prešle u opoziciju, dobile su po 18 mandata. U opozicionim redovima također su šestorica poslanika iz Levice.
Facebook Forum