Pritisak da Njemačka razmotri mogućnost korištenja trećih zemalja za deportaciju afganistanskih i sirijskih izbjeglica te procesuiranje tražitelja azila nailazi na žestok otpor skupina i zagovornika ljudskih prava.
To je pitanje bilo glavna tema razgovora između kancelara Olafa Scholza i čelnika 16 njemačkih država u Berlinu 20. juna.
Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser rekla je tokom sastanka regionalnih ministara unutarnjih poslova istog dana da su "konkretni pregovori" u toku i da je "uvjerena" da će se pronaći način da se deportiraju afganistanski ili sirijski imigranti osuđeni za teške zločine.
Faeser je rekao da će mjere utjecati samo na mali broj ljudi, te da bi se u slučaju afganistanskih državljana deportacije mogle provesti preko trećih zemalja poput Uzbekistana.
Uoči sastanaka, koji su uslijedili na Svjetski dan izbjeglica, više od 300 organizacija uputilo je otvoreno pismo Scholzu u kojem su oštro kritizirali inicijativu.
"Molimo vas da jasno odbijete planove o vanjskoj proceduri azila", navodi se u pismu čiji su potpisnici Amnesty International Njemačka, Liječnici bez granica i njemačka skupina za zagovaranje prava migranata Pro Asyl.
"Planovi da se izbjeglice deportiraju u neeuropske treće zemlje ili da se provedu postupci azila izvan EU... ne funkcioniraju u praksi, izuzetno su skupi i predstavljaju prijetnju vladavini prava", navodi se, pored ostalog.
Potpisnici tvrde da bi takve mjere rezultirale ozbiljnim kršenjem ljudskih prava i da integracija tražitelja azila u društvo može uspjeti uz veću suradnju.
Nezadovoljstvo izbjeglicama poraslo je među konzervativnim i desničarskim političarima nakon što je 25-godišnji Afganistanac optužen da je krajem prošlog mjeseca nožem ubio njemačkog policajca.
Njemačka je zaustavila deportacije u Afganistan nakon što su talibani preuzeli vlast u Kabulu u avgustu 2021., a Berlin nema diplomatske veze s de facto vladom koju su formirali tvrdokorni islamistički vođe.
Njemačka je također glavna destinacija za Sirijce koji žele pobjeći od građanskog rata u toj zemlji i vladavine pod vođom Bašarom al-Asadom. Sirijci su najveća izbjeglička skupina u Njemačkoj, sa stotinama hiljada kojima je dopušten ulazak u zemlju od 2015. godine.
Sigurnosne situacije i stanje ljudskih prava u Afganistanu i Siriji promatrači smatraju strašnim.
Međutim, Scholz je ranije podržao ukidanje njemačke zabrane deportacija. Njegov vicekancelar, Robert Habeck, izrazio je 19. juna podršku deportacijama barem u situacijama kada su pojedinci osumnjičeni za terorizam ili osuđeni za ozbiljne zločine poput ubistva.
Zagovornici ideje navodno razmatraju bi li bilo moguće provesti takve deportacije preko trećih zemalja kao što je Uzbekistan, a da i dalje ostanu u skladu s međunarodnim pravom.
Faeser je za novine Neue Osnabrucker rekao da su se vodili pregovori s "raznim zemljama" i da "želimo dosljedno protjerivati i deportirati islamističke prijetnje".
Ministarstvo unutarnjih poslova također navodno traži načine vođenja postupaka za azil u trećim zemljama izvan Europske unije, slično planovima Italije s Albanijom. Dogovor Ujedinjenog Kraljevstva o slanju tražitelja azila u Ruandu također su zagovornici navodili kao primjer.
Michael Stuebgen, ministar unutarnjih poslova istočne pokrajine Brandenburg, ustvrdio je da bi Njemačka mogla započeti pregovore s talibanima i da su dijelovi Sirije dovoljno sigurni da dopuste povratak izbjeglica.
Protivnici su tvrdili da bi deportacije Afganistanaca i sirijskih izbjeglica bile u suprotnosti s njemačkim ustavom i obvezama prema međunarodnom pravu te da bi "outsourcing" procedura azila kršila ljudska prava tražitelja azila.
Tijekom svojih trodnevnih razgovora koji završavaju 21. juna, državna ministarstva unutarnjih poslova također navodno razmatraju smanjenje socijalnih naknada koje se isplaćuju ukrajinskim izbjeglicama.
Izvještaji novinskih agencija dpa i AP
