Apel iz Švajcarske za prava životinja u Crnoj Gori

Napušteni, gladni ili ubijeni psi i mačke su svakodnevica na ulicama crnogorskih gradova, tvrdi Švajcarac Kurt Amsler, koji je zbog toga pokrenuo elektronsku peticiju.

Peticiju, koju je do sada potpisalo 5.500 ljudi, prati protesno pismo u kome Amsler navodi da stranci izražavaju ogorčenje na društvenim mrežama i turističkim platformama tipa Trip Advisor, poručujući da zbog odnosa prema životinjama više neće dolaziti u Crnu Goru.

"Nijedna zemlja koja želi i treba da promoviše turizam ne želi negativan 'public' ", ističe Amsler.

Peticiju, u kojoj tvrdi da su u Crnoj Gori "prava i zaštita životinja strana riječ", adresirao je na crnogorskog predsjednika i premijera, te bivše i sadašnje ministre evropskih integracija i turizma.

"Kućni ljubimci bivaju napušteni, pretučeni na smrt, utopljeni, pregaženi, trovani, mučeni, žive bolesni na lancima ili usamljeni u malim kavezima. U nekoliko skloništa za životinje, psi čame u otvorenim prostorima bez zaštite od vremenskih prilika dok ne budu ubijeni", navodi Amsler.

Svetlana Manojlović iz Društva za zaštitu životinja Podgorice je saglasna sa tim navodima.

"Tako crnogorsko društvo doživljavaju stranci. Znači, naš odnos prema životinjama govori o tome kakvi smo mi ljudi i kakva smo država", kaže Manojlović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Manojlović, koja je od 2018. ambasadorka World Animal Day (WAD), kaže da to što je Švajcarac napisao traje godinama.

"Nije jedini. Meni su turisti iz Engleske pisali, iz Turske, pisali su mi iz Irske", ističe ona.

Slučaj ubistva psa u moru

Posljednji slučaj ubistva psa je zabilježen 26. maja.

Tad je iz mora kod Tivta izvučeno tijelo psa, kome je o vratu bio zavezan teg od 20 kilograma. To je saopštila gradska Komunalna inspekcija nakon izvlačenja tijela psa iz mora.

Utvrđeno je da pas nije imao čip. Slučaj su prijavili građani. Kako je saopšteno, policija u Tivtu će ispitati slučaj.

Prije nekoliko dana na društvenim mrežama su podgorička udruženja za zaštitu životinja objavila fotografiju psa, koga je nepoznata muška osoba vezala za automobil i vukla dok pas nije uginuo.

Udruženja su saopštila da je vlasnik procesuiran.

Pitanja bez odgovora

Da li država ima statistiku o procesuiranim i kažnjenim licima zbog ubijanja, sakaćenja i mučenja napuštenih životinja u posljednjih pet ili deset godina, pitanje je RSE na koje od četvrtka iz policije nijesu stigli odgovori.

Iz Vladine službe za informisanje je RSE potvrđeno da je pitanje proslijeđeno Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Bez odgovora je ostalo i pitanje: Koje norme i standarde u zaštiti životinja država treba da ispuni na putu ka Evropskoj uniji i da li ih ispunjava?

Ovo je pitanje, kako je RSE saopštila ista služba, proslijeđeno Ministarstvu poljoprivrede "na uvid i dalje postupanje".

I Manojlović je pisala nadležnima – bez rezultata.

"Prošle godine sam pisala Ministarstvu turizma, jer sam dobijala mnogo mejlova od stranaca. Sa Đuđevića Tare, Žabljaka, Pljevalja i Ulcinja. Ljudi su na odmoru, a nailaze na leševe životinja ili vezane, ubijene, masakrirane. Horor", kaže Manojlović.

Iz Kancelarije Evropske komisije u Podgorici nijesu odgovorili na upit RSE - koje evropske zakone i standarde Crna Gora treba da primjeni, kako bi ne bi svjedočili ubijenim i povrijeđenim životinjama na crnogorskim ulicama.

Amsel tvrdi da je Crna Gora daleko od evropskih standarda, iako planira da u EU uđe 2028. godine.

"Zemlja ima novog predsjednika skoro godinu dana. (Premijer) Milojko Spajić važi za reformatora i ima 36 godina. Trenutna situacija kada su u pitanju prava i zaštita životinja neće zadovoljiti propise EU", zaključio je Amsler.

Dva zakona i prebacivanje odgovornosti

Ovu oblast regulišu dva zakona.

Jedan se odnosi na krivično djelo, ubijanje i mučenje životinja, a drugi definiše zaštitu i dobrobit životinja.

Krivični zakonik je izmijenjen u decembru 2023. godine, a kazne za mučenje i ubijanje životinja su pooštrene, sa jedne na dvije godine zatvora.

Međutim, do sada sudovi nijesu izricali te kazne.

Manojlović ističe da je država prilikom tih izmjena odbila da i napuštanje životinja definiše kao krivično djelo.

Zbog toga je, tvrdi, sve više napuštenih pasa i mačaka na ulicama dok njihovi dojučerašnji vlasnici ne snose nikakvu odgovornost.

Jednako je, prema njenim riječima, važan Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja iz 2015. koji definiše šta je čija nadležnost, a koji je neadekvatan.

"Odgovornost za katastrofalno stanje se prebacuje s jedne na dugu adresu", kaže Manojlović.

Prema njenim riječima, Nacionalni program za kontrolu humane populacije pasa, koji je Vlada usvojila 2021., obavezuje sve lokalne uprave da formiraju skloništa za životinje i sprovedu humanu kontrolu populacije napuštenih pasa.

Manojlović je do 2023. bila članica Nacionalnog savjeta za dobrobit životinja.

Reakcije neadekvatne, kazne uslovne

Ona ističe da se građani koji prijave patnju napuštene ili vlasničke životinje sreću sa blagim reakcijama nadležnih.

"Problem je u tome što su inspektori iz tih gradova, ljudi koji tu žive i koji neće da se zamjeraju. Veterinari su takođe ljudi iz tih mjesta i oni, jednostavno, žmure", kaže Manojlović.

Pored ubijanja i mučenja pasa nerijetko nepoznata lica po ulicama i parkovima prosipaju otrov na mjestima gdje najčešće borave psi lutalice.

Da je otrovano više pasa 30. avgusta prošle godine u podgoričkom Siti kvartu, objavio je Aleksandar Zeković, odbornik podgoričkog parlamenta, koji je sklanjao njihove leševe.

On je pozvao je gradske vlasti da hitno reaguju. Slučaj nije procesuiran.

Oni koji su procesuirani dobili su uglavnom uslovne kazne.

Početkom 2020. godine, S. G. iz Pljevalja je osuđen na tri mjeseca uslovno, za ubistvo psa pucanjem iz vazdušne puške.

Zbog pucanja u petomjesečno štene u Baru je u maju 2019. tamošnji Sud izrekao kaznu od četiri mjeseca zatvora, odnosno godinu uslovno, Miodragu Vreteničiću, kinološkom sudiji.

Istovremeno je vlasnik psa, Darko Vuković, osuđen na dva mjeseca zatvora, uslovno godinu, jer nije pomogao povrijeđenom psu nego ga je stavio u vreću, i bacio niz liticu na putu Bar-Ulcinj.

Te godine je Sud u Nikšiću osudio M. M. na uslovnu kaznu zatvora od dva mjeseca jer je "na svom imanju zavezao psa za stablo šljive, a zatim ga tupim dijelom sjekire udario u glavu više puta", uslijed čega je pas uginuo.

Osnovi sud u Podgorici kaznio je B.S. 2017. sa 240 sati rada u javnom interesu jer je u naselju Mareza u Podgorici "mučio i usmrtio životinju, tako što je kanap vezao oko vrata psa... i snažno ga i dugo vukao do gušenja" .

Situacija najbolja u Podgorici

Manojlović ističe da je situacija najbolja u Podgorici, koja ima azil za napuštene pse i gdje veterinari brinu o njihovom zdravlju.

"Neke opštine su formirale azile, ali na način da tretiraju pse kao komunalni otpad. Ta su skloništa na deponijama gdje ostavljaju da uginu od gladi i bolesti. I na kraju krajeva - ubijaju ih. I niko na to ne reaguje. Svi smo slijepi. Ovo je postalo svakodnevica", kaže Manojlović.

Ona ističe da iako su u nekim opštinama rađeni projekti o brojanju napuštenih pasa i dalje ne postoje precizni podaci o broju napuštenih životinja u Crnoj Gori.

U Crnoj Gori postoji 13 skloništa za napuštene pse, koji se nalaze u devet većih opština. Njima upravljaju nadležni lokalni organi, a pet skloništa vode nevladina udruženja.