Ni osmi pokušaj da se izabere predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore nije uspio, pa će njime - kao i u prethodne gotovo tri godine - upravljati vršiteljka dužnosti Vesna Vučković.
Evropska komisija ranije je dala rok Sudskom savjetu da do 24. aprila okonča izbor predsjednika Vrhovnog suda, što je jedno od ključnih privremenih mjerila u procesu evropskih integracija.
Činjenica da Vrhovni sud ponovo nije utvrdio predlog za izbor predsjednika pokazuje nespremnost najviše sudske institucije Crne Gore za evropske integracije, ocjenili su iz Akcije za ljudska prava.
Smatraju da je time "teško ugrožen proces evropskih integracija", navodeći da je izbor predsjednika ovog suda bitan za dobijanje pozitivnog IBAR-a, privremenih mjerila za ključna poglavlja iz oblasti vladavine prava.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je početkom maja rekla da izbor predsjednika Vrhovnog suda nije uslov za dobijanje pozitivnog IBAR-a, ali da bi rješavanje tog pitanja pojačalo utisak o spremnosti Crne Gore da uđe u novu fazu pristupnih pregovora.
Šta se dešavalo sa glasanjem
Po izbornoj proceduri, nakon intervjua sa kandidatima, glasaju sve sudije Vrhovnog suda.
Kandidat koji dobije dvotrećinsku većinu potom kao njihov predlog "ide" ka Sudskom savjetu, koji daje konačnu riječ.
Međutim, 16. maja nijedan od dva kandidata nije dobio neophodnu dvotrećinsku većinu sudija Vrhovnog suda.
Od 17 sudija koji su tajno glasali, čak petoro je predalo nevažeće listiće.
Isto toliko nevažećih listića bilo je i na prethodnom, sedmom konkursu.
Za advokata Budislava Minića, to što ni iz osmog pokušaja nije izabran predsjednik suda predstavlja "logičnu posljedicu stanja koje samo neznaveni ili namjerni slijepci neće da vide u sudstvu".
"Jedan od čelnika zakonodavne vlasti je rekao da tamo ima trulih dasaka. Nema tamo zdrave grede koje bi trebalo da nose sudstvo. To je trulina".
Komentarišući nevažeće listiće dijela sudija, Minić ističe da oni "bez stida sprečavaju izbor nekoga ko bi mogao da razbije tu trulinu".
A za nevladin Centar za građansko obrazovanje, ponovni neuspjeh izbora kandidata za predsjednika ukazuje na organizovano djelovanje unutar Vrhovnog suda da se uspori vladavina prava i dovede u pitanje put Crne Gore u Evropsku uniju.
Bez predsjednika od kraja 2020.
Od septembra 2021. Vrhovnim sudom kao vršilac dužnosti rukovodi sutkinja Vesna Vučković.
Venecijanska komisija je 6. maja navela da bi imenovanje vršilaca dužnosti predsjednika sudova trebalo da bude izuzetak, a ne pravilo, odnosno da se dešava samo u izuzetnim, nepredviđenim okolnostima.
Iz Akcije su optužili Vučković da je propustila da blagovremeno precizira izborna pravila o tome kako se utvrđuje dvotrećinska većina.
Vučković je odgovorila da Akcija vrši kontinuirani pritisak na sudije Vrhovnog suda u vezi sa glasanjem, ocjenjujući to nedopustivim.
Vučković bez podrške za puni mandat
Vučković je prije skoro dvije godine isticala hitnost izbora predsjednika tog suda.
"Kako je uloga predsjednika suda od ključnog značaja za rad suda i odgovornost za rezultate, potrebno je izabrati predsjednika u najkraćem roku", kazala je Vučković oktobra 2022.
Mjesec kasnije je konkurisala za tu poziciju, no nije dobila dvotrećinsku podršku sudija Vrhovnog suda, iako je bila jedini kandidat.
Vučković nije izabrana za predsjednicu ni jula 2023., pa je Vrhovni sud ostao u v.d. stanju sa njom na čelu.
Kako je do sada odlučivao Vrhovni sud
Ključna pozicija u sudstvu upražnjena je od decembra 2020. godine, kada se sa čela Vrhovnog suda nakon 13 godina povukla Vesna Medenica.
Ona je na toj funkciji bila tri mandata, iako Ustav Crne Gore propisuje da isto lice može biti birano za predsjednika Vrhovnog suda najviše dva puta.
Njen treći mandat 2019. jednoglasno je tada podržalo 18 sudija Vrhovnog suda, a potom i tadašnji Sudski savjet.
Ostavku je podnijela krajem 2020. pod pritiskom međunarodne zajednice.
Medenica je uhapšena 17. aprila 2022. nakon objave transkripata Europola, presretnutih razgovora sa Skaja njenog sina Miloša, koji je sa njenim tjelohraniteljem navodno dogovarao krijumčarenje droge i šverc cigareta.
U njima Miloš tvrdi da je njegova majka upoznata sa njihovim nelegalnim poslovima i da od nje mogu da očekuju zaštitu.
Oktobra 2022. Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv nje kojom je tereti da je bila dio kriminalne organizacije koju je stvorio njen sin.
Advokat Minić upravo u "nasljeđu" Vesne Medenice vidi problem sa izborom novog predsjednika suda. Navodi da su dio sudija "čuvari lika i dijela dosadašnjeg sudstva, čelnice..."
"Nakon što je glavni čelnik takvog sudstva otišao, nije trunka pala na to sudstvo".
Minić poručuje da je stanje u Vrhovnom sudu posljedica odsustva bilo kakve odgovornosti kakvu bi trebalo da podrazumijeva najviša sudska istanca u državi.
Crna Gora: Sudije iznad zakona
Đurišić: Atmosfera u sudstvu demotivišuća
Podgorički advokat Aleksandar Đurišić za RSE kaže da u pravosuđu postoji ozbiljna demotivacija za izbor na sudijske funkcije.
"Zato je važno je da budu kvalitetne sudije, ljudi i pravnici kako bi se povratilo povjerenje u pravosuđe, naročito nakon hapšenja bivših čelnika pravosudnih i tužilačkih funkcija."
Osim Medenice, posljednjih godina uhapšeni su, između ostalog, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
On ističe da su u posljednja dva kruga izbora za predsjednika Vrhovnog suda kandidati bili izvanredni.
"Činjenica je da nešto nije u redu - sa jedne strane nije moguće natjerati nekoga da glasa, a mehanizmi izbora su problematični i veoma tvrdi", kaže Đurišić.
A na usvajanje u parlamentu čekaju već pripremljene zakonske izmjene, koje treba da olakšaju izbor najvažnije pozicije u sudskom sistemu.
Ministarka evropskih integracija Maida Gorčević rekla je prošle sedmice u Skupštini da se nada da će o ovim zakonskim izmjenama parlament glasati krajem maja.
U međuvremenu, Sudski savjet treba da odluči da li će hitno raspisati novi oglas za predsjednika Vrhovnog suda ili će sačekati usvajanje tih zakonskih izmjena.
Facebook Forum