Rezolucija o genocidu u Srebrenici je 'pečat istini', poručile su majke Srebrenice u Sarajevu 30. aprila, nakon što su stigle iz New Yorka, gdje su se dan ranije obratile na panel diskusiji u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
Panel diskusija je održana nakon što je prolongirano glasanje o rezoluciji o Srebrenici, koje je, kako je ranije najavljivano, trebalo biti održano 2. maja u Generalnoj skupštini UN-a.
"Očekivala sam da će Srbija biti sponzor Rezolucije, Srbiji je potrebnija rezolucija, jer narod i ta država žive u lažima i kroz rezluciju će saznati pravu istinu. Mi moramo da gradimo bolje sutra da niko ne doživi ono što smo mi, da tražimo našu djecu po masovnim grobnicama", poručila je Munira Subašić, predsjednica udruženja "Majke Srebrenice i Žepe".
U dokumentu rezolucije, u koji je Radio Slobodna Evropa ranije imao uvid, traži se, između ostalog, da se bez rezerve osudi svako poricanje genocida u Srebrenici, kao i radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici.
"Ova rezolucija je rezultat našeg rada, naše borbe za pravdu i istinu. Mi smo zaustavili laži koje svaki dan izgovaraju pojedinci", rekla je Kada Hotić iz Udruženja majke Srebrenice i Žepe.
U sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku održavaju se neformalne konsultacije o Nacrtu rezolucije kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenice.
Kako je objavljeno na zvaničnoj stranici UN-a, konsultacije o nacrtu nazvanom "Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995." sazvale su stalne misije Njemačke i Ruande, zajedno sa misijama Albanije, Bosne i Hercegovine, Čilea, Finske, Francuske, Irske, Italije, Jordana, Holandije Lihtenštajna, Malezije, Novog Zelanda, Slovenije, Turske i Sjedinjenih Država.
Uprkos presudama međunarodnih sudova, službeni Beograd i vlasti Republike Srpske negiraju da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid.
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarakterisao kao genocid, u kojem je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka iz tadašnje enklave pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Za ove zločine, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, koristeći Bonska ovlašenja, nametnuo je 23. jula 2021. dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i propisuje kazna za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Podneseno je više desetaka krivičnih prijava, ali gotovo tri godine kasnije nema potvrđene optužnice.
