G7 traži načine da iskoristi gotovo 300 milijardi dolara vrijedne ruske finansijske rezerve koje su zamrznute sankcijama od 2022. godine, kako bi pse pomoglo Ukrajini, ali kako se to može uraditi ostaje vrlo komplikovano jer bi značilo postavljanje kontroverznog presedana. Zašto?
Neke od ideja koje se razmatraju:
Konfiskacija
Washington nastavlja da podržava ideju da potpuno zaplijeni nepokretne ruske rezerve i preda ih Ukrajini. Neki vrhunski advokati tvrde da se to može uraditi pod doktrinom međunarodnog zakona poznatom kao "kontramjere". U tom slučaju bi se imovina zatim prodala ili osigurala, a prihodi predali Ukrajini ili namjenskom fondu za obnovu.
Međutim, evropski zvaničnici izražavaju zabrinutost da bi to moglo prekršiti međunarodno pravo i otvoriti Pandorinu kutiju s obzirom na to da će Rusija vjerovatno osporiti ovaj potez na sudu.
Prethodni primjeri takvih zapljena, poput imovine Iraka nakon invazije na Kuvajt 1990. i njemačke imovine nakon Drugog svjetskog rata, dogodili su se nakon što su ti ratovi bili završeni, a ne dok su još uvijek bjesnili, što je slučaj sa ruskom invazijom na Ukrajinu.
Čak i u Sjedinjenim Državama, vodeći stručnjaci za državni dug istaknuli su da Zakon o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima (IEEPA) ne dopušta direktnu konfiskaciju zamrznute ruske imovine u nedostatku stvarnog oružanog sukoba između SAD i Rusije.
Rizik u procedurama
Najveći udio ruskih rezervi, uglavnom dionica i drugih vrsta vrijednosnih papira u koje je uložila ruska centralna banka, čuva se u depozitarijmu sa sjedištem u Briselu pod nazivom Euroclear.
Kada ta sredstva dosegnu svoje posljednje dane isplate, ili "sazru", bankarskim jezikom rečeno, pretvaraju se u gotovinu, što je transakcija koja se u Belgiji oporezuje po stopi od 25 posto.
Lideri Evropske unije (EU) načelno su se složili da ograniče dobit od ruske imovine za Ukrajinu, procjenjujući da će ona iznositi 15-20 milijardi eura do 2027. To uključuje oko tri milijarde eura ove godine koje bi mogle biti puštene u Kijev do jula, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
- Skupština UN-a traži da Rusija plati odštetu Ukrajini
- Italija zaplijenila imovinu arhitekte koji je projektovao 'Putinovu palatu'
- Francuska zaplenila 23,7 milijardi evra ruske imovine
Prema prijedlogu Komisije, 90 posto prihoda išlo bi u fond kojim upravlja EU za vojnu pomoć Ukrajini, dok bi ostalih 10 posto išlo za podršku Kijevu na druge načine. Ipak, neki u bloku su još uvijek oprezni, uključujući Evropsku centralnu banku koja je upozorila da bi se zapljena ruske imovine trebala provoditi samo u tandemu s drugim silama G7. Žele da osiguranu da neće biti pogođen samo euro, ako druge zemlje poput Kine počnu da vraćaju svoje rezerve na domaće lokacije kao mjeru predostrožnosti.
Euroclear zadržava "naknadu u honoraru" od dobiti, što smanjuje iznose koji bi bili dostupni za Ukrajinu.
Neki pravnici takođe ističu da, pravno gledano, postoji mala razlika između izvlačenja prihoda od dospijeća i uzimanja punih 300 milijardi dolara.
Postoji rizik da bi Rusija sudskim putem pokušala zaplijeniti gotovinu Eurocleara u depozitarijumima vrijednosnih papira u Hong Kongu, Dubaiju i drugdje. Brine se da bi to moglo iscrpiti kapital Eurocleara i zahtijevati veliku pomoć.
Stoga postoje planovi da se dio izvučenog novca ostavi sa strane kao neka vrste garancije sigurnosti.
Kolateralni zajam
'Garancije' ruske imovine za zajmove umjesto njenog potpunog oduzimanja smatra se jednom od prihvatljivijih opcija za postizanje konsenzusa između Washingtona, Evrope i drugdje.
Daleep Singh, zamjenik američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost za međunarodnu ekonomiju, govorio je proteklih sedmica o iznošenju "sadašnje vrijednosti budućeg toka kamata na nepokretnu imovinu, bilo putem dionica ili zajma" kako bi se vremenom "umnogostručila" vrijednost prihoda.
Umjesto samo prenosa godišnje dobiti iz rezervi, rekao je da je konceptualno moguće prenijeti 10-godišnju ili čak 30-godišnju dobit.
Izvori upoznati s planovima kažu da će zajam vjerovatno biti jednostavniji od obveznica, dok je Singh rekao da je cilj postići odluku o pitanju zamrznute imovine na godišnjem samitu lidera G7 u Italiji u julu.
Dionice za odštetu
"Dionice za odštetu" takođe su predložene kao način zaobilaženja nekih pravnih problema. Ukrajina bi prodala vrijednosne papire koji bi se isplatili ako, i samo ako, od Rusije dobije odštetu za štetu nanesenu ratom.
Plaćanje kamata bi takođe moglo rasti i postati plativo samo ako Kijev dobije kompenzaciju.
Vlasnici obveznica ne bi imali ugovorna prava na zamrznute rezerve Kremlja. Ali s obzirom na to da Rusija vjerovatno neće dobrovoljno platiti, ta bi imovina bila najvjerovatniji izvor gotovine za plaćanje štete.
Budući da rezerve prikupljaju kamate, mogle bi se koristiti za plaćanje glavnice obveznica i redovnije isplate. To bi se razlikovalo od oduzimanja, jer bi se imovina prenijela samo ako bi legitimni mehanizam kompenzacije prvo odlučio da je šteta nastala na račun Ukrajine.
Ukrajina bi imala način naplate bilo koje štete dodijeljene do vrijednosti rezervi. Stoga bi mogla izdati reparacijske obveznice do 300-350 milijardi dolara. Ali to bi se moglo dobiti samo ako bi Sjedinjene Države, vlade EU i drugi saveznici bili voljni da kupe vrijednosne papire.
Zajam Ukrajini naplaćivao bi se od Rusije
Ideju o obveznicama dodatno su razradili Lee Buchheit, iskusni pravni stručnjak za državni dug, i Singh, koji se vratio u Bijelu kuću ranije ove godine.
Njihovo mišljenje je da bi Ukrajina mogla da se obaveže na zahtjev za odštetu protiv Rusije grupi svojih saveznika u zamjenu za zajam. Ako Moskva odbije da plati odštetu, saveznici bi tada mogli da upotrijebe rusku zamrznutu imovinu za otplatu zajma.
Opravdanje za ovo je opšepriznato pravno načelo da, ako povjerilac kontroliše imovinu dužnika, može da prebije tu imovinu sa neplaćenim dugom.
Facebook Forum