Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) usvojili su u četvrtak, 18. aprila, Izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine, koju je formirala Vlada RS.
Ovaj izvještaj je predstavljan na sjednici Skupštine u junu 2021. godine, a u njemu je, između ostalog, navedeno da "u Srebrenici nije počinjen genocid".
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarkterisao kao genocid, u kojem je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka iz tadašnje enklave pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Za ove zločine, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.
Usvojen je niz zaključaka, među kojima je i onaj kojim Skupština RS osuđuje i "smatra nedopustivim i neprihvatljivim postupke Zlatka Lagumdžije, stalnog predstavnika BiH pri Ujedinjenim nacijama, koji su usmjereni na pripremu i dostavljanje Prijedloga rezolucije o genocidu u Srebrenici Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija".
Dodaje se kako je to urađeno "bez konsultacija i saglasnosti institucija BiH, entiteta i konstitutivnih naroda, s ciljem demonizacije Republike Srpske i srpskog naroda kao genocidnog".
Za izveštaj kojim se negira genocid u Srebrenici, te zaključke, glasalo je svih 73 prisutnih poslanika u Skupštini RS.
RSE je imao uvid u nacrt Rezolucije, u kojoj se, između ostalog, traži da se bez rezerve osudi svako poricanje genocida, te se potiču članice UN-a da sačuvaju utvrđene činjenice i kroz svoje obrazovne sisteme razviju odgovarajuće programe, kako bi se spriječio revizionizam i genocid u budućnosti.
Srpski narod, kao ni kolektivna odgovornost, ne pominju se direktno u ovom dokumentu.
Ramiz Salkić, samostalni poslanik u Skupštini RS, rekao je tokom rasprave kako je neprihvatljiv pokušaj da se usvajanjem Izvještaja o Srebrenici negiraju sudske presude i činjenice kojima je utvrđen genocid u Srebrenici.
"Oni koji zagovaraju negiranje sudskih presuda, koji veličaju ratne zločince, oni daju najveći doprinos za širenje istine o genocidu. Da toga nema, gotovo da se danas o tome ne bi ni govorilo. Vi fokusirate međunarodnu pažnju o ovom pitanju", poručio je Salkić, koji je i potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA).
Pred početak sjednice poslanička grupa Socijaldemokratske partije (SDP) najavila je kako neće učestvovati u zasijedanju, jer su na dnevnom redu odluke koje vode, kako su istakli, "u podjelu Bosne i Hercegovine i opasnost od novih sukoba".
Usvojen i Izborni zakon RS
Poslanici vladajuće većine usvojili su tokom noći sa 18. na 19. april i Prijedlog izbornog zakona RS kojim se u tom entitetu prisvajaju državne nadležnosti u oblasti izbora.
Usvojen je sa 51 glasom za, 11 protiv i četiri suzdržana glasa.
U tekstu Zakona definisano je da entitetska izborna komisija preuzima zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.
Entiteti u BiH nisu od završetka rata 1995. godine nikada imali nadležnost nad provođenjem izbora u zemlji, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.
Opozicione partije u RS odbile su da podrže Izborni zakon RS, navodeći kako bi provođenje izbora po entitetskom zakonu bilo kršenje Dejtonskog sporazuma i pod "potpunom kontrolom" vladajuće koalicije okupljene oko Saveza nezavisnih socijaldemokrata čiji je lider Milorad Dodik.
Šef poslaničkog kluba Srpske demokratske stranke (SDS) Vukota Govedarica ukazao je, tokom rasprave, na činjenicu da je Aneksom 3 Dejtonskog mirovnog sporazuma definisano formiranje stalne izborne komisije koja će biti zadužena za sprovođenje budućih izbora u Bosni i Hercegovini.
"Ovaj Zakon vi nećete nikad primijeniti. Ne postoje ni tehničke mogućnosti da Izborni zakon RS bude primijenjen za izbore ove godine. Dok prođe zakonodavnu proceduru, kao i formiranje Izborne komisije RS, izbori po ovom zakonu ne mogu biti raspisani prije avgusta. A Centralna izborna komisija BiH će 6. maja raspisati lokalne izbore koji će biti održani 6. oktobra", rekao je Govedarica.
A Dragomir Vasić, poslanik SDS-a mišljenja je da se zakon u RS donosi da bi se obezbijedila bolja pozicija kod izmjena Izbornog zakona BiH. Na sastanku stranaka državne koalicije u Istočnom Sarajevu 17. aprila, postignut je dogovor da se pokuša u narednih sedam dana usvojiti izmijenjeni Izborni zakon BiH.
"Plan vam je da rušite ovaj Zakon (RS) ukoliko se u Sarajevu ipak postigne neki dogovor oko Izbornog zakona BiH. Time ćete pokazati neozbiljnost u dva pravca, da donosimo sami zakon i da ga rušimo, a istovremeno ako izbori budu po izmijenjenom Izbornom zakonu BiH, da sve ovo nije bilo neophodno da se konopac zateže do granice pucanja", rekao je Vasić
Nacrt izbornog zakona RS, usvojen je krajem marta, nakon čega su predstavnici međunarodne zajednice rad na usvajanju ovog zakona ocijenili kao "direktan napad na državnu strukturu BiH".
Iz CIK-a je, takođe, ranije saopšteno da su jedino oni nadležni za održavanje izbora u BiH.
Sve izbore od donošenja Izbornog zakona BiH 2001. do danas, organizovao je CIK, a izbore prije toga je organizovala Privremena izborna komisija, uspostavljena Dejtonskim sporazumom.
Lokalni izbori u BiH, na kojima se biraju gradonačelnici, načelnici opština i lokalni parlamenti, nisu još zakazani, ali zakon predviđa da bi oni trebalo da budu održani 6. oktobra.
Vlasti RS su pokrenule proceduru usvajanja ovog zakona nakon što je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, kojeg vlasti u RS ne priznaju, nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona BiH, šest mjeseci prije lokalnih izbora zakazanih za oktobar.
Izmjene, pored ostalog, podrazumijevaju i profesionalizaciju biračkih odbora i biometrijsku identifikaciju birača, te druge izmjene kako bi se smanjila mogućnost izbornih manipulacija.
Omogućena isplata plata u koverti za sankcionisane zvaničnike
Poslanici su usvojili i hitne izmjene Zakona o radu RS kojim je ozakonjena isplata plata na ruke u koverti.
U obrazloženju zakonskog rješenja nije eksplicitno navedeno zašto se mijenja, ali je navedeno da su "pravo na rad, slobodu rada i zaradu" bez diskriminacije garantovana Ustavom RS.
Danijel Egić, ministar rada i boračko invalidske zaštite RS potvrdio je tokom završne riječi da se radi o "rješavanju problema" za osobe u RS koji se nalaze na američkoj listi sankcija.
Najviši zvaničnici Republike Srpske na čelu sa entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom nalaze se na listi američkih sankcija zbog antidejtonskog i secesionističkog djelovanja.
Njima su banke ugasile račune sredinom marta, ubrzo nakon posjete Sarajevu pomoćnice američkog ministra finansija, Ane Moris (Anna Morris), koja je upozorila da će se i banke naći na udaru sankcija ukoliko i dalje budu poslovale sa osobama sa "crne liste".
Na njoj se nalazi više od 40 pojedinaca i organizacija iz BiH, zbog korupcije, terorizma i kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Prema dopunama Zakona o radu RS, poslodavac platu i druga lična primanja radniku isplaćuje u gotovom novcu ako ne može da je primi putem tekućeg računa, ukoliko ta blokada "niјe zasnovana na pravosnažnoј sudskoј, upravnoј ili drugoј odluci nadležnog organa".
Vlada RS utvrdila je i amandman kojim se dopunjavaju zakonske izmjene na način da se isplata plate u gotovom novcu vrši putem pošte.
Prije isplate plate, poslodavci moraju da dostave pismeno obavještenje Poreskoj upravi RS o načinu i razlogu isplate, te podacima o radniku.
Način isplate će urediti Ministarstvo finansija, ali nije precizirano na koji način će se uplaćivati porezi, doprinosi za zdravstveno i penziono osiguranje, kao i ostala davanja koja su dio bruto plate svakog radnika.
Za kršenje zakona, predviđene su drakonske kazne, do 200.000 maraka (oko 102 hiljade evra).
Igor Crnadak, šef poslaničkog kluba Partije demokratskog progresa u Skupštini RS, istakao je da postoje nejasnoće u zakonskim izmjenama.
"Većina ljudi na koje se odnosi ovaj zakon je javno i pred medijima izjavila, da su lično tražili da im banke zatvore račune. Kako će sad ti ljudi tražiti od Vlade isplatu i reći da nemaju mogućnost da prime platu na račun? I suštinsko pitanje, koje tijelo izdaje potvrdu da vi niste u mogućnosti da primite platu, kako se stiče dokaz da ste vi u toj kategoriji", upitao je Crnadak.
Poslanica PDP Tanja Vukomanović istakla je kako je trebalo donijeti poseban zakon, a ne "nedovoljno definisane" dopune koje "otvaraju mogućnost manipulacija".
"Da li ovo može napraviti i problem samim Poštama, rukovodstvu Pošta, zaposlenima, da li može isplata preko Pošta ugroziti funkcionisanje poštanskog sistema? Ne mogu ni da zamislim šta bi bilo kad bi sankcije došle do tako nečega", navela je Vukomanović.
O zakonima o imunitetu i referendumu
Usvojen je i Prijedlog zakona o referendumu i građanskoj inicijativi RS, a nakon toga i Prijedlog zakona o imunitetu Republike Srpske, koji su usvojeni u formi nacrta u decembru prošle godine.
Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi, koji je donesen na prijedlog vladajućih stranaka predvođenih SNSD-om, predviđa da će za uspješnost referenduma biti potrebna većina izašlih glasača, a ne većina ukupnog broja glasača upisanih u birački spisak kako to predvođa važeći zakon.
Poslanik SNSD-a Srđan Mazalica, u ime predlagača je istakao da je predviđeno da referendum sprovode Izborna komisija RS i gradske, odnosno opštinske izborne komisije.
Dodao je da je novina ovog zakona i glasački spisak, koji se formira, vodi i koristi za potrebe organizacije i sprovođenja republičkog i lokalnog referenduma.
"Pored toga, postupak izjašnjavanja građana na referendumu je detaljno je propisan, čime će se otkloniti manjkavosti u postupku, uočene u sprovođenju zakona. Na kraju, ovim zakonom propisane su i kaznene odredbe koje važeći zakon ne sadrži, a doprinijeće prevenciji izvršenja prekršaja prilikom sprovođenja referenduma", rekao je Mazalica.
Tekst zakona o imunitetu predviđa da će zvaničnici u RS biti zaštićeni od nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Entitetski parlament je u junu izglasao zakon, po kojem se odluke visokog predstavnika u BiH neće primjenjivati u RS.
Inače, odluke visokog predstavnika u BiH su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Skupštine RS Nenad Stevandić rekao je obrazlažući ovaj ovaj Zakon da on predviđa da predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske i članovi Vlade, te poslanici entitetskog Parlamenta i delegati Vijeća naroda RS neće biti krivično ili građanski odgovorni za postupke izvršene u okviru njihovih dužnosti za vrijeme trajanja mandata i nakon što prestane.
U obrazloženju Zakona se ističe kako se pozivanje na imunitet ne može smatrati opštom preprekom za krivično gonjenje ili pokretanje parničnog postupka.
