Šta se dešava sa imovinom koja je nezakonito stečena nekim krivičnim djelom, na primjer prevarom, nakon što krivac bude pravosnažno osuđen?
Teoretski, zakoni propisuju da bi takva imovina trebala biti oduzeta, a sve žrtve krivičnog djela obeštećene. U praksi, rijetki su slučajevi u kojima se to stvarno i desi.
Osamdesetjednogodišnji Adil Medić je jedna od žrtava prevare sa nekretninama, u aferi poznatoj kao "Nekretnine Pelak". Ostao je i bez nekretnina i bez 110.000 maraka (oko 55.000 eura), koje je dao Mihriji Pelak, tadašnjoj vlasnici agencije za promet nekretninama.
Uz Medića, Pelak je prevarila još 131 osobu i tri firme, zbog čega je 2009. godine osuđena na 20 godina zatvora. Većina njenih "žrtava" nikada nije obeštećena.
"Nije meni satisfakcija što je ona dobila 20 godina zatvora, jer meni novac nikad nije vraćen", kaže Medić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Mihriji Pelak je na početku suđenja blokirano šest nekretnina, šest automobila, te 175.000 maraka gotovine. Od pet miliona maraka (oko 2,5 miliona eura) nezakonite dobiti, od nje su na kraju trajno oduzeti samo jedan stan i jedno vozilo.
Naknadnim presudama je deblokirana većina njene imovine, jer je sud zaključio da nije dokazano da je stečena krivičnim djelom, objašanjava advokat Mirza Ališah.
On zastupa Medića i još četrdesetak žrtava ove prevare, koji su početkom novembra 2022. godine, podnijeli apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
Apelacijom su tražili da ih obešteti Kanton Sarajevo, jer je sudski dokazano da je i službenica kantonalnog suda bila saučesnica Mihrije Pelak. Kanton, kao osnivač suda, zbog toga ima zakonsku odgovornost, smatra advokat Ališah. Na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine žrtve još čekaju.
Šta je potrebno za oduzimanje nelegalno stečene imovine?
Tužilac u predmetu protiv Mihrije Pelak je bio Enes Kamenica, koji se danas bavi advokaturom. Za RSE kaže da je Mihrija Pelak većinu imovine već prije sudskog postupka, uz pomoć rodbine, sklonila u inostranstvo.
"Najviše u Hrvatsku i u Tursku, koliko se sjećam. I mi nismo imali mehanizam da to oduzmemo", kaže Kamenica.
Dodaje da žrtve nisu obeštećene, pa zbog toga smatra da nije u potpunosti uspio u tom predmetu, iako je sud izrekao najveću presudu u oblasti privrednog kriminala u BiH.
Pravosuđe Bosne i Hercegovine je u proteklih desetak godina dobilo dodatne alate, nakon što su u oba bh. entiteta usvojeni zakoni o oduzimanju nezakonito stečene imovine.
Formirane su i entitetske agencije za upravljanje tom imovinom, koja odlukama sudova može biti privremeno ili trajno oduzeta.
Napredak je vidljiv, u odnosu na vrijeme kada je suđeno Mihriji Pelak, ali je on prespor, objašnjava profesor Eldan Mujanović. Dodaje da oduzimanje nezakonito stečene imovine zahtjeva provođenje kompleksne finansijske istrage i vještačenja.
"A tužilaštva i policijske agencije nemaju dovoljno kvalitetnih kadrova ekonomske struke, nemaju dovoljno novca za plaćanje vještaka, nemaju lak pristup bazama podataka o vlasništvu nad nekretninama, bankovnim računima, dionicama, poreskim prijavama ili vlasništvu u kompanijama", objašnjava Mujanović.
Josip Aničić, tužitelj u Zapadnohercegovačkom kantonu, kaže za RSE da tužilaštva i policijske agencije nemaju dovoljno službenika, koji imaju znanja iz oblasti ekonomije, a pojedina tužilaštva ih nemaju uopšte.
Tužitelj se, navodi Aničić, mora pismeno obratiti svim sudovima na području Bosne i Hercegovine, ako žele provjeriti posjeduje li određena osoba neke nekretnine.
"Čak i ako tužitelj ne podnese prijedlog za oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom, sud bi trebao po službenoj dužnosti donijeti odluku o oduzimanju te koristi", ističe Aničić.
Problemi oduzimanja imovine na sudovima
Međutim, u sudskoj praksi se stvari često ne dešavaju na takav način. To pokazuje primjer Selme Cikotića, bivšeg državnog ministra odbrane. On je krajem prošle godine nepravosnažno osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine na tri godine zatvora, zbog zloupotrebe položaja, u vrijeme dok je bio ministar odbrane BiH.
U optužnici stoji da je finansijski pogodovao firmi "Scout" iz Zagreba, pri prodaji vojnog naoružanja, a državni budžet oštetio za oko 9,7 miliona maraka (oko 4,9 miliona eura).
"Ovaj flagrantan primjer iskorištavanja pozicije i ovlaštenja podriva povjerenje građana u državu", rekao je sudija Mirsad Strika, pri izricanju presude. Dodao je da sud nije mogao precizno utvrditi visinu štete po Bosnu i Hercegovinu, pa je državu uputio "da se pokuša obeštetiti pokretanjem parničnog postupka".
Cikotićev advokat, Fahrudin Ibrišimović, potvrdio je za RSE da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u ovom predmetu nije zatražilo oduzimanje nezakonito stečene dobiti od Cikotića, te da Sud BiH o tome nije ni odlučivao.
Tako eventualna nezakonita dobit neće moći biti oduzeta, čak ni u slučaju da Cikotić bude pravosnažno osuđen.
I nakon što eventualno pokrene i dobije parnični postupak protiv Cikotića, država će se moći obeštetiti jedino ako Cikotić tada bude imao imovinu koja mu može biti zaplijenjena.
Sarajevski advokat Alen Nakić objašnjava da bi sud, u slučaju da utvrdi presudom da je neko nekog prevario ili oštetio, trebao istom presudom osuđenog obavezati da vrati novac, odnosno obešteti žrtvu. Međutim, kaže on, sudovi najčešće oštećene upućuju na parnicu, koja obično traje duže od šest godina.
"Time sud samo produžava agoniju oštećenom, a krivcu daje vrijeme da se lišava te imovine, koja bi eventualno bila izvor za naplatu štete", objašnjava Nakić.
Oduzimanje nezakonite dobiti problem i u EU
"U Bosni i Hercegovini tek manji dio nezakonito stečene imovine bude trajno oduzet", kaže za Radio Slobodna Evropa Eldan Mujanović, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.
Objašnjava da je mnogo lakše sakriti nezakonito stečenu imovinu, nego je otkriti, i dokazati da je stečena krivičnim djelom.
Advokat Senad Bilić kaže da će u ovoj oblasti biti problema sve dok je na državi teret dokazivanja da je neko imovinu stekao nelegalno. Kaže da bi problem bio riješen kada bi osumnjičeni, ili optuženi, morao dokazati da je imovina koju posjeduje stečena zakonito.
"Imaš četiri stana. Daj mi finansijsku konstrukciju odakle ti. Dokaži da si ih stekao legalno, ili ti ih država oduzima. U Holandiji ti policajac zapiše tablicu Ferarija kojeg voziš, a onda dobiješ poziv od poreske uprave da dokažeš legalnost kupovine tog auta", objašnjava on.
Sličan princip, kakav predlaže Bilić, uvela je Evropska unija krajem prošle godine, usvajanjem nove Direktive o otkrivanju i zapljeni nezakonito stečene imovine. Time je uvedeno novo pravilo o oduzimanju "neobjašnjenog bogatstva".
Nova direktiva bi trebala omogućiti vlastima zemalja EU da i bez sudske presude oduzmu imovinu, čije porijeklo vlasnik ne može objasniti.
Sud može samo po osnovu nečije umiješanosti u organizovani kriminal oduzeti imovinu za koju je "uvjeren da potiče od krivičnog djela", stoji u obrazloženju usvojene direktive.
Slabi ili nepoznati rezultati domaćeg pravosuđa
Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), pravosudno tijelo nadležno za rad pravosuđa, nije odgovorilo na pitanja Radija Slobodna Evropa o broju pravosnažnih presuda u kojima su domaći sudovi trajno oduzeli nezakonito stečenu imovinu.
Nije odgovoreno ni na pitanje u kojoj fazi je izrada državne Strategije o oduzimanju nezakonito stečene imovine, niti da li je uspješno profunkcionisao "Modul za evidentiranje oduzete imovinske koristi u sudovima i tužilaštvima", koji je počeo sa radom početkom 2020. godine.
Trajno oduzeta imovina koju su sudovi predali entitetskim agencijama
Agencija za upravljanje Republike Srpske je 2023. godine dobila na upravljanje trajno oduzetu imovinu vrijednu oko 73.700 maraka (37.000 eura), uglavnom starih i havarisanih automobila.
Agenciji istog profila u drugom entitetu, Federaciji BiH, sudovi su prošle godine predali na upravljanje trajno oduzetu imovinu vrijednu 1,7 miliona maraka, među kojom je 19 vozila i četiri nekretnine.
U Izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2023. godinu stoji da su finansijske istrage rijetke, oduzimanje imovine "izuzetno neefikasno".
Tužilaštva ne koriste efikasno raspoložive mehanizme za oduzimanje nezakonito stečene imovine, a optužnice "često ne sadrže relevantne informacije ili dokaze o nezakonitoj dobiti", stoji u izvještaju.
Prema posljednjem dostupnom izvještaju o rezultatima rada Tužilaštva BiH u 2022. godini, stoji da je pravosnažnim presudama Sud BiH te godine oduzeo nezakonito stečenu imovinu vrijednosti 1.7 miliona maraka, ili manje od 900.000 eura.
