Okružni sud u Banjaluci u četvrtak, 29. februara, oslobodio je imama Muharema Štulanovića iz Bihaća optužbi "za povredu ugleda i časti Republike Srpske (RS) i njenih naroda".
Štulanović je optužnicom terećen da je u januaru prošle godine, tokom vjerskog obreda u kompleksu Islamsko-pedagoškog fakulteta u Bihaću, gdje predaje kao profesor, ovaj entitet nazvao "genocidnom tvorevinom".
U obrazloženju presude sudija Siniša Marković pozvao se na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koji je, polovinom januara 2024., proglasio neustavnim to djelo u Krivičnom zakoniku Republike Srpske.
Muharem Štulanović je, poslije završenog suđenja za Radio Slobodna Evropa rekao kako je "završen jedan progon kojeg nije trebalo ni biti".
"Dakle, pokušaj suđenja istini, pokušaj suđenja riječi, suđenja slobodi i tako dalje, ja sam se nadao ovome ali sigurno je da je Ustavni sud presudio. Podizanja optužnice nije trebalo ni biti, radi se o jednom vjerskom obredu u džamiji, u Bihaću, nije na teritoriji RS, dakle tome nije ni trebalo pridavati apsolutno važnost kao što su oni pridali", rekao je Štulanović.
Suđenje Štulanoviću je bilo pod lupom, pogotovo nakon odluke Ustavnog suda BiH, a u kontekstu činjenice da je u Republici Srpskoj u junu 2023. godine usvojen zakon prema kojem se na teritoriji ovog entiteta neće izvršavati odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Predsjednik RS Milorad Dodik tada je, u obraćanju poslanicima, između ostalog rekao da će se obračunati sa sudovima koji budu primjenjivali odluke Ustavnog suda.
"U trenutku kada neki sudija u recimo Trebinju ili Istočnom Sarajevu vrati neku odluku na novo odlučivanje po naredbi Ustavnog suda BiH, ukinućemo taj sud", upozorio je tada Dodik.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt poništio je u julu prošle godine taj zakon, što su u RS-u odbacili kao i druge odluke visokog predstavnika.
Štulanovićev advokat Duško Tomić poručio je nakon presude u četvrtak da je "ovdje prvenstveno pobijedio Ustavni sud BiH i Bosna i Hercegovina".
"Potvrdilo se još jednom da pravosuđe poštuje odluke Ustavnog suda", rekao je Tomić.
No Tomić je ustvrio i kako Republičko javno tužilaštvo RS nije ispoštovalo odluku Ustavnog suda, jer tužiteljica Dragica Glušac na suđenju nije željela da odustane od optužbi protiv Štulanovića.
"I ovo zaslužuje jednu krivičnu prijavu protiv Dragice Glušac koja je dobila od suda 8. februara dopis da se odredi prema svojoj optužnici nakon odluke Ustavnog suda kojom je dekriminalizovano ovo krivično djelo. Ona je ostala nijema da bi danas rekla da ostaje u cjelosti prema svojoj optužnici, a da će moguće, u međuvremenu, izmijeniti kvalifikaciju. To sud nije uvažio s razlogom, odbacio je sve njihove prijedloge", rekla je Štulanović.
Ukinuti član 280a Krivičnog zakona usvojen je u julu 2021. godine u Skupštini RS, nakon što je tadašnji visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH.
Inzkovim dopunama se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca.
Za djelo vrijeđanja RS-a, odredbom koju je ukinuo Ustavni sud BiH, bila je predviđena kazna zatvora do tri godine.
Kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina bila je predviđena "ako je djelo izvršeno na način da se RS označi kao agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim"
Suđenje Štulanoviću pred banjalučkim sudom počelo je 10. januara ove godine.
Slučaj protiv Štulanovića je prva potvrđena optužnica Tužilaštva RS protiv neke osobe zbog nazivanja Republike Srpske "genocidnom tvorevinom".
Pred Sudom Bosne i Hercegovine nije podignuta nijedna optužnica za negiranje genocida, iako je Tužilaštvu BiH samo u prvoj godini primjene zakona upućeno više desetaka krivičnih prijava.
Nema zvaničnih podataka o tome koliko je ukupno istraga pokrenuto u RS po ukinutom članu entitetskog Krivičnog zakonika.
