Građani Crne Gore u većem broju vjeruju u teorije zavjere o klimatskim promjenama i vakcinama, ali i propagandne narative iz oblasti međunarodne politike.
Tako u narativ da Rusija u Ukrajini vodi borbu protiv nacizma vjeruje četiri od 10 građana, rezultati su decembarskog istraživanja javnog mnjenja Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i instituta Damar.
Devet mjeseci ranije, u martu 2023., u isti ovaj narativ vjerovalo je dvoje od 10 ispitanih građana.
"To nam, u neku ruku, pokazuje uspješnost ruske propagande, koja je u agresiju ušla spremna da ubjeđuje javnost da se radi o ‘denacifikaciji’, a ne o invaziji na nezavisnu državu", kaže urednik CDT-ove platfome Raskrinkavanje.me, Darvin Murić.
U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje da je to posljedica "nesmetanog rada ruske propagandne mašinerije" u Crnoj Gori.
Istraživanje pokazuje i da građani vjeruju kako globalne elite koriste tehnologije za manipulisanje vremenskim prilikama.
"Istraživanje pokazuje da su građani konstantno izloženi dezinformacijama i da se taj problem godinama ignoriše. Zbog toga kao društvo možemo nazadovati, a teška posljedica može biti i nepovjerenje u institucije, odnosno njihovo urušavanje", kaže Murić.
Međunarodna politika
Osam godina prije nego što je pokrenula invaziju na Ukrajinu, Rusija je 2014. godine zauzela ukrajinsko poluostrvo Krim. To je izazvalo talas međunarodnih osuda i sankcija Moskvi, kojima se pridružila i Crna Gora.
Invaziju na Ukrajinu, pokrenutu februara 2022, Rusija naziva "specijalnom vojnom operacijom". Ruski predsjednik Vladimir Putin je u više navrata isticao da je glavni razlog za invaziju "denacifikacija" Ukrajine.
U narativ o borbi protiv nacizma u Ukrajini vjeruje oko 43 odsto građana, što je za 20 odsto više u odnosu na mart iste, 2023. godine.
Murić ističe da u Crnoj Gori postoje portali koji svakodnevno "svjesno i, moglo bi se reći, sa zadovoljstvom šire taj lažni narativ".
Dodaje i da veliki broj medija iz susjednih država čini isto, koristeći činjenicu da dezinformacije ne poznaju granice.
Poručuje da se su crnogorske institucije dužne da nađu rješenje, koje ne smije podrazumijevati represivne mjere.
I Evropski parlament upozorio je oktobra prošle godine da se Crna Gora suočava sa izazovima malignog stranog uplitanja i kampanja dezinformacija, ističući primjer Rusije.
U Crnoj Gori je poslije parlamentarnih izbora 2020. i smjene trodecenijske vlasti Demokratske patije socijalista na vlast došla većina koja uključuje i proruski Demokratski front (DF).
Oni su jula 2022. glasali protiv Rezolucije povodom vojne agresije Rusije na Ukrajinu. Na čelu crnogorskog parlamenta je njihov lider Andrija Mandić.
Više od polovine vjeruje da Rusija ima najjaču vojnu silu u svijetu. Povjerenje u rusku vojnu nadmoć je za devet mjeseci poraslo za 18 procenata.
Antizapadni i anti-EU narativi
Uprkos tome što gotovo 80 odsto ispitanih građana podržava članstvo Crne Gore u EU i što je Crna Gora lider u pregovorima, više od polovine vjeruje da zapadne zemlje nameću devijantno ponašanje i promovišu pedofiliju.
U oba slučaja rast je za oko 14 odsto u odnosu na prethodno, martovsko istraživanje CDT-a.
Aktuelne crnogorske vlasti zvanično se zalažu se za evropske integracije Crne Gore.
Homofobni stavovi
Od zemalja zapadnog Balkana, LGBT populacija je zvanično najslobodnija u Crnoj Gori, koja je donijela i Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola.
Ipak, istraživanje CDT-a i Damara pokazalo je da više od 60 osto građana vjeruje da je homoseksualnost bolest, ali i prijetnja 'tradicionalnoj porodici'.
U Crnoj Gori izuzetno uticajna Srpska pravoslavna crkva ima naglašeno negativan odnos prema LGBT zajednici.
Tako je mitropolit Joanikije prije dvije godine izjavio da se "preko određenih struktura moći iz svijeta ovdje propovijedaju i promovišu nemoral i razvrat".
Teorije zavjere o klimatskim promjenama
Crna Gora je pristupila konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama 2007. a prije četiri godine donijela prvi Zakon o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena.
I dok stručnjaci upozoravaju na ranjivost Crne Gore na klimatske promjene, visok procenat građana vjeruje da globalne elite koriste HARRP tehnologije za manipulaciju vremenskim uslovima.
HAARP je visokofrekventni program za aktivno istraživanje aurore, koji čini sistem od 180 antena postavljenih na Aljasci.
Naučni projekat HAARP postao je globalno poznat tek kada je plasirana teorija zavjere da ovaj sistem antena zapravo koristi američka vojska u specijalnom ratu.
Što su klimatske promjene očiglednije, jači su i narativi kojima se negiraju, kaže Murić za RSE.
"Prirodne katastrofe poput zemljotresa u Turskoj i Siriji i požara na Havajima okidač su za pojačano širenje narativa da ono što se dešava zapravo kontrolišu svjetski moćnici sa željom da napakoste ‘običnim ljudima’".
Podsjeća da su u pitanju dešavanja koje su potpuno naučno objašnjiva i dokazana.
Korona virus i vakcine u svjetlu teorija zavjere
Posebno tijelo EU koje se bavi dezinformacijama je zaključilo da mediji na Zapadnom Balkanu nisu imuni od propagande o korona virusu.
A nisu ni građani. Tako skoro polovina ispitanih crnogorskih građana vjeruje da pandemija korona virusa nije stvarna i da predstavlja izmišljen ili izrežiran događaj.
Tokom epidemije u Crnoj Gori je registrovano oko 300.000 slučajeva, dok je od posljedica preminulo oko 2.850.
Da vakcina protiv morbila i rubeola (MMR) izaziva autizam vjeruje više od trećine građana - 38,7 odsto.
Murić ističe da je pandemiju korona virusa pratilo dosta nejasnoća, straha, neizvjesnosti što je dovelo do ogromnog broja dezinformacija.
"Ono što je u još opasnije je da veliki broj građana i dalje vjeruje da MMR vakcina izaziva autizam. Ovo su izuzetno opasne dezinfromacije. Nije isto ako neko vjeruje da se zemljotres izaziva oružjem i nevakcinisanje djece zbog vjerovanja da će dobiti autizam".
To je doprinijelo tome da zemlje Zapadnog Balkana imaju niže stope pokrivenosti MMR vakcinom od prosjeka EU.
Istraživanja CDT i instituta Damar sprovedena u martu i decembru 2023., finansirala je Ambasada SAD kroz Program profesionalizacije medija.
