Jedan zakonski član je u suprotnosti sa Ustavom. To je zaključak do kog je došao Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) poslije cjelodnevne rasprave o ustavnosti kriminalizacije klevete u entitetu Republika Srpska (RS). Sjednica je održana u četvrtak u Sarajevu.
Kako je Ustavni sud precizirao članovi Krivičnog zakona RS, kojim se kriminalizuje kleveta nisu protuustavni.
Međutim, istovremeno, u istom predmetu sud je odlučio da je odredba člana 280 a osporenog zakona kojim se propisuje zatvorska kazna za povredu ugleda Republike Srpske, njenih naroda i simbola suprotna Ustavu BiH.
Predviđene kazne se kreću od tri godine zatvora za onog ko uvredi himnu, grb, zastavu ili amblem RS, pet za onog ko RS označi kao agresorsku ili genocidnu tvorevinu, deset za lice koje učini navedena dela a zaposleno je u javnim institucija, odnosno petnaest za dovođenje u pitanja teritorijalne celovitosti RS.
Apelaciju je uputio Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH krajem avgusta prošle godine.
Kleveta u RS je kriminalizovana izmjenama entitetskog Krivičnog zakonika, koje su usvojene u Skupštini Republike Srpske u julu 2023. godine.
Time su se vladajuće stranke u RS, predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, koji se nalazi na listi sankcionisanih SAD i Velike Britanije, potpuno oglušile na upozorenja Evropske unije, Venecijanske komisije, OSCE-a, te medijskih radnika, da se radi o potezu kojim se ugrožavaju sloboda govora i izražavanja.
Izmjene su stupile na snagu 26. avgusta, od kada je kleveta u RS i zvanično postala krivično djelo.
U tekstu zakona, klevetom se naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi, te su predviđene i novčane kazne od 500 do 3.000 eura.
Kriminalizacija klevete u RS, po Zvizdićevom mišljenju, krši odredbe Ustava BiH koje govore o ljudskim pravima i demokratskim načelima, diskriminaciji, a krše i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, te Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima.
Zvizdić je, nakon podnošenja apelacije rekao da bi kriminalizacija klevete u primjeni imala negativne posljedice po slobodu govora na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, a posebno bi bio otežan rad medija.
Narodna skupština RS-a u julu 2001. godine prebacila je klevetu iz krivične u građansku oblast i donijela vlastiti Zakon o zaštiti od klevete RS.
Odlukom Paddyja Ashdowna, nekadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, i iz Krivičnog zakona Federacije BiH je u novembru 2002. godine izbačeno djelo protiv ugleda i časti.
Koristeći Bonnske ovlasti Ured visokog predstavnika (OHR) je, istovremeno, u tom bh. entitetu nametnuo i Zakon o zaštiti od klevete.
Na taj način je BiH, prije više od 20 godina, postala prva zemlja Zapadnog Balkana koja je dekriminalizirala klevetu.
Zabranom nošenja hidžaba uz uniformu nije prekršeno pravo na slobodu vjere
Ustavni sud BiH je zaključio da zabranom nošenja hidžaba uz uniformu tokom vojne službe u Oružanim snagama BiH nije prekršeno pravo na slobodu vjere.
Ustavnost člana Pravilnika o uniformama Oružanih snaga BiH je tražio Bakir Izetbegović, koji je u vrijeme podnošenja zahtjeva bio prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
U odluci, Ustavni sud BiH je naveo da je iz Pravilnika o uniformama vidljivo da se pravila o vidljivom isticanju vjerskih simbola u Oružanim snagama BiH jednako primjenjuju na sve pripadnike, te da je zaštita načela neutralnosti u Oružanim snagama BiH kompatibilna s vrijednostima na kojima se zasnivaju Ustav BiH i Evropska konvencija.
"Ustavni sud je smatrao da Ministarstvo odbrane BiH zbog specifičnog karaktera Oružanih snaga BiH može zahtijevati od svojih pripadnika/pripadnica da se suzdrže od iskazivanja određenih vjerskih uvjerenja na radnom mjestu. Ustavni sud je istakao da se osporenom odredbom vjerska sloboda ne ograničava općenito u Oružanim snagama BiH, te da je vojnim licima omogućeno obavljanje vjerskih aktivnosti u skladu sa specifičnostima svake od vjera", zaključuje se.
