Međunarodni sud pravde (ICJ), glavno sudsko tijelo Ujedinjenih nacija (UN), održat će ove sedmice saslušanja u vezi sa slučajem koji je pokrenula Južnoafrička Republika optužujući Izrael za genocid u ratu u Pojasu Gaze.
U središtu slučaja je Konvencija iz 1948. o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, sastavljena nakon Drugog svjetskog rata i holokausta.
Izrael, koji je godinama ignorisao međunarodne tribunale, odlučio da se brani pred ICJ-om, čija bi presuda ipak mogla naštetiti međunarodnoj reputaciji Izraela, pišu svjetski mediji.
Višegodišnji proces
Južnoafrička Republika zatražila je od suda da naredi Izraelu da obustavi svoje vojne akcije u Gazi, da zaustavi bilo kakve genocidne radnje ili da preduzme razumne mjere za sprječavanje genocida i podnese redovne izvještaje ICJ-u o takvim mjerama, ističe Reuters.
U svom podnesku na 84 stranice Južna Afrika tvrdi da Izrael, ubijajući Palestince u Gazi, nanoseći im ozbiljne mentalne i tjelesne povrede i stvarajući uslove za život "sračunatih na njihovo fizičko uništenje", čini genocid nad njima.
"Sva djela se mogu pripisati Izraelu, koji nije uspio spriječiti genocid i čini genocid očito kršeći Konvenciju o genocidu", navodi se u podnesku i dodaje da Izrael također nije uspio da obuzda poticanje na genocid od strane svojih zvaničnika.
Izrael je tu tvrdnju nazvao neutemeljenom, najavivši da će biti na sudu kako bi iznio svoj slučaj na ročištima, koji su zakazani za 11. i 12. januar.
Zahtjev za hitne mjere je, kako ističe Reuters, prvi korak u slučaju za koji će biti potrebno nekoliko godina da se završi. Sudije Međunarodnog suda pravde često odobravaju privremene mjere, koje se uglavnom sastoje od traženja od države da se suzdrži od bilo kakve radnje koja bi mogla pogoršati pravni spor.
Za privremene mjere sud samo treba da odluči da li bi primarno bio nadležan i da li bi djela na koja se prigovara mogla potpasti u djelokrug konvencije o genocidu. Presude ICJ-a su konačne i bez žalbe, ali nema načina da ih izvrši, naglašava Reuters uz ocjenu da bi presuda protiv Izraela mogla naštetiti njegovoj međunarodnoj reputaciji i stvoriti pravni presedan.
Reakcije Izraela
Izraelski glasnogovornik rekao je da će se pred Međunarodnim sudom pravde boriti protiv tvrdnji Južne Afrike da čini "genocidna" djela u Gazi, prenosi BBC.
"Istorija će vam suditi, i ona će vam suditi bez milosti", rekao je Eylon Levy, obraćajući se južnoafričkim liderima nakon što je Južna Afrika podnijela tužbu ICJ-u.
Južna Afrika je, kako ističe britanski javni servis, pružala nepokolebljivu podrška Palestincima i više puta je osuđivala Izrael od početka rata sa Gazom 7. oktobra, dok je nakon podnošenja tužbe ICJ-u, južnoafričko predsjedništvo saopštilo da je ta zemlja dužna "spriječiti da dođe do genocida".
Izraelci će se boriti protiv ovog slučaja, rekao je Levy, "kako bi raspršili apsurdnu krvnu klevetu Južne Afrike". Krvna kleveta je, pojašnjava BBC, termin koji se koristi za opisivanje antisemitskih lažnih optužbi protiv jevrejskih zajednica o puštanju krvi, koje potiču iz Evrope u srednjem vijeku.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ljutito je odbacio navode Južne Afrike kada je podnijela tužbu, rekavši: "Ne, Južna Afrika, nismo mi ti koji smo došli da izvršimo genocid, to je Hamas. Nasuprot tome, IDF (izraelska vojska) djeluje što je moguće moralnije."
Tužba dolazi u trenutku kada se Izrael već suočava s istragom ICJ-a, koju su pokrenuli Palestinci, o njegovoj "produžnoj okupaciji, naseljavanju i aneksiji... palestinske teritorije".
Sud je već jednom presudio Izraelu, 2004. godine, kada je utvrdio da je izraelska barijera izgrađena na i oko okupirane Zapadne obale bila protivna međunarodnom pravu. Izrael je rekao da je barijera izgrađena kako bi se spriječili samoubilački bombaški napadi sa Zapadne obale, dok su Palestinci smatrali da je to mehanizam zauzimanja njihove zemlje.
Konvencija u središtu slučaja
Mnogi Južnoafrikanci, uključujući predsjednika Cyrila Ramaphosa, upoređivali su politiku Izraela prema Palestincima u Gazi i na Zapadnoj obali s prošlim režimom rasne segregacije u Južnoj Africi aparthejda, ističe Associated Press, dodajući da Izrael odbacuje takve optužbe.
Južnoafrička Republika tvrdi da je ICJ nadležan jer su obje zemlje potpisnice konvencije koja definiše genocid kao djela kao što su ubistva "počinjena s namjerom da se uništi, u cijelosti ili djelimično, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa", piše AP podsjetivši da član devet konvencije kaže da se sporovi između nacija oko konvencije mogu podnijeti ICJ-u.
Od ICJ-a, poznatog i kao Svjetski sud, traži niz pravno obavezujućih presuda. Želi da sud proglasi da je Izrael "kršio i nastavlja da krši svoje obaveze iz Konvencije o genocidu" i da naredi Izraelu da prekine neprijateljstva u Gazi koja bi mogla predstavljati kršenje konvencije, da ponudi reparacije i da obezbijedi rekonstrukciju onoga što je uništeno u Gazi.
U podnesku se tvrdi da genocidna djela uključuju ubijanje Palestinaca, nanošenje teških mentalnih i tjelesnih povreda i namjerno nanošenje uslova koji su trebali "dovesti do njihovog fizičkog uništenja kao grupe". I kaže da izjave izraelskih zvaničnika izražavaju genocidnu namjeru.
Izraelski zvaničnik, koji je govorio pod uslovom da ostane anoniman, kaže da je njegova zemlja, iako je u prošlosti ignorisala međunarodne tribunale, odlučila da se brani iz nekoliko razloga. Među njima su uloga Izraela u promovisanju originalne Konvencije o genocidu nakon holokausta i njegovo uvjerenje da Izrael ima "jak slučaj".
U jednom od prošlih predmeta pred Međunarodnim sudom pravde koji je pokrenula Bosna i Hercegovina, sud je 2007. presudio da je Srbija "prekršila obavezu da spriječi genocid... u vezi s genocidom koji se dogodio u Srebrenici u julu 1995. godine". Sud je odbio da naloži Srbiji da plati odštetu, ističe AP dodajući da je i Hrvatska tužila Srbiju 2015., ali je sud presudio da Srbija u tom slučaju nije prekršila konvenciju.
Visoki ulozi
Dok se pravni timovi okupljaju, zemlje daju izjave podrške Južnoj Africi, Izrael je najavio da će se braniti na sudu, preokrenuvši decenijama staru politiku bojkota najvišeg suda UN-a i njegovih 15 izabranih sudija. Ako je presedan vodilja, napisao je u analizi Guardian, moguće je da će ICJ nakon ovosedmičnog ročišta donijeti privremenu odluku u roku od nekoliko sedmica.
Sama činjenica da je Izrael odlučio da se brani pred Međunarodnim sudom pravde koji je pod pokroviteljstvom UN, te da je potpisnik Konvencije o genocidu otežava Izraelu odbacivanje negativnog nalaza što je, prema ocjeni britanskog lista, visokorizičan potez.
Južnoafrička tužba ICJ-u je čvrsto argumentirana tvrdnja na 80 stranica, prepuna detaljnih referenci na visoke zvaničnike UN-a i izvještaja, koja samo rijetko odstupa od svoje glavne neophodne svrhe pokušaja dokazivanja genocidne namjere Izraela.
Advokati koje Južna Afrika šalje u Hag su najbolji, ukazuje Guardian, dodajući da je veći dio argumenata Južne Afrike izveden iz presude ICJ-a o privremenim mjerama koje je izdala u slučaju Gambija protiv Mjanmara 2020.
Južna Afrika nastoji dokazati da mjere koje je Izrael poduzeo prevazilaze samoodbranu i da su usmjerene uništavanje Palestinaca. U tvrdnji se, prema pisanju Guardiana, detaljno navode poznati, iako šokantni, broj smrtnih slučajeva, prisilno raseljavanje, uskraćivanje hrane i ograničenja rađanja, kroz napade na bolnice, uz tvrdnje da su to dovoljni dokazi da se zaključi vjerodostojna genocidna namjera.
Tvrdnja uključuje još dva elementa: stepen do kojeg je palestinski kulturni život ciljan i stepen do kojeg su izraelski zvaničnici bez prijekora u više navrata zagovarali uništenje ne samo Hamasa već i Palestinaca.
Južnoafrička Republika navodi brojne primjere "direktnog i javnog poticanja na genocid od strane izraelskih državnih službenika", uključujući premijera Benjamina Netanyahua, istakao je list dodajući da su u tužbi dokumentovane i prijetnje da će Gaza učiniti trajno nenastanjivom i spominjanje Palestinaca kao ljudskih životinja. Navode se i pozivi ministara krajnje desnice Bezalela Smotricha i Itamara Ben Gvira da se Palestinci trebaju preseliti izvan Gaze.
Ako se ostavi po strani da li bi Izrael postupio u skladu s bilo kojom naredbom ICJ-a da promijeni svoju vojnu taktiku i odustane od bilo kakvog čina koji se smatra genocidom, šteta za ugled Izraela zbog takve presude bila bi značajna i u najmanju ruku mogla bi proizvesti modifikaciju njegove vojne kampanje, napisao je Guardian.
Facebook Forum