Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Denis Bećirović uputili su Prijedlog zakona o državnoj imovini na odlučivanje Predsjedništvu Bosne i Hercegvoine u punom sastavu, koje će se na nekoj od narednih sjednica izjasniti o ovom zakonu.
Samo sa zajedničkim stavom sva tri člana u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine prijedlog može biti smatran konačnim prijedlogom Predsjedništva i može biti upućen u parlamentarnu proceduru.
U Prijedlogu zakona o državnoj imovini koji je 3. oktobra upućen Predsjedništvu Bosne i Hercegovine navedeno je kako je Bosna i Hercegovina nosilac prava vlasništva nad cjelokupnom državnom imovinom, a entiteti i drugi nivoi vlasti mogu koristiti i upravljati onom državnom imovinom koja je potrebna za vršenje njihovih pojedinačnih nadležnosti.
U obraćanju javnosti Denis Bećirović je kazao kako je ovaj zakon u interesu svih u Bosni i Hercegovini i uvažava potrebe i interese svih nivoa vlasti. Bećirović je rekao i da su Prijedlog zakona podržale stranke okupljene oko Socijaldemokratske partije, Naše stranke i Naroda i Pravde. Ove stranke participiraju u vlasti na državnom nivou.
"Na zakonu je rađeno šest mjeseci, a on predviđa da su u Bosni i Hercegovini svi dužni da poštuju i vode računa o pravnoj stečevini Evropske Unije. Dražavna imovina reflektira državnost, nezavisnost i teritorijalni integritet koji pripada isključivo državi Bosni i Hercegovini a ne entitetima", dodaje Bećirović.
Raspolaganje državnom imovinom BiH je zabranjeno zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown.
Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH kao državna je definisana nepokretna imovina koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.
Državnom je definisana i ona imovina kojom je BiH upravljala kao nekadašnja republika u sastavu SFRJ do 31. decembra 1991. godine, u vrijeme izbijanja ratnih sukoba.
Zakon je na snazi, sve dok ne bude usvojen novi, "kojim se uređuje provođenje kriterija koji će se primjenjivati za utvrđivanje imovine koja je u vlasništvu BiH, Federacije BiH, RS i Brčko distrikta ".
Takav zakon do danas nije usvojen.
Lideri u entitetu Republika Srpska pokušali su više puta državnu imovinu različitim zakonskim rješenjima dodijeliti entitetima. Ustavni sud BiH je poništio ove zakone.
Visoki predstavnik Christian Schmidt je 7. aprila pozvao vlasti RS-a da preduzmu sve potrebne aktivnosti kako bi se Zakon o nepokretnoj imovini u RS stavio van snage.
Zakon o nepokretnoj imovini u februaru je usvojila entitetska skupština.
Ovaj zakon predviđa da se nekretnine u vlasništvu države Bosne i Hercegovine, pretvaraju u imovinu Republike Srpske.
Schmidt je u aprilu podsjetio na ranije odluke Ustavnog suda BiH, prema kojim je BiH titular cjelokupne državne imovine, uključujući imovinu bivše SFRJ i bivše SRBiH, ali i javnih dobara.
Naveo je i da nadležnost za regulisanje ovog pitanja isključivo spada u opseg Parlamentarne skupštine BiH.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 2012. godine stavio van snage zakon koji se bavio pitanjem državne imovine u Republici Srpskoj. Tim zakonom je bilo predviđeno da nepokretna imovina, kojom je zabranjeno raspolaganje, bude upisana kao vlasništvo RS.
Ustavni sud BiH je, u skladu sa ovom odlukom, kasnije osporavao i druge zakone koji državnu imovinu prepisuju na entitet.
U septembru 2021. neustavnim je proglašen entitetski Zakon o šumama, a godinu i po ranije, u februaru 2020. Zakon o poljoprivrednom zemljištu RS-a.
