Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske su završili raspravu o Nacrtu zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatijem kao zakon o "stranim agentima".
Na sjednici parlamenta ovog bh. entiteta koja se održava u Banjaluci u srijedu, 27. septembra, jedna od tačaka dnevnog reda je Nacrt zakona koji je naišao na niz kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija.
O Nacrtu zakona će se glasati nakon što poslanici pređu sve tačke dnevnog reda.
Nacrt zakona predviđa, između ostalog, posebnu prismotru za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja.
Osim toga, entitetski ministar pravde će sudu moći da predloži zabranu njihovog rada.
Ministar pravde RS, Miloš Bukejlović, obrazlažući zakon, rekao je da će pratiti aktivnosti ovih organizacija na teritoriji cijele BiH.
Istakao je da postojeći Zakon o udruženjima i fondacijama jeste regulisao druga pitanja, ali nije regulisao javnost rada nevladinih organizacija.
'Zakon štetan po Republiku Srpsku'
"SNSD i sateliti oko njega su bliži autokratskim režimima, nego onim sistemima kojima bismo mi trebali da težimo", smatra Igor Crnadak, šef Kluba poslanika Partije demokratskog progresa (PDP).
Ovaj opozicioni poslanik je ocijenio da je zakon "štetan po Republiku Srpske, te da se njime ne uvodi red u djelovanje organizacija nego se sužava prostor za njihovo djelovanje.
"Prava istina je da je rad ovih organizacija potpuno uređen. Nije tačno da se ovim zakonom njima zabranjuje političko djelovanje, njima je već zabranjeno političko djelovanje", podsjeća Crnadak, aludirajući na postojeći Zakon o udruženjima i fondacijama RS.
Naglasio je da "nikada nijedan zakon nije dobio ovoliko negativnih kritika, iz inostranstva, iz nevladinih organizacija, od pojedinaca".
Maja Dragojević Stojić iz opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) je rekla da je tekst Nacrta diskriminatoran, jer nije u skladu sa evropskim konvencijama i postojećim zakonima.
Ona je apostrofirala da je u ovom entitetu najveći korisnik stranih sredstava upravo Vlada RS.
"Donošenje ovakvog zakona nema nikakvo opravdanje, i nakon kriminalizacije klevete još vodi u dodatni totalitarni režim", zaključila je ona.
'Nije želja da se bilo ko ućutka'
Igor Žunić, šef Kluba poslanika vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), izjavio je da je ovaj zakon izazvao buru u javnosti, te da su "najglasniji bili oni koji vjerovatno najviše novca dobijaju iz inostranstva".
On je kazao da cijeni i poštuje rad civilnog sektora, te da bez "čvrstog, dobrog i dobro usmjerenog civilnog sektora nema ni prave demokratije ni kvalitetne vlasti".
"Ne trebamo mi da zamaskiramo stavove da je nevladin sektor pogodan – ne samo u RS, nego i u BiH, Evropi, Rusiji, SAD – za djelovanje iz sjenke, uticanje na političke procese", ocijenio je Žunić.
Dodao je da se u konačnoj verziji zakona mora definisati ko je "agent stranog uticaja", jer po trenutnoj verziji svaka nevladina organizacija može biti tako okvalifikovana.
Zaključio je da nije želja da se bilo ko ućutka, nego da je ključno pitanje transparentnost.
Po kojem uzoru je pravljen zakon?
Zakon je još prošle godine najavio Milorad Dodik, proruski orijentisan predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a, koji je tada rekao da će ovaj zakon biti baziran na američkim rješenjima.
Ipak, istraživanje Radija Slobodna Evropa (RSE) je pokazalo da je zakon bliži ruskom zakonskom rješenju iz 2012. godine.
Kancelarija Visokog predstavnika u BiH je tražila povlačenje ovog Nacrta zakona sa dnevnog reda jer sami zakon, kako se navodi, ima "za cilj da ušutka i zastraši organizacije civilnog društva".
Prema analizi organizacije Transparency International BiH, zakonsko rješenje nije u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, državnim i entitetskim Ustavom i važećim zakonima u RS.
Zakonodavna procedura u RS predviđa usvajanje zakonskog nacrta u parlamentu, zatim, ukoliko ovo zakonodavno tijelo donese takvu odluku – i ako je zakon od naročitog značaja za javnost – kreće javna rasprava.
Sljedi usvajanje zakona u formi prijedloga, takođe u parlamentu, te još nekoliko proceduralnih koraka poslije kojih zakon stupa na snagu.
