"Konstitutivni narodi" očigledno uživaju povlašten položaj u sadašnjem sistemu, navodi se u sažetku presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu 29. augusta.
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine konstitutivi narodi su Bošnjci, Srbi i Hrvati.
Sud je donio presudu po apelaciji Slavena Kovačevića u kojoj je utvrdio da su njegova prava prekršena, te da je diskriminisan, jer ne može glasati za kandidate za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, te za članove Predsjedništva BiH koji ne pripadaju konstitutivnim narodima i ne žive u određenom entitetu.
Kovačević se žalio, jer mu je ugroženo aktivno biračko pravo pošto kao neko ko živi u entitetu Federacija BiH, može da glasa isključivo za Hrvata i Bošnjaka kada bira članove Predsjedništva BiH.
Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH" i "Srbin iz entiteta Republika Srpska", što je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima, ostalima, mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Isto se odnosi i na izbor delegata u Dom naroda državnog parlamenta.
Posljednjom presudom Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da kombinacija teritorijalnih i etničkih zahtjeva predstavljala diskriminaciju.
Sud je pritom naveo da je Predsjedništvo političko tijelo države, a ne entiteta. Njegova politika i odluke tiču se svih građana Bosne i Hercegovine, bilo da žive u Federaciji, Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu.
Navodi se i da bi postojanje Doma naroda sastavljenog samo od predstavnika tri dominantne etničke grupe bilo prihvatljivo u kontekstu Bosne i Hercegovine, pod uslovom da su ovlaštenja Doma naroda ograničena na precizno, usko i strogo definisane vitalne nacionalne interese konstitutivnih naroda.
Političko ispred etničkog predstavljanja
S obzirom da donošenje svih zakona zahtijeva saglasnost Doma naroda, u njemu, kako stoji u presudi, moraju biti zastupljeni svi segmenti društva.
"Trenutno uređenje daje prednost etničkoj zastupljenosti u odnosu na političke, ekonomske, socijalne, filozofske i druge faktore, što pojačava etničke podjele u zemlji i potkopava demokratski karakter izbora", stoji u sažetku presude Evropskog suda za ljudska prava.
Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Evropski sud za ljudska prava donio je pet presuda protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu presudu.
Evropski sud za ljudska prava je proglasio dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu "Sejdić-Finci", te kasnije u presudama u predmetima "Pilav", "Zornić", "Šlaku" i "Pudarić".
U svim dosadašnjim presudama Sud je naveo kako je BiH dužna da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu i Izbornom zakonu BiH. Te odredbe diskriminišu nacionalne manjine, građane, ali i konstitutivne narode u jednom od entiteta, tako što im onemogućava aktivno i pasivno učešće na izborima za članove Predsjedništva i Dom naroda parlamenta BiH.
Nijedna od njih nije provedena.
- Schmidt: Otkloniti diskriminaciju u izboru Predsjedništva i Doma naroda Parlamenta BiH
- HRW: U Bosni i Hercegovini etnička diskriminacija ključna prepreka
Presudu može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina.
Nadležnost Evropskog suda za ljudska prava suda je odlučivanje o pojedinačnim ili međunarodnim zahtjevima koji se tiču povreda građanskih i političkih prava sadržanih u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.
