Djevojka je otjerana s kupališta u Baru jer je pokušala da se kupa u burkiniju, kostimu koji pokriva cijelo tijelo. Ženska osoba iz Kuvajta posuta je u Budvi alkoholom jer je nosila hidžab, maramu koja pokriva kosu.
Ovi incidenti desili su se u dva dana na crnogorskom primorju.
U oba slučaja vinovnici su procesuirani prekršajno. Naime, tužilaštvo nije "pronašlo elemente krivičnog djela" niti je utvrđeno da je verbalno i fizičko nasilje počinjeno iz nacionalističkih ili rasističkih pobuda.
Advokat Veselin Radulović za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je tužilaštvo trebalo da pristupi opreznije u ovim slučajevima jer su radnje učinjene sa motivom mržnje.
"Mržnja ne smije biti tolerisana ni u kom obliku i trebalo je razmotriti ima li elemenata krivičnog djela. Imamo elemente mržnje na nacionalnoj osnovi. Nije trebalo olako zaključiti da se radi samo o prekršajnoj odgovornosti ", kaže Radulović.
I dugogodišnji aktivista za ljudska prava Aleksandar Zeković ocjenjuje za RSE da incidenti u Baru i Budvi pokazuju da postoji veliki problem u prihvatanju različitosti u društvu.
"Islamofobija, a naročito rodna islamofobija je prisutna u Crnoj Gori. U oba incidenta mete napada bile su žene, što znači da je praktikovanje vjerskog identiteta od strane žena je itekako na meti napada onih koje vodi neka vrsta netrpeljivosti prema različitosti", navodi Zeković.
Incidenti na barskom kupalištu Utjeha
Na društvenoj mreži Fejsbuk objavljen je snimak na kom Dragan Đurović, zakupac kupališta na Utjehi, naselju udaljenom dvadesetak kilometara od Bara, grubo, uvredljivim riječima zabranjuje djevojci obučenoj u burkiniju da se kupa na tom mjestu.
Nakon što jedna od žena na snimku kaže da će da idu ali da želi da zna razlog, on odgovara: "Zato što mrzim muslimane". Snimak se nakon toga naglo prekida.
Đurović je saopštio da je snimak montiran i isječen, nakon oštrih reakcija javnosti. Kaže i da je svaki gost dobrodošao u hidžabu na njegovom dijelu plaže Utjeha.
"Ali ne i na bazenima gdje je istaknut pano da nije dozvoljeno kupanje u odjeći zbog higijenskih razloga i otpora njegovih gostiju", dodaje.
Nakon što je otac djevojke podnio prijavu policiji, Đurović je dao izjavu u barskom centru bezbjednosti.
Tužilaštvo je saopštilo da nema elemenata krivičnog djela.
Među prvima je reagovao reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić.
"Valjda je u 'oslobođenoj' Crnoj Gori legalno i legitimno mrziti muslimane", poručio je reis Fejzić, pozivajući Vladu da odgovori da li se u zemlji može poštovati različitost.
Poslanica opozicione Demokratske partije socijalista Dritta Llola je saopštila je da je incident u Baru refleksija rastuće mržnje i netrpeljivosti prema drugačijem.
Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić pitala je da li je ovo pokazatelj da je u Crnoj Gori probuđena "ne tako davno uspavana zvjer primitivizma, divljaštva i retrogradnosti koju hrani fašistički nastrojena politika predstavnika vladajućih političkih partija".
Od stranaka vladajuće parlamentarne većine niko nije reagovao.
Slučaj porodice iz Kuvajta
A turisti iz Kuvajta su prijavili da su poliveni alkoholom sa balkona jednog hotela u Budvi dok su stajali na trotoaru. Supruga je bila u tradicionalnoj nošnji i nosila hidžab.
Policija je privela kod sudije za prekršaje osamnaestogodišnjeg austrijskog državljanina, srpskog porijekla, koji je kažnjen sa 250 eura.
"On je pred sudom prihvatio odgovornost da se naročito drsko i bezobzirno ponašao prema državljaninu Kuvajta i članovima njegove porodice, koji su se nalazili na obližnjem trotoaru, na način što je na njih prosuo tečnost", navodi se u saopštenju dostavljenom RSE.
Kenana Strujić Harbić je upitala da li je moguće da neko iz mržnje i zlobe ponizi pripadnika islamske vjere posipajući ga alkoholom koji, kako je kazala, za muslimane predstavlja oličenje grijeha i strogo im je zabranjen za upotrebu.
Prekršajna odgovornost može podstaći nove incidente
Advokat Veselin Radulović ocjenjuje da prekršajna odgovornost za navedene incidente može podstaći druge koji su spremni da ispoljavaju mržnju na sličan način.
"Praksa tužilaštva, bojim se, može dovesti do težih posljedica. Živimo u sredini koja toleriše takva ponašanja. Mržnja kao motiv je posebno kvalifikovana kao krivično djelo i tretira se kao otežavajuća okolnost. Tužilaštvo bi o tome moralo da vodi računa", navodi Radulović.
I Aleksandar Zeković strahuje da bi ovakav epilog mogao predstavljati ohrabrenje da se slično ponovi:
"Tretirati incidente tako da je to neka vrsta remećenja javnog reda i mira, pri čemu se potpuno ignoriše činjenica da je osnov takvog činjenja nečiji identitet, u ovom slučaju vjerski identitet i identitet žene, potpuno je nedopustivo. I predstavlja ohrabrenje da se tako nešto ponovi."
Novinarka iz Ulcinja: Zbog burkinija se ne osjećam loše
Arjona Resulani je novinarka iz Ulcinja, gradu nadomak Utjehe. Prva je televizijska prezenterka koja vodi emisije u hidžabu. Nije imala negativnih iskustava sa burkinijem na ulcinjskoj rivijeri.
"Hidžab nosim par mjeseci i ovo je prvo ljeto da se kupam u burkiniju. Plaže često mijenjam. Idem gdje svi drugi, gdje ima mladih u normalnim kupaćim kostimima. Nisam primijetila osudu", kaže Resulani za Radio Slobodna Evropa.
Plaža na Utjehi u kojoj se desio incident bila je jedna od onih koje je, kaže, redovno posjećivala bez problema prije nego je počela da nosi burkini.
"Nakon ovoga što se desilo, naravno neću više. Ne bih voljela da dođem u situaciju kao djevojka od juče da se osjećam loše zbog svog izbora."
Naglašava da je nošenje burkinija u Ulcinju česta pojava i da djevojke koje ga nose biraju plaže na teritoriji ovog grada jer, kako kaže, tu neće biti ismijane.
U Ulcinju živi 73 odsto pripadnika albanske nacionalnosti a 70 odsto stanovništva je islamske vjeroispovijesti.
Burkini je kupaći kostim koji pokriva veći dio tijela i glave dok je hidžab marama koja pokriva glavu, kosu i vrat.
Godinama traju rasprave da li se zabranom nošenja burkinija krše ljudska prava.
Dio evropskih država zabranjuje pokrivanje lica
Osim ovih postoje i radikalnije varijante odjeće koje pokrivaju tijelo žena.
Nikab pokriva kompletno tijelo od glave do pete sa otvorom za oči dok burka na mjestu otvora za oči ima prozirnu mrežicu.
Godine 2010. Francuska je postala prva evropska zemlja koja je zabranila nošenje burke i nikaba u javnosti.
Evropski sud za ljudska prava 2014. potvrdio je zabranu, ali je ocijenio da je zakon preoštar, te da podstiče formiranje stereotipa u javnosti.
Danska se 2018 pridružila grupi evropskih zemalja koje su zabranile nošenje odjeće koja pokriva lice a slične zakone ranije su usvojile Austrija, Francuska i Belgija.
Neke zemlje, popout Nizozemske takve zabrane imaju u određenim mjestima i situacijama.
Facebook Forum