Piše: Todd Prince
Moskovski poslovni kvart, kojim dominiraju moderni tornjevi od stakla i čelika, dvaput su pogodile bespilotne letjelice (UAV) prošle sedmice, oštetivši prozore na gornjim spratovima. Napadi su potresli građane, ali nije bilo smrtno stradalih.
Moskva je krivicu pripisala Kijevu, koji negira odgovornost za napade unutar Rusije. U Moskvi ili oko nje je od maja bilo najmanje šest napada dronovima.
Ukrajina je u posljednje vrijeme pojačala napade bespilotnim letjelicama manjeg obima unutar Rusije, zbog čega analitičari postavljaju pitanje da li je Kijev značajno napredovao u domaćoj tehnologiji i da li je na putu prema izvođenju većih napada u bliskoj budućnosti, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Dana 30. jula, između dva napada dronovima, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nagovijestio je da će Rusija doživjeti više napada kod kuće, što su neki stručnjaci protumačili kao slabo prikrivenu potvrdu odgovornosti Kijeva za prethodne napade.
"Rat se postepeno vraća na teritoriju Rusije – u njene simbolične centre i vojne baze i to je neizbježan, prirodan i apsolutno pravedan proces", rekao je Zelenski.
Kijev je u posljednjih nekoliko mjeseci također napao druge regije Rusije bliže granici s Ukrajinom, uključujući pomorsku bazu u Novorosiisku na Crnom moru 4. avgusta.
Džon Herbst (Herbst), bivši američki ambasador u Ukrajini u periodu od 2003. do 2006., rekao je da komentari Zelenskog odražavaju "određenu dozu povjerenja da Ukrajina može izvesti buduće napade i da će im to pomoći".
Analitičari kažu da su dosadašnji ukrajinski napadi dronovima - koji su se sastojali od nekoliko bespilotnih letjelica s malim teretom - uglavnom imali psihološki efekat.
Ruska javnost u velikoj mjeri podržava invaziju Kremlja na Ukrajinu ili je samozadovoljna zbog toga. Kijev se možda nada da će dovođenjem rata na prag njihove zemlje, Rusi izgubiti povjerenje u svoju vladu i rat.
Međutim, analitičari kažu da bi ukrajinski napadi unutar Rusije mogli prijeći iz "kozmetičkih" s malo štete u nešto ozbiljnije i da bi to moglo stvoriti tenzije sa Zapadom, a posebno s Vašingtonom.
Sjedinjene Države i neki od njihovih evropskih saveznika bili su zabrinuti zbog ukrajinskih napada unutar Rusije da ne bi izazvali rusku eskalaciju, posebno sa zapadnim oružjem, što je mišljenje za koje mnoge pristalice Kijeva kažu da samo ide na ruku predsjedniku Vladimiru Putinu.
Sjedinjene Države su odbile da daju Ukrajini svoje bespilotne letjelice Reaper MQ-9 ili precizne projektile dugog dometa, poznate kao ATACMS, iz straha da bi ih Ukrajina mogla koristiti za gađanje ciljeva unutar Rusije.
Oleksij Danilov, sekretar ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu, rekao je ranije ove godine da Ukrajina "nema rezervi" u pogledu napada na vojne ciljeve unutar Rusije koji su direktno povezani s ratom. Drugi ukrajinski zvaničnici dali su slične komentare od tada.
Napadi 30. jula i 1. avgusta u poslovnom kvartu Moskve bili su usmjereni na neboder u kojem su se nalazila tri ministarstva za koja analitičari kažu da igraju ulogu u ratu.
U intervjuu za Ukrajinski servis RSE uoči samita u Saudijskoj Arabiji proteklog vikenda na kojem se raspravljalo o Ukrajini, Ihor Žovkva, zamjenik šefa kabineta predsjednika Zelenskog, naglasio je da zemlje takozvanog globalnog juga - koje uključuje Afriku, Latinsku Ameriku i dijelove Azije – nisu kritikovale ukrajinske napade unutar Rusije. Međutim, te zemlje, osim Turske, ne snabdijevaju Ukrajinu oružjem.
U međuvremenu, Ukrajina je udvostručila napore da razvije vlastite bespilotne letjelice i projektile dugog dometa, što potvrđuju nedavni napadi u Moskvi, kažu analitičari.
"Ovi napadi otkrivaju otpornost Ukrajine u osmišljavanju asimetričnog odvraćanja od udara dugog dometa kako bi se riješila potreba koju trenutno ne zadovoljava zapadna vojna pomoć", rekao je Kan Kasapoglu (Kan), viši saradnik vašingtonskog Instituta Hadson (Hudson Instutute) koji se fokusira na vojna pitanja, u bilješci od 2. avgusta.
Kako jeftini dronovi redefiniraju borbene operacije u Ukrajini
Dejvid Šarp (David Sharp), izraelski vojni stručnjak, rekao je za Karent tajm (Current Time), medijski projekat na ruskom jeziku koji vodi RSE u saradnji s Glasom Amerike, da je Ukrajina na putu da replicira vrste napada dronovima velikih razmjera koje Rusija redovno izvodi na ukrajinske gradove.
"Masovna upotreba municije ovog nivoa protiv Rusije... još nije ostvarena, ali Ukrajina je na putu da ostvari taj cilj ", rekao je Šarp.
Dana 5. avgusta, nakon drugog uspješnog napada amfibijskim bespilotnim letjelicama u dva dana na ruske brodove u Crnom moru, Danilov je rekao da ukrajinski kapaciteti za napad na Rusiju postaju sve konkurentniji.
"Sa svakom novom borbenom misijom, ukrajinske borbene bespilotne letjelice i pomorski dronovi postaju precizniji, operateri iskusniji, borbena koordinacija efikasnija, a proizvođači dobijaju priliku za poboljšanje taktičkih i tehničkih karakteristika", napisao je Danilov na društvenim mrežama. "Avgust je bio posebno uspješan za ukrajinske lovce."
Osim bespilotnih letjelica, Ukrajina možda modifikuje rakete protuvazdušne odbrane kako bi na kraju pogodila Rusiju, napisao je Kasapoglu.
Mark Kansijan (Cancian), vojni analitičar u Centru za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu, kaže da ne očekuje da će Ukrajina u kratkom roku razviti i lansirati moćne nove bespilotne letjelice.
"Teško je napraviti bespilotnu letjelicu velikog dometa s velikom nosivošću i preciznošću. To je skupo i komplikovano", rekao je.
Ukrajina je razvila i poslala u Rusiju najmanje tri modela bespilotnih letjelica, izvijestio je Njujork tajms (The New York Times) prošle sedmice, ukazujući na vlastitu analizu video snimaka.
Zemlja ima veliku bazu za vazduhoplovnu i inženjersku ekspertizu koju može iskoristiti kako bi ubrzala napredak na bespilotnim letjelicama. U Ukrajini se nalazi Biro za dizajn Antonov, proizvođač najvećeg aviona na svijetu, kao i Motor Sich, renomirani proizvođač mlaznih motora.
Ukrajina planira povećati svoja ulaganja u tehnologiju bespilotnih letjelica za gotovo 10 puta ove godine na više od milijardu dolara, rekao je prošlog mjeseca premijer Denis Šmihal. Budžet Ukrajine je ograničen zbog rata, a industrija dronova djelimično je podržana privatnim finansiranjem.
Kada je riječ o razvoju naoružanja dugog dometa, Kansijan kaže da bi Ukrajina potencijalno mogla prenamijeniti svoju raketu Neptun, naročito ako dobije tehničku pomoć Zapada.
Kansijan je rekao da bi bila "velika promjena" u taktici ako bi Ukrajina izvela napad s velikim teretom unutar Rusije koji bi pogodio vrijednu metu. "U nekom trenutku će to uraditi", dodao je.
Sve dok je to legitimna meta pogođena oružjem ukrajinske proizvodnje, Zapad će vjerovatno da šuti, rekao je Kansijan.
Herbst, koji je sada analitičar u Atlantskom vijeću (Atlantic Council), rekao je da su komentari Zelenskog od 30. jula možda bili "probni balon" za testiranje reakcije Zapada na buduće napade unutar Rusije.
Rekao je da dok u Vašingtonu postoji "instinktivno razumijevanje" da Ukrajina mora pobijediti, postoji i kontrainstinkt "hajde da izbjegnemo eskalaciju".
Facebook Forum