Nakon neuspjelih glasanja u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) za dvije suparničke rezolucije, službeno je okončana operacija UN-a na ključnoj ruti za dostavu humanitarne pomoći sjeverozapadnom dijelu Sirije nakon razornog zemljotresa u februaru ove godine.
Međunarodne humanitarne agencije pozivaju članice Vijeća da pronađu kompromis, dok nevladine organizacije u Siriji upozoravaju da je neuspjeh ovosedmičnog glasanja "u konačnici doveo milione života u opasnost", pišu svjetski mediji.
Ruski veto
Rusija je optužena za "krajnje okrutan čin" nakon što je upotrijebila veto u Vijeću sigurnosti UN-a da blokira devetomjesečno obnavljanje prekogranične pomoći namijenjene za više od četiri miliona ljudi koji žive u sjeverozapadnoj Siriji pod kontrolom pobunjenika, ističe Gardijan (The Guardian)
Glasanje dovodi u pitanje daljnje postojanje ključne rute pomoći u Siriju iz Turske i predstavlja novi udarac stanovništvu koje se još uvijek oporavlja od posljedica razornog zemljotresa koji je pogodio regiju u februaru, napisao je list ukazujući na izjave humanitarnih radnika koji tvrde da će glasanje doprinijeti osjećaju napuštenosti na sjeveru Sirije.
Operacije pomoći su uključivale isporuku hrane, lijekova i smještaja od 2014., pod odobrenjem UN-a, a dozvola za granični prijelaz u Bab al-Hava istekla je u ponedjeljak, 10. jula.
Generalni sekretar UN-a, Antonio Gutereš (Guterres), tražio je obnovu na 12 mjeseci, dok je Rusija rekla da će prihvatiti samo šestomjesečno produženje roka. Ambasador Rusije u UN-u Vasilij Nebenzja upozorio je da ako ruski prijedlog ne bude podržan, "onda možemo samo nastaviti i zatvoriti prekogranični mehanizam".
Velika Britanija i 12 drugih članica Vijeća glasali su za obnovu prekograničnog pristupa pomoći na devet mjeseci, ali je Rusija stavila veto na ono što je zamišljeno kao kompromis između stavova Rusije i generalnog sekretara UN-a.
Samo su Rusija i Kina tada glasale za ruski prijedlog produženja od šest mjeseci, ističe Gardijan, dodajući da je 10 članova Vijeća sigurnosti bilo suzdržano, a SAD, Britanija i Francuska glasale su protiv ruskog prijedloga.
Da bi rezolucija bila usvojena, potrebno je najmanje devet glasova za i nijedan od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti ne može uložiti veto. Rusija, ukazuje Gardijan, smatra rute pomoći kršenjem suvereniteta Sirije.
"Ovo je tužan trenutak za sirijski narod", rekla je američka ambasadorka pri UN-u, Linda Tomas Grinfild (Thomas-Greenfield), vijeću nakon ruskog veta. "Ovo čemu smo upravo svjedočili, čemu je svijet upravo svjedočio, bio je krajnje okrutan čin."
'Humanitarne potrebe, a ne politika'
Međunarodne humanitarne agencije i Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) osudile su Rusiju zbog stavljanja veta na rezoluciju i pozvale diplomate da postignu kompromis, ističe Njujork tajms (The New York Times).
"Neuspjeh Vijeća sigurnosti da ponovno odobri prekograničnu pomoć UN-a sjeverozapadnoj Siriji samo će povećati tjeskobu i neizvjesnost koju Sirijci koji tamo žive već trpe", navelo je u zajedničkom saopštenju šest međunarodnih humanitarnih agencija, uključujući CARE International i International Rescue Committee (IRC).
Istaknuto ja kako bi se članovi Vijeća trebali "voditi humanitarnim potrebama, a ne politikom".
Američka ambasadorka pri UN-u naglasila je da su Sjedinjene Države predane ponovnom pokretanju prekogranične isporuke pomoći Siriji, ali da ne mogu, "čiste savjesti, podržati tekst koji je Rusija nametnula ovom Vijeću" i da "ruska rezolucija ne bi osigurala dostavljanje pomoći sirijskom narodu tokom hladnih zimskih mjeseci".
Pregovori u Vijeću sigurnosti UN-a su nastavljeni iza zatvorenih vrata kako bi se pronašao izlaz, ali je, ukazuje Njujork tajms na izjave diplomata, ruski ambasador izrazio sumnju u to može li se postići kompromisna rezolucija naznačivši da Rusija neće pristati na direktnu obnovu prekogranične pomoći dijelu Sirije bez "nekih riječi o ublažavanju sankcija Siriji".
Korištenje druga dva prijelaza
Ujedinjeni narodi će nastaviti da koriste dva dodatna prijelaza iz Turske u Bab al-Salamehu i al-Raiju koje je odobrio sirijski predsjednik Bašar el Asad kako bi povećao protok pomoći žrtvama razornog zemljotresa magnitude 7,8 koji je 8. februara poharao sjeverozapadnu Siriju i južnu Tursku, piše Asošiejtid pres (The Associated Press) ističući da je Asad u maju produžio operaciju dostavljanja pomoći do 13. avgusta.
Međutim, glasnogovornik UN-a Stefan Dižarik (Stephane Dujarric) rekao je 11. jula novinarima da je 85 posto pomoći UN-a sjeverozapadu otišlo kamionima kroz prijelaz Bab al-Hava, koji je najbliži onima kojima je pomoć potrebna. Dodao je da su UN unaprijed odredili zalihe u regiji prije glasanja u Vijeću sigurnosti, tako da prekid snabdijevanja preko Bab al-Have ne bi trebao imati momentalni efekat.
Prijelazi Bab al-Salameh i al-Rai nisu spomenuti ni u jednoj od dvije suparničke rezolucije o kojima se glasalo 11. jula, ističe Asošiejtid pres dodajući da je ruski ambasador pri UN-u, Vasilij Nebenzja, međutim, naglasio da ti prijelazi još uvijek funkcionišu te je optužio Zapad da je bio neiskren s tvrdnjama da zaustavljanje Bab al-Have znači "život ili smrt" za milione u Idlibu, koje je nazvao "teroristima".
U pokrajini Idlib, na sjeverozapadu Sirije, živi oko 4,1 miliona ljudi, od kojih su mnogi bili prisiljeni napustiti svoje domove tokom 12-godišnjeg građanskog rata. U ratu je život izgubilo skoro pola miliona ljudi a raseljena je polovina od 23 miliona prijeratnog stanovništva zemlje.
Stotine hiljada ljudi u Idlibu žive u šatorskim naseljima i oslanjaju se na pomoć koja stiže preko graničnog prijelaza Bab al-Hava, ističe Asošiejtid pres i dodaje da je, prema podacima UN-a, u zemljotresu na tom području smrtno stradalo više od 4.500 ljudi, a oko 855.000 imalo je oštećene ili uništene domove.
Nakon što je stavio veto na devetomjesečnu rezoluciju, Nebenzja je rekao Vijeću sigurnosti da se prijelaz Bab al-Hava može spasiti samo ako se odobri suparnička šestomjesečna rezolucija Rusije.
Ruski nacrt rezolucije, ukazuje AP, uključuje podršku vladi predsjednika Bašara Asada, koja je godinama odgađala pregovore pod vodstvom UN-a o novom ustavu kao ključnom koraku za izbore i okončanje sukoba koji je počeo 2011.
Nebenzja se također osvrnuo na sankcije SAD-a i Evropske unije protiv Sirije, pozivajući na "nemiješanje jednostranih sankcija u humanitarne operacije u Siriji" i tražeći od generalnog sekretara UN-a da podnese poseban izvještaj o rezultatima tih mjera u decembru.
Vijeće sigurnosti je prvobitno 2014. odobrilo dostavu pomoći iz Turske, Iraka i Jordana preko četiri granična prijelaza u područja u Siriji koja drži opozicija. Međutim, tokom godina, Rusija je uz podršku Kine, smanjila broj odobrenih prijelaza samo na Bab al-Hava iz Turske, a mandate s godinu dana na šest mjeseci.
Reakcije iz Sirije
Vlada u Damasku pohvalila je potez Rusije da blokira korištenje prijelaza na granici Sirije i Turske za pružanje humanitarne pomoći ljudima u području koje drže pobunjenici na sjeverozapadu Sirije. S druge strane, nevladine organizacije u Siriji tvrde da nedonošenje rezolucije u Vijeću sigurnosti ugrožava milione života, ističe CNN.
Rusija i Sirija tvrde su da humanitarna operacija krši suverenitet i teritorijalni integritet Sirije, rekavši da se hrana i druga pomoć trebaju dostavljati iz zemlje.
Sirijski režim pohvalio je odluku Rusije, rekavši da je stavila veto na "zapadni nacrt rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a kojom se krši suverenitet Sirije pod izgovorom isporuke prekogranične pomoći", izvjestila je sirijska državna novinska agencija, prenosi CNN.
Prema tom izvještaju, ukazuje američki televizijski kanal, "stalni predstavnik Sirije pri UN-u, ambasador Basam Sabah, rekao je da zapadne države još uvijek politiziraju humanitarni čin i idu daleko u iskorištavanju njegovih mehanizama kao alata pritiska i političke ucjene protiv Sirije".
U zajedničkom saopštenju objavljenom 11. jula, tri sirijske nevladine organizacije koje predstavljaju više od 100 neprofitnih grupa koje rade u Siriji, istakle su da je neuspjeh u produženju operacije pomoći "u konačnici doveo milione života u opasnost".
Navodi se i da su naglo pogoršani uslovi života zajedno s dva snažna zemljotresa ove godine doveli do toga da više od 4,4 miliona ljudi zavisi od humanitarne pomoći na sjeverozapadu Sirije.
Sirijske nevladine organizacije također su naglasile da se "Vijeće sigurnosti nije zauzelo za sirijsku djecu i porodice na sjeverozapadu i da je ugrozilo njihovu budućnost".
Facebook Forum