Infrastruktura koja se raspada, nestašica hrane, opća humanitarna kriza i zemlja razorena ratom. To je slika Sirije koja nikako nije bila spremna za zemljotres koji ju je pogodio u ponedjeljak, 6. februara 2022.
Potres magnitude 7,8 bio je blizu Gaziantepa, u Turskoj, rano ujutro, a novi potres jačine 7,5 desio se istog dana u poslijepodnevnim satima.
Sirija svakako nosi ožiljke 12 godina brutalnog rata, čiji će efekti vjerovatno ometati napore pomoći u područjima koja su najteže pogođena zemljotresom. Zašto?
Opterećena sukobima, nestašicom hrane, ekonomskim kolapsom i nedavnim izbijanjem zarazne bolesti kolere, nacionalna infrastruktura zemlje je godinama jedva u stanju da izdrži svoje ratom umorno stanovništvo.
I to prije nego što se desio najgori potres koji je pogodio ovu zapadnoazijsku regiju u posljednjih nekoliko decenija.
Region Sirije, onaj na sjeveru - koji je najviše pogođen zemljotresom, već je ranije desetkovan zbog rata i zračnog bombardovanja koje je uništilo brojne domove, bolnice i škole minulih godina.
Zgrade u Alepu, predratnom trgovačkom centru u Siriji, često se ruše zbog dotrajale infrastrukture, koja je patila od nedostatka nadzora tokom rata. U januaru je, podsjećamo, 13 ljudi poginulo kada se srušila petospratnica u gradu.
Khalil Ashawi, fotoreporter sa sjedištem u gradu Jindirisu u sirijskoj sjeverozapadnoj provinciji Alep, rekao je za CNN da nije bio svjedok tako katastrofalnih scena od ponedjeljka u deset godina koje je proveo u izvještavanju o ratu.
"Za sve godine koliko sam ovdje izvještavao o ratu, nikada nisam vidio ništa slično. To je katastrofa. Hitna pomoć i vatrogasci pokušavaju pomoći, ali nažalost ima previše toga za njih. Ne mogu sve da podnesu", naveo je.
Alep je podnio najveći teret kombinovane rusko-sirijske ofanzive na područja pod kontrolom pobunjenika, suočavajući se s nemilosrdnim zračnim bombardovanjem sve dok pobunjeničke grupe nisu protjerane prije šest godina.
Od tada mnogi Sirijci žive u oštećenim zgradama jer nije bilo sistematske rekonstrukcije stambenih naselja. Državna pomoć - minimalna. Kao i strana.
Hoće li pomoć Siriji biti potrebno povećati?
Čak i prije nego što je zemljotres pogodio ovu regiju, Ujedinjene nacije su saopćile da je broj ljudi kojima je potrebna humanitarna podrška veći nego u bilo kojem trenutku otkako je počeo rat, sa približno 70 posto stanovništva kojem treba humanitarna pomoć.
Prošle sedmice, Svjetski program za hranu upozorio je da je stopa gladi u Siriji na najvišoj tački od početka rata. Prema navodima UN-ove agencije, 2,9 miliona je bilo u opasnosti od gladovanja, dok još 12 miliona nije znalo da li će imati naredni obrok i odakle će on doći.
Ujedinjene nacije procjenjuju da 90 posto od 18 miliona ljudi u Siriji živi u siromaštvu, a ekonomija je oštećena sukobima, sušom i pandemijom COVID-19 kao i posljedicama finansijskog kraha u susjednom Libanu, navodi The Guardian.
Kriza u krizi ili tragedija u tragediji. Ovako je El-Mostafa Benlamlih, rezident UN-a i humanitarni koordinator u Siriji opisao trenutnu situaciju u ovoj zemlji.
"Infrastruktura je osakaćena situacijom, ratom i tako dalje. Ti gradovi su gradovi duhova. Mnogi ljudi su jako uplašeni. Ne žele da se vrate svojim kućama. Ako ih u ovim slučajevima možemo nazvati kućama. Ponekad su ruševine. "
Benlamlih kaže da će potres samo pogoršati situaciju. "To su isti ljudi - pate više", rekao je za agenciju Reuters.
No, uprkos tekućim krizama kroz koje je većina Sirijaca prisiljena živjeti, međunarodna podrška je nedovoljna. UN je dobio manje od polovine od 4,4 milijarde dolara koliko im je bilo potrebno od donatora kako bi zadovoljio rastuće potrebe 2022. godine.
Ako se taj trend nastavi, Benlamlih je rekao da bi izgledi za oporavak od sirijske krize mogli dodatno pogoršati.
U Siriji je najviše žrtava od zemljotresa bilo na sjeverozapadu zemlje, pretežno u Alepu, Hami, Latakiji i Tartusu, navodi tamošnja državna novinska agencija SANA.
Sirijski ratom razoreni grad Alep jedno je od mjesta koje je podnijelo najveći teret smrtonosnog zemljotresa, koji je također razorio dijelove južne Turske. Do sada je prijavljeno više hiljada mrtvih na sjeveru Sirije nakon potresa.
Timovi hitne pomoći rekli su da su mnoge zgrade oštećene ili uništene i da su ljudi zarobljeni ispod ruševina. Region je dom milionima izbjeglica raseljenih zbog rata.
Može li pomoć doći do zemljotresom pogođenih područja?
Ukratko: Ujedinjene nacije kažu da će dolazak spasilačkih timova i pomoći otežati oštećenje puteva, nestašica goriva i surovo zimsko vrijeme.
Provincija Idlib, na sjeverozapadu zemlje, bila je među područjima koja su najteže pogođena zemljotresom. Idlib je posljednja enklava u zemlji koju drže pobunjenici.
Nakon više od decenije borbi, milioni izbjeglica su se naselili u ovoj regiji, koja je i dalje van kontrole vlade u Damasku.
Ta vlada dozvoljava da pomoć uđe u region samo preko jednog graničnog prelaza.
Sirijsko udruženje za dostojanstvo građana saopštilo je da svi prijelazi moraju biti otvoreni po hitnom postupku.
Mark Lowcock, bivši šef UN-a za humanitarna pitanja, rekao je da će pomoć Siriji najviše ovisiti o Turskoj.
"Područjima koja su najteže pogođena zemljotresom u Siriji izgleda da će upravljati opozicija pod kontrolom Turske, a ne sirijska vlada", izjavio je za The Guardian.
Sirija je bila "otporna" na dopuštanje pomoći regiji koja opslužuje više od četiri miliona ljudi jer smatra da pomoć podriva suverenitet Sirije i smanjuje njene šanse da povrati kontrolu nad regijom.
"Biće potreban turski pristanak da bi se pomoglo u tim područjima. Malo je vjerovatno da će sirijska vlada učiniti mnogo da pomogne", dodaje Lowcock.
Linije fronta sirijskog rata uglavnom su bile zamrznute godinama, ali produbljiva ekonomska kriza dovela je do nestašice goriva, sve većeg nestanka struje i rastućeg siromaštva.
Polovina od 4,6 miliona stanovnika sjeverozapadne Sirije protjerano je iz svojih domova zbog sukoba, a 1,7 miliona sada živi u šatorima i izbjegličkim kampovima u regiji, prema podacima Agencije Ujedinjenih naroda za djecu UNICEF.
Prošle godine Agencija je izvijestila da je 3,3 miliona Sirijaca u tom području nesigurno u to da li će sutra imati obrok.
Razoran udarac za "već ranjene skupine"
Mnoge organizacije za pomoć Siriji strahuju da će posljedice potresa najteže pogoditi one koji žive u područjima pod kontrolom pobunjenika, jer je režim tradicionalno koristio izolaciju da osakati lokalnu infrastrukturu.
Volonterska spasilačka grupa Sirijska civilna odbrana, poznatija kao Bijeli šljemovi, proglasila je područje potresa zonom katastrofe u ponedjeljak i pozvala međunarodnu zajednicu da pomogne u naporima spašavanja i pomoći i izvrši pritisak na sirijski režim i Rusiju "kako bi osigurali da ne bude bombardovanja pogođenih područja”, prenosi BBC.
Tanya Evans, direktorica Međunarodnog komiteta spašavanja u Siriji, opisala je potres u izjavi kao "još jedan razorni udarac za toliko ranjivih grupa".
"Mnogi su na sjeverozapadu Sirije raseljavani i do 20 puta, i sa zdravstvenim ustanovama koje su bile napregnute iznad kapaciteta. Čak i prije ove tragedije mnogi nisu imali pristup zdravstvenoj zaštiti koja im je hitno potrebna."
Ona je upozorila da su hiljade ljudi izloženi hladnoći jer temperature padaju ispod nule.
Više zemalja svijeta ponudilo je pomoć Turskoj i Siriji. uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt i Katar. UN je saopštio da na terenu imaju timove koji procjenjuju situaciju i pružaju pomoć.
Glavna međunarodna dopisnica BBC-ja Lyse Doucet rekla je da bi sirijski predsjednik Bašar al-Asad mogao biti primoran da prihvati pomoć zapadnih zemalja i susjeda koje je često osuđivao zbog podrške svojim neprijateljima.
Rusija, koja već ima vojno prisustvo u Siriji zbog svoje umiješanosti u građanski rat na strani vlade, također je obećala svoju podršku.
Facebook Forum