Na leđa Hrvatske elektroprivrede sručile su se otužbe iz redova oporbe, po kojima je plin plaćala po četrdesetak eura, a viškove zadnjih mjeseci prodavala i po jedan cent.
Ako se ne dobije zadovoljavajuće odgovore sljedećeg tjedna oporba u Hrvatskom saboru traži izvanrednu sjednicu Sabora, odlučeno je na prijedlog stranke "Možemo!" na zajedničkom sastanku parlamentarnih klubova u petak 7. srpnja.
Na toj sjednici zatražiti će se smjenu uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP).
Povod za to je otkriće da je HEP, nakon što ga je Vladina uredba iz rujna prošle godine, motivirana krizom sa opskrbom plina za kućanstva, obavezala da po cijeni od 41 euro kupuje od INE sav plin koji se proizvede u Hrvatskoj, što je bila tada cijena pet puta niža od tržišne, nastavio po toj cijeni kupovati plin i kada je kriza sa opskrbom prošla i skladišta bila puna.
A viškove je prodavao privatnim kompanijama po osjetno nižoj cijeni, ponekad čak za 1 cent po kilovatsatu.
Šta tvrde u oporbenim redovima?
"Za nas su bile dobre Vladine odluke kada je Vlada regulirala cijenu plina za građane, i kada je naložila INI da poveća kapacitete proizvodnje plina, a da HEP sve mora otkupiti po garantiranoj cijeni, jer je time garantirana sigurnost opskrbe građana plinom", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednica parlamentarnog kluba Zeleno-lijeve koalicije i sukoordinatorica stranke "Možemo!" Sandra Benčić.
"Međutim, nije se predvidjelo da bi promjenom konteksta moglo doći do stvaranja viškova, i to se nije reguliralo na vrijeme. Ključni je problem da je Uprava HEP-a toga svjesna dva mjeseca, a da predsjednik Uprave koji je stranački postavljeni HDZ-ovac (vladajuća Hrvatska demokratska zajednica) ne nazove šefa svoje stranke, koji je i premijer, i ne kaže imamo potencijalnu krizu", kaže Sandra Benčić.
Prema njenoj ocjeni, odgovornost je na HEP-u, a vjerojatno i na premijeru, ako je imao načina za to saznati, a nije saznao.
Ona pita i zašto Vlada, čim su se pojavili viškovi, nije izmijenila uredbu i omogućila HEP-u da višak plina proda na međunarodnom tržištu ili ga negdje uskladišti.
Vlada je uredbu izmijenila, ali tek 6. srpnja kada je afera procurila u javnost, i to na način da je ukinula obavezu HEP-a da od INE kupuje sav plin proizveden u Hrvatskoj.
Što se moglo čuti od Plenkovića?
Premijer Andrej Plenković ni u petak 7. srpnja nije znao odgovore tko je za aferu odgovoran i kolika je šteta učinjena.
"To nije stvar koja se može saznati preko noći. Ja sam jučer vrlo jasno zatražio od ministra gospodarstva da traži očitovanja svih aktera u vezi ove teme. Kada se ta očitovanja prikupe i analiziraju i kada se nepobitno utvrde fakti, tada ćemo donositi sudove i odluke o toje temi", poručio je Plenković na konferenciji za novinare 8. srpnja.
Podaci o navodnom gubitku
"Moja je pretpostavka da tu nije bilo nikakvih mutnih priča, jer pravila koja to uređuju postoje već godinama", kazao je novinarima predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić.
"HEP je zaista uzimao svu proizvedenu količinu plina od INE. U ovom slučaju može se samo vidjeti je li HEP mogao bolje potrošiti ili preprodati taj plin po većoj cijeni. Često se u javnosti spominje gubitak od deset milijuna eura. Taj bi gubitak postojao i sa boljim upravljanjem, samo bi bio možda pet milijuna eura", ocjenjuje Pudić.
"Faktografija cijelog slučaja mora biti što skorije poznata, jer se radi o novcu poreznih obveznika, i oni imaju pravo znati kako je potrošen novac koji je iz proračuna prebačen u Hrvatsku elektroprivredu", upozorava u izjavi za RSE i ekonomski analitičar Mladen Vedriš.
On se ne slaže s ocjenom da se neka šteta nije mogla izbjeći.
"Da je sa 15.4. ukinuta uredba o obaveznom otkupu plina od INE, tim prije ako su skladišta puna, ne bi bilo nikakve štete, jer je INA ozbiljna tvrtka koja bi našla kupca za taj plin, kao što ga je nalazila i prije uredbe", kaže Vedriš.
On predlaže i scenarij za slučaj da su se ipak desili viškovi plina.
"Onda je viškove plina trebalo prvenstveno ponuditi komunalnim firmama, opskrbljivačima. HEP je mogao Gradsku plinaru Zagreb i druge potrošače jednim mailom obavijestiti da imaju viška plina i da su oni prioritetni, ako imaju mogućnost potrošnje i skladištenja. Jer to je opet javni sektor i javni novac", podsjeća naš sugovornik.
Ima li još viškova?
Viškovi domaćeg plina nastali su nakon što je napunjeno podzemno skladište plina Okoli i oni su se prodavali na aukcijama u okviru procesa koji se službeno naziva uravnoteženje tržišta energije.
O količinama prodanog i kupcima saznat će se 15. srpnja kada državna agencija Hrvatski operater tržišta energije (HROTA) objavi podatke za lipanj, jer se kupovina na aukcijama obavlja pod šiframa.
