Hrvatski sabor 28. juna je jednoglasno izglasao Deklaraciju o priznavanju Gladomora (Holodomora) 1932.-1933. godine genocidom nad ukrajinskim narodom.
Glasanje o Deklaraciji pratio je sa saborske galerije veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj Vasilj Kirilič, prenosi Index.hr.
Deklaracijom Hrvatski sabor priznaje Holodomor kao zločin nad ukrajinskim narodom zbog prisilno izazvane gladi koju je smišljeno i organizirano proveo komunistički staljinistički režim u Ukrajini u razdoblju 1932.-1933. godine.
Predsjednik sabora Gordan Jandroković podsjetio je da je 28. juna također Dan Ustava Ukrajine čestitavši Ukrajincima taj praznik.
Hrvatskom saboru preko društvenih mreža zahvalio je i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
"Zahvalan sam Republici Hrvatskoj na ovom povijesnom glasanju. Svijet se ne smije pomiriti sa zločinima Kremlja – ni povijesnim ni trenutnim", napisao je Zelenski na Twitteru.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba takođe je iskazao zahvalnost Hrvatskoj na "historijskom glasanju".
Kuleba je na Twitteru napisao da "globalno priznanje genocida u Holodomoru i dalje brzo raste", istaknuvši da je 27 zemalja priznalo glad kao genocid.
U svibnju 2023. rezolucije kojima se Holodomor priznaje kao genocid nad ukrajinskim narodom usvojili su parlamenti Velike Britanije i Slovenije.
Američki Senat 2018. podržao je rezoluciju kojom se Holodomor u Ukrajini priznaje kao genocid.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, parlamenti Belgije, Irske, Rumunjske, Moldavije, Češke, Njemačke, Islanda i Francuske također su priznali Holodomor kao genocid nad ukrajinskim narodom.
U prosincu 2022. takvu je rezoluciju odobrio Europski parlament.
Holodomor, poznat i kao Gladomor; (prema ukr.: glad i umoriti), je umjetno stvorena glad koja je obuhvatila stanovništvo sovjetske Ukrajine, sjevernog Kavkaza te područje oko donjeg toka rijeke Volge između 1932. – 1933. godine.
Spomen na žrtve Holodomora obilježava se u Ukrajini i širom svijeta svake godine, četvrte subote u mjesecu novembru.
Glad je bila rezultat Staljinove politike prisilne kolektivizacije i općenito otpora prema ukrajinskom seljaštvu koje kao osnovica sovjetskog gospodarstva nije željelo prihvatiti novu ekonomsku politiku.
Milijuni ljudi umrli su od gladi, a najveći gubici bili su upravo u Ukrajini koja je bila najplodnije poljoprivredno područje Sovjetskog Saveza.
