Dostupni linkovi

Entiteti ne mogu da ucjenjuju ili kontrolišu rad Ustavnog suda BiH, poručio OHR


Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, Kristijan Šmit, na konferenciji za novinare u Sarajevu (arhivska fotografija)
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, Kristijan Šmit, na konferenciji za novinare u Sarajevu (arhivska fotografija)

Politički pritisak iz Republike Srpske na Ustavni sud Bosne i Hercegovine je neustavan i bez pravnog uporišta, a entiteti nemaju ni pravo ni ovlašćenje da ga ucjenjuju ili kontrolišu njegov rad, poručeno je iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR).

U saopštenju objavljenom u petak, 23. juna, OHR osuđuje "najnovije pokušaje vladajuće koalicije u RS da potkopa integritet BiH i onesposobi njene ključne institucije".

Narodna skupština RS je 21. juna usvojila set zaključaka kojima, između ostalog, traže usvajanje Zakona o Ustavnom sudu u državnom parlamentu, te da se poslanici iz RS povuku iz tog parlamenta ako do toga ne dođe.

Ovo zakonodavno tijelo će u ponedjeljak, 26. juna odlučiti o datumu posebne sjednice na kojoj će biti riječi o Ustavnom sudu BiH.

Na toj sjednici se očekuje i pokretanje procedure usvajanja zakona o nepriznavanju odluka Ustavnog suda BiH u tom bh. entitetu.

Ovo je 21. juna najavio Milorad Dodik, predsjednik RS.

"Ovakvi napadi na ustavni poredak Bosne i Hercegovine predstavljaju ozbiljno kršenje Opšteg okvirnog sporazuma za mir, a time i samog mira i stabilnosti", navode iz OHR-a.

Iz Kancelarije ističu da je Ustavni sud krajnji arbitar državnog Ustava, i pozivaju "na povratak poštivanju ustavnih obaveza u tom pogledu i brzo imenovanje sudija u Ustavni sud BiH".

Osvrnuli su se i doneseni zakon u Narodnoj skupštini RS, kojim je odlučeno da Službeni glasnik tog entiteta više neće objavljivati odluke visokog predstavnika.

Upozoravaju da se time jasno ide protiv Dejtonskog sporazume, ali i da nema pravnu snagu, te da odluke NSRS "ni na koji način ne oslobađaju Republiku Srpsku svih obaveza".

"Zvaničnici koji zanemare svoje zakonske dužnosti i obaveze snose ličnu odgovornost za takve odluke i za posljedice tih odluka", naglašavaju iz OHR-a.

Zaključuju da potezi vlasti u RS "predstavljaju opasan presedan", koji neće donijeti prosperitet, stabilnost i napredak na evroatlantskom putu, i da će visoki predstavnik ostati posvećen odbrani provođenja Dejtonskog sporazuma.

Odluke koje su donijele vlasti u RS su osudile Ambasada Sjedinjenih Država, kao i Kancelarija Evropske unije u Sarajevu.

Za vlasti u RS su sporne izmjene pravilnika o radu Ustavnog suda od 19. juna, te brisanje člana koji propisuje da na sjednicama na kojima se odlučuje o pitanjima ustavnosti zakona donesenih na nivou BiH ili nižim nivoima mora prisustvovati "najmanje jedan sudija iz Republike Srpske i troje sudija iz Federacije BiH".

Ustavni sud ostaje bez sudija iz RS jer je Miodrag Simović otišao u penziju a NSRS nije izabrala novog sedam mjeseci, dok je Zlatko M. Knežević najavio da će do kraja ove godine otići u prijevremenu penziju.

Parlament RS je u aprilu ove godine usvojio zaključak kojim poziva Kneževića da podnese ostavku te, između ostalog, pozvala na nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH.

Ustavnom sudu nedostaje i jedan sudija iz Federacije BiH, i to već deset mjeseci, od odlaska Mate Tadića u penziju.

Krovno bh. pravosudno tijelo čini devet sudija, od čega četiri imenuje Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH (u praksi po dva Bošnjaka i Hrvata), a dva Narodna skupština Republike Srpske (u praksi dva Srbina).

Troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura i oni su stranci koji ne mogu biti državljani susjednih zemalja.

XS
SM
MD
LG