Bivši šefovi Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović osuđeni su na po 15 godina zatvora.
Međunarodni rezidualni mehanizam (MMKS) za krivične sudove u Den Haagu izrekao je 31. maja pravosnažnu presudu kojom su proglašeni krivim za učestvovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu, kao i za zločine počinjene u još pet općina u Bosni i Hercegovini te jednoj općini u Hrvatskoj.
Ovom presudom su Stanišić i Simatović postali prva dva dužnosnika Srbije osuđena za zločine u Bosni i Hercegovini.
Slobodan Milošević je bio optužen, ali je preminuo 2006. godine tokom suđenja.
Prvostepenom presudom bili su proglašeni krivim samo za zločine u Bosanskom Šamcu počinjene 1992. godine i bili su oslobođeni odgovornosti za druge zločine.
"Stanišić i Simatović proglašeni su krivim za nehumana djela, prisilno premještanje i progon kao zločine protiv čovječnosti počinjene u vezi zauzimanja Bijeljine, Doboja, Sanskog Mosta. Krivi su i za ubistvo, kršenje zakona ili običaja ratovanja, kao i deportaciju i progon u vezi sa zauzimanjem Zvornika, Bosanskog Šamca, Trnova i Sanskog Mosta u BiH, te na Daljskoj planini u Hrvatskoj", kazala je sutkinja Graciela Gatti Santana, predsjednica MMKS-a i predsjedavajuća sudskog vijeća.
Žalbeno vijeće uvažilo je navode Tužiteljstva i zaključilo da je SDB Srbije plaćao "Arkanovce" (Srpsku dobrovoljačku gardu) koji su činili ubistva.
"Tužiteljstvo je eliminiralo svaku sumnju da je SDB plaćala ljude koji su vodili Srpsku dobrovoljačku gardu, isplaćivala značajne iznose novca i da su Stanišić i Simatović bili odgovorni za te isplate", kazala je sutkinja Santana.
Time je Stanišića i Simatovića sud proglasio odgovornim i za krivična djela koja su izvršili glavni izvršioci, te su proglašeni krivim i za UZP.
"Žalbeno vijeće je zaključilo da su dijelili namjeru promicanja zajedničkog zločinačkog plana za prisilno i trajno uklanjanje većine nesrba s velikih područja Hrvatske i Bosne", kazala je sutkinja Santana.
Reakcije iz BiH i Hrvatske na presudu
"Presuda Stanišiću i Simatoviću je konačna pravna osuda projekta 'Velike Srbije' iza kojeg su 90-ih stajale obavještajne strukture susjedne Srbije, kao i presuda aktuelnom projektu takozvanog srpskog sveta iza kojeg, također, stoje sadašnje obavještajne i političke strukture Srbije.
Između te dvije strukture ne postoji nikakav diskontinuitet i to treba uzeti u obzir kada se razmatra trenutna politička situacija na Zapadnom Balkanu, gdje mir očito visi o koncu, a ponajviše ga ugrožavaju oni koji tako često govore o potrebi očuvanja mira", naveo je član Predsjedništva BiH, Željko Komšić.
"Pravosnažnim presudama Haškog tribunala, uključujući i presude o udruženim zločinačkim poduhvatima, je dokazano da je riječ o međunarodnom oružanom sukobu. Susjedne države su vodile rat za teritorije s ciljem stvaranja 'Velike Srbije', a u jednom periodu rata i velike Hrvatske.
Današnja presuda Stanišiću i Simatoviću važna, je jer su pravosnažno osuđena dvojica bivših šefova srbijanske sigurnosne službe, čime je potvrđena Miloševićeva naredbodavna uloga s obzirom da se ova presuda odnosi na srbijanski SDB (Služba državne bezbjednosti) i njegove zločine u BiH, kao i u Hrvatskoj", rekao je član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović.
"Nadam se da će ova presuda pomoći preživjelima i porodicama žrtava da nađu barem malo mira i pronađu spokoj nakon užasa koje su doživjeli tokom 1990-ih. Ovom presudom ispunjava se zadaća Mehanizma koja se odnosi na procesuiranje predmeta najtežih zločina počinjenih na teritoriji bivše Jugoslavije.
Međutim, to ne može značiti da će oni koji su počinili ove zločine, a kojima još nije suđeno, ostati nekažnjeni, nego je potrebno osigurati da domaći sudovi efikasno procesuiraju preostale predmete ratnih zločina", naveo je na Twitteru Ured visokog predstavnika u BiH (OHR).
"Pozdravljamo današnju odluku (…) u predmetu Stanišić i Simatović. Ovo je ključan korak ka odgovaranju pojedinaca koji su odgovorni za goleme patnje naroda BiH. Nadamo se da žrtvama i njihovim porodicama može pružiti neki osjećaj pravde", napisala je na Twitteru Ambasada Sjedinjenih Država u BiH.
"Presudom Žalbenog vijeća utvrđeno je da su (...) Stanišić i Simatović krivi za etničko čišćenje nesrpskog stanovništva s područja u BiH i Hrvatskoj. Ministarstvo ipak izražava žaljenje što nisu osuđeni za sve zločine počinjene na teritoriju Republike Hrvatske. Podsjećamo, radi se o najtežim i najokrutnijim zločinima velikosrpskog režima počinjenim u Vukovaru i Škabrnji", saopćilo je Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske.
Žalbeno vijeće potvrdilo je prvostepenu presudu kojom su Stanišić i Simatović 30. juna 2021. u ponovljenom suđenju osuđeni na po 12 godina zatvora za zločine u Bosanskom Šamcu.
Prvostepenom presudom je utvrđeno da je zločine u toj općini u aprilu 1992. godine počinila specijalna jedinica srpskih snaga "Crvene beretke", koja je bila pod kontrolom Stanišića i Simatovića.
Drugostepenom presudom osuđeni su i za zločin jedinice "Škorpioni" u ljeto 1995. kod Trnova.
[Upozorenje - uznemirujući snimak]
Žalbeno vijeće je odbacilo u cijelosti navode iz žalbi Stanišića i Simatovića.
Brammertz: Dokaz da to nije bio građanski rat
Glavni haški tužitelj Serge Brammertz, nakon osuđujuće presude Stanišiću i Simatoviću, kazao je kako je najznačajniji dio presude to da je dokazano da je udruženi zločinački poduhvat pokrio velike dijelove BiH i Hrvatske.
''Ovo pokazuje da se nije radilo o građanskom ratu, nego međunarodnom sukobu u kojem su veliku ulogu igrala politička rukovodstva susjednih zemalja'' kazao je, između ostalog, Brammertz.
Dodao je da ima još mnogo predmeta koji se tiču ratnih zločina u BiH, Srbiji i Hrvatskoj.
"Poseban problem je da se osumnjičeni ne izručuju i da ima na stotine počinitelja zločina koji su u bijegu u Srbiji ili Hrvatskoj", kazao je Brammertz.
Na što su se žalili Tužiteljstvo i Odbrana?
Tužiteljstvo je u žalbi na prvostepenu presudu, izrečenu tokom ponovljenog postupka, zatražilo da se Stanišić i Simatović osude i za udruženi zločinački poduhvat (UZP) u koji su bili uključeni bivši predsjednik Slobodan Milošević i drugi visoki dužnosnici Srbije.
Zatraženo je i da budu osuđeni za zločine počinjene, ne samo na području Bosne i Hercegovine, već i Hrvatske, tokom ratova početkom 1990-ih godina.
Pored toga, tužiteljstvo je zatražilo da bivši šefovi SDB-a Srbije budu osuđeni i za zločine u drugim općinama u BiH, za koje su ranije oslobođeni, a ne samo za zločine u Bosanskom Šamcu.
Stav Tužiteljstva je bio da Stanišića i Simatovića treba osuditi na mnogo dužu zatvorsku kaznu.
Obrana Stanišića je tokom žalbenog ročišta, održanog krajem januara 2023. godine, ustvrdila da je "Stanišić dokazano bio ključni mirotvorac" tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji, te tražila oslobađanje ili, alternativno, smanjenje kazni.
Suđenje Stanišiću i Simatoviću je ponovljeno, jer su žalbeni suci u drugostepenoj presudi u prvom postupku u presudi naveli pojam "konkretne usmjerenosti" što je sud nazvao "izmišljotinom u međunarodnom pravu".
Predmet protiv bivšeg šefa SDB-a Jovice Stanišića i Simatovića, koji je bio zapovjednik Jedinice za specijalne operacije SDB-a, vodio se pred MMKS-om, nasljednikom Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
Suđenje Stanišiću i Simatoviću počelo je pred ICTY-jem 2003. godine.
Graciela Gatti Santana, predsjednica MMKS-a, predsjedavajuća je sudskog vijeća. Ostali suci su Lee G. Muthoga, Aminatta Lois Runeni N’gum, Yusuf Aksar i Claudia Hoefer.
Osuđeni prvostepeno u junu 2021.
U prvostepenoj presudi u ponovljenom postupku se navodi da nije dokazano da su Stanišić i Simatović bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje nesrpskog stanovništva sa velikih dijelova teritorija Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
U prvostepenoj presudi u drugom postupku se navodi da je Pretresno vijeće utvrdilo da Tužiteljstvo nije dokazalo krivicu Stanišića i Simatovića za zločine u još pet općina u Bosni i Hercegovini, kao i u Hrvatskoj, odnosno Kninskoj Krajini i Istočnoj Slavoniji od 1991. do 1995. godine.
Stanišić i Simatović su, od izručenja Hagu 2003. godine, u više navrata u dugim vremenskim intervalima boravili na privremenoj slobodi u Srbiji.
U prvom postupku oslobođeni krivice
U prvom postupku Stanišić i Simatović su drugostepenom presudom 2013. godine oslobođeni krivice, a nakon toga je sud naložio ponavljanje postupka.
Naime, iako je utvrđeno da su zločine iz optužnice počinile jedinice poput "Škorpiona", "Crvenih beretki", "Arkanovaca", "Martićeve milicije" i drugih, raspravni suci su oslobodili dvojicu bivših šefova srbijanske tajne policije.
Zaključili su da pomoć koju su im dugotrajno pružali nije bila "konkretno usmjerena" na činjenje zločina, već na uspostavljanje i održavanje srpske vlasti u dijelovima Hrvatske te BiH u prvoj polovici devedesetih godina (1991.-1995.).
Žalbeni suci su, poništavajući drugostepenu presudu, naveli kako je "konkretna usmjerenosti" kao pojam "izmišljotina u međunarodnom pravu".
Žalbeno vijeće je zato, prvi put u povijesti ovog suda, naložilo novo suđenje, za što su glasala četvorica od ukupno petorice sudaca.
Naloženo je, kako je navedeno, da se u novom suđenju primjene "ispravni pravni standardi bez izmišljenog elementa konkretne usmjerenosti na činjenje kaznenog djela".
Postupak protiv Stanišića i Simatovića bio je posljednji u kojem su suci Mehanizma utvrđivali odgovornost Srbije za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.
To je ujedno i najduži postupak u Haškom tribunalu koji je trajao 20 godina.
