U Hrvatskoj suci u štrajku, nema rastava, registriranja, sporova

Iako je Hrvatska po broju neriješenih predmeta i trajanju sudskih postupaka među najgorima u Europskoj uniji, većina hrvatskih sudaca ocijenila je da nije dovoljno plaćena i krenula u "bijeli štrajk" ili "mjere upozorenja", kako ih oni nazivaju.

Već drugi dan ne održavaju se rasprave na prvostupanjskim građanskim, trgovačkim, prekršajnim i krivičnim sudovima – nema rastava, rješenja o nasljeđivanju, registriranja tvrtki.

I tako sljedećih 14 dana, ili dok Vlada ne pristane na povišenje plaća prvostupanjskim sucima za 600 eura, a da se osnovica plaće svim ostalim sucima digne za 20 posto. Tako bi recimo plaća suca početnika na najnižem sudu iznosila nešto preko 2.100 eura.

Udruga sudaca zadovoljna odazivom

U Udruzi hrvatskih sudaca koja organizira ovaj "bijeli štrajk" zadovoljni su odazivom. Glasnogovornik Udruge, sudac Marijan Bitanga.

"Ocjenjujemo da je na državnoj razini više od 70 posto sudačkog kadra uključeno u 'mjere upozorenja'", kazao je Bitanga za Radio Slobodna Europa (RSE).

Iz Ministarstva pravosuđa su na upit RSE o odazivu sudaca na "bijeli štrajk" kazali kako takve podatke – nemaju.

I dok obje strane kažu da su spremne na nastavak pregovora, iz Udruge sudaca su upit resornog ministra predsjednicima sudova da izvijeste koliko sudaca štrajka kvalificirali kao – pritisak izvršne vlasti na pravosuđe.

Puhovski: Većina ljudi misli da su suci stalno u štrajku

Građani koje smo na ulicama Zagreba pokušali anketirati izrazito su bili neskloni komentirati štrajk sudaca.

Politički analitičar Žarko Puhovski za RSE daje jedno zanimljivo tumačenje zašto je tome tako.

"Za većinu ljudi se sa ovim 'tihim štrajkom' zapravo ne mijenja puno, jer oni smatraju da taj štrajk sudaca stalno traje", kaže Puhovski.

On je uvjeren da suci u svojim zahtjevima imaju mnogo manju potporu javnosti nego liječnici ili prosvjetari, ali će na kraju dobiti daleko više novca nego bilo tko drugi.

"Jer s jedne strane imaju ozbiljnu polugu moći, a to je odluka o sudbini građana, a sa druge strane će vlasti biti pod pritiskom prigovora oporbe da opet malim plaćama žele podjarmiti sutkinje i suce, pa će taj pokušaj sudačkog štrajka veoma brzo uspješno završiti", ocjenjuje Puhovski.

Za dizanje plaća u pravosuđu, ali – kome

Programski direktor nevladine udruge Kuća ljudskih prava iz Zagreba Ivan Novosel za RSE kaže kako podržava zahtjev sudaca da im se plaće usklade sa rastom inflacije, ali da bi to trebalo vrijediti za sve zaposlene u državnom i javnom sektoru. On podržava dizanje plaća u pravosuđu, ali – kome.

"Prije svega bi trebalo značajno unaprijediti uvjete rada i podići plaće najnižim službenicima u pravosudnom sustavu – zapisničarima, onima koji otpravljaju presude i drugima, jer vidjeli smo i u medijima i znamo iz drugih izvora da dosta presuda kasni sa otpravkom, zbog toga što nema tko raditi u tom sustavu", sugerira Novosel.

On kaže kako suci, kao i svi drugi zaposleni imaju pravo na štrajk, ali da se pitanje pravosuđa ne smije svesti samo na pitanje materijalnih uvjeta i plaća.

"Trebamo govoriti i o tome kako građani percipiraju neovisnost pravosuđa, a iz naše ljudskopravaške perspektive još je bitnije govoriti o kvaliteti pravosuđa i njegovoj brzini i dostupnosti – od toga da imamo i dalje jako puno upitnih presuda koje nisu u skladu sa međunarodnim standardima ljudskih prava, pa pitanje ostvarivanja prava žrtava u raznim postupcima i tako dalje", zaključuje Novosel.

Stanje u pravosuđu, podaci EU

Prema izvještaju Europske komisije i dokumentu "Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2022." broj neriješenih sudskih predmeta i trajanje postupaka u Hrvatskoj i dalje su među najvišima u EU-u.

Iako se u usporednom razdoblju 2020-2021. na drugostupanjskim sudovima (županijski sudovi, visoki trgovački, upravni, kazneni, prekršajni sudovi) nastavio smanjivati broj neriješenih predmeta, a trajanje postupaka skraćivati, na nižim prvostupanjskim sudovima (općinskim) broj neriješenih predmeta uglavnom je rastao ili ostao isti. Broj neriješenih građanskih parnica povećao se za 22 posto.

Stanje u pravosuđu iz vizure sudaca

Udruga hrvatskih sudaca je 9. svibnja u priopćenju među ostalim kazala kako suci u Republici Hrvatskoj rade na najviše predmeta "po glavi", u usporedbi sa svim članicama EU, a da neprekidno pada broj zaposlenih na službeničkim radnim mjestima u pravosuđu.

"Unatoč tome, stopa rješavanja predmeta na prvostupanjskim sudovima u 2022. bila je 112 % (riješeno je 53.429 predmeta više nego što je zaprimljeno 2022.), a vrijeme rješavanja skraćeno je u prosjeku za 80 dana”, stoji u njihovom priopćenju.

Sljedeći sastanak pregovarača Ministarstva i Udruge hrvatskih sudaca najavljen je za srijedu 10. svibnja.