Poraženom Đukanoviću prijete rušenjem kuća u rodnom mjestu

Dva dana nakon što je izgubio predsjedničke izbore građevinska inspekcija Ministarstva ekologije i urbanizma naložila je Milu Đukanoviću da u roku od 20 dana sruši dvije nelegalno izgrađene kuće na porodičnom imanju u selu Kočani, nedaleko od Nikšića.

Đukanović je preko tri decenije bio na čelnim državnim pozicijama. U drugom krugu predsjedničkih izbora 2. apria izgubio je od Jakova Milatovića iz Pokreta Evropa sad.

"Objekti su sagrađeni u suprotnosti sa važećim Prostorno-urbanističkim planom opštine Nikšić. Ukoliko ih Đukanović ne sruši u predviđenom roku to će učiniti država o njegovom trošku", kaže se u Rješenju Ministarstva od 4. aprila, objavljenom na Facebook stranici građanskog pokreta URA.

Funkcionerka te stranke, Ana Novaković Đurović, je na čelu Ministarstva.

Pročitajte i ovo:

Jakov Milatović novi predsjednik Crne Gore

Lider pokreta URA i premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović kazao je 5. aprila da odluka o rušenju objekata Mila Đukanovića nema veze sa izborima:

"Inspekcija mora da postupa u skladu sa zakonom a pitanje za Đukanovića je zašto je nelegalno gradio".

On je rekao da Đukanović ima 20 dana da nelegalne objekte ukloni:

"Da ne izlazimo na teren i rušimo. Ima mogućnost da sam to ukloni kao neko ko je sad odgovoran građanin".

Miloš Nikolić iz Demokratske partije socijalista najavu rušenja ocijenio je kao institucionalno nasilje i revanšizam, "propalog premijera koji će se Abazoviću vratiti kao bumerang".

Đukanovićeva advokatica: Primjer pravnog nasilja

Rješenje kojim se Đukanoviću nalaže da poruši dva objekta eklatantan je primjer pravnog nasilja koji se temelji na netačnim i nepotpunim navodima, ocijenila je njegova pravna zastupnica Neda Ivović.

Ona je u dopisu RSE navela da je još 2018. godine nikšićkoj Opštini podnijet zahtjev za legalizaciju a da objekti i imanje porodično nasljeđe, koje inicijalno datira s početka 20. vijeka.

Ivović je najavila da će Đukanović iskoristiti pravna sredstva i inicirati krivične i parnične postupke kako bi zaštitio prava.

Đukanovićeve kuće u Kočanima nedaleko od Nikšića

A u Rješenju od 4. aprila se navodi da je građevinski inspektor najavio dolazak na imanje Đukanovića, ali da je kapija bila zaključana. Rješenje o rušenju napisao je naknadno, na osnovu uvida u katastarske podatke.

Kako navodi objekti se, prema Prostorno urbanističkom planu Nikšić, nalaze u zelenom pojasu gdje nije dozvoljena gradnja stambenih objekata.

Đukanović je 2019. godine u imovinskom kartonu prijavio da u Nikšiću posjeduje tri parcele od skoro hiljadu i po kvadrata, a da na najvećoj od njih, posjeduje dvije prizemne zgrade, ruševine površine od 30 i 40 kvadrata.

Ipak, na snimcima se vidi da nije riječ o ruševinama već o uređenim, funkcionalnim objektima, znatno većim od prijavljenih.

Porodično imanje Đukanovića sa tri kuće je, kako se vidi na snimku, ograđeno kao cjelina, a objekti međusobno povezani betonskim stazama.

Prema podacima Uprave za nekretnine jedan objekat je površine 270 kvadrata a drugi 63.

Dodatno, prema pisanju Mreže za istraživanje kriminala i korupcije – LUPA, u dijelu imanja koji se graniči sa mini zaobilaznicom Đukanović je uzurpirao dvije parcele, koje su u vlasništvu države i na njima sagradio zid.

Imanje u Kočanima, osim pitanja legalnosti, bilo je i povod prijave Mreže za afirmaciju nevladinog sektora 2019. godine. Oni su prijavili Đukanovića Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) navodeći da u imovinskom kartonu nije naveo dvije od tri kuće u Kočanima, izgrađene 2016.

Đukanović je kao javni funkcioner bio je dužan da u imovinskom kartonu ASK-u navede potpune i tačne podatke o imovini.

Uz to, Zakon nalaže da se svako uvećanje ili promjena u imovini prijavi u roku od 30 dana.

Agencija je, međutim, nakon dvije i po godine utvrdila da Đukanović nije prekršio Zakon. U obrazloženju su naveli Đukanovićev iskaz da je imovina u Kočanima bila vlasništvo njegovog pokojnog oca, koja mu je pripala nakon okončanja ostavinskog postupka 2019. godine a potom i razmjene sa bratom Acom Đukanovićem, godinu kasnije.

Marketinški potez Abazovićeve Vlade?

Ovakav tajming najave rušenja šalje poruku da cilj nije suzbijanje divlje gradnje već marketinški potez za koji neko misli da će mu donijeti političke poene, ocjenjuje za RSE građanski aktivista Vuk Maraš:

"Za šta se Đukanović sumnjičio zadnje tri decenije, mislim da mu je najmanji grijeh nelegalna gradnja već druge stvari koje su mu se stavljale na teret, po tvrdnjama tih istih političara, neobjašnjivo bogatstvo koje se mjeri – zavisi koga citirate – od nekoliko miliona pa do stotina miliona".

Maraš ukazuje na selektivnost u postupanju Abazovićeve Vlade:

"Njegova ruka pravde nikako da stigne do Krimovice i Marka Bata Carevića i sličnih funkcionera bliskih postojećoj vlasti", kaže Maraš.

Marko Bato Carević je funkcioner Demokratskog fronta kojeg je MANS optužio za uzurpiranje oko pola miliona kvadratnih metara državnog zemljišta na Krimovici nadomak Budve.

Carević zbog ovoga nije procesuiran već je izabran za predsjednika Opštine Budva.

Pročitajte i ovo:

Prvi čovjek Budve u centru afere 'Krimovica'

"Najbolja poruka se šalje kad se krene čišćenje sopstvene kuće, pa onda tuđe. Ali očigledno ovdje postoji selektivnost, odnosno na neke lokacije crnogorske institucije ne smiju da zakucaju jednako kao što nisu smjele ni u doba vladavine DPS-a", kazao je Maraš.

Maraš smatra da je čitav slučaj sa Đukanovićem dio političke kampanje pred parlamentarne izbore zakazane za 11. jun.

"Odnosno spremanje za izbore i pokušaj da se sad pokaže ko je naveći protivnik Mila Đukanovića".

Protiv Đukanovića podnošeno više prijava

Protiv Đukanovića je proteklih godina podnijeto više krivičnih prijava koje su odbačene.

MANS je protiv njega podnosio prijave između ostalog zbog zloupotrebe državne imovine u privatne svrhe, neprijavljivanje imovine.

Jedna od njih je bila finansiranje kampanje njegove Demokratska partija socijalista 2016, kada su navodno, kreirali šemu za ubacivanje novca nepoznatog porijekla u zvanične finansijske tokove partije.

Takođe, MANS je oktobru 2021. godine saopštio da dokumenta iz afere "Panama papiri" pokazuju da su predsjednik i njegovog sin sklopili tajne ugovore o upravljanju njihovom imovinom, skrivajući se iza komplikovane mreže povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih Djevičanskih Ostrva, Paname i Gibraltara.

Pročitajte i ovo:

'Pandorini papiri' osvijetlili trag Đukanovićevog poslovanja

Specijalno državno tužilaštvo je istog mjeseca dobilo iskaz od Mila Đukanovića i saslušalo njegovog sina Blaža.

U Crnoj Gori oko 100.000 nelegalnih objekata

Broj nelegalnih objekata u Crnoj Gori iznosi oko 100.000. Uglavnom su u podgoričkim prigradskim naseljima i na primorju, procjena je Vlade, uz ogradu da nemaju krajnje i precizne podatke.

U posljednjem godišnjem izvještaju Ministarstva ekologije i urbanizma se navodi da je podnijeto gotovo 55.000 zahtjeva za legalizaciju, ali da je do kraja 2021. donijeto nešto više od 2.000 rješenja o legalizaciji.

Među nelegalnim graditeljima je i Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori.

Mitropolit SPC Joanikije je u julu osveštao temelje budućeg hrama pored Kapetanovog jezera, u opštini Kolašin na parceli koja je je svojina države Crne Gore.

Urbanističko-građevinska inspekcija Ministarstva ekologije, je izvršila inspekcijski nadzor na toj lokaciji, nakon čega kako su naveli "preduzimaju dalje mjere i radnje".

SPC nije uklonila ni nelegalnu krstionicu kod manastira Miholjska prevlaka u Tivtu koja se nalazi u u zoni državnog Morskog dobra.

No, najdrastičniji primjer je metalna crkva SPC koja je 2005. godine helikopterima postavljena na Rumiju čime je prekinuta viševjekovna tradiciju okupljanja pravoslavca, katolika i muslimana na vrh ove planine.

Pročitajte i ovo:

Crkva razdora na Rumiji

Iako je tadašnje Ministarstvo uređenja prostora, u vrijeme vlasti DPS-a, donijelo rješenje o uklanjanju to se nikada nije dogodilo.