Pobjeda Jakova Milatovića na predsjedničkim izborima je očekivana, ali Crna Gora ulazi u fazu neizvjesnosti, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa Vesko Garčević, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu.
Birači u Crnoj Gori su 2. aprila za novog predsjednika izabrali Jakova Milatovića (36). Dosadašnji predsjednik Milo Đukanović (61) na vlasti je bio 32 godine – dvije i po godine duže od njegove Demokratske partije socijalista, koja je smijenjena 2020.
Đukanović je zaslužan za samostalnost Crne Gore i ulazak u NATO, suprotstavljao se ruskom i uticaju politike Srbije i Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Jakovu Milatoviću, bivšem ministru ekonomije prve post-DPS vlade, formirane pod uticajem SPC, program kojim su udvostručene minimalne plate donio je popularnost. Na izborima je imao podršku vladajućih stranaka, koje se zalažu za bliže veze sa Srbijom, a dio njih i sa Rusijom
Vanredni parlamentarni izbori održaće se 11. juna. Raspisani su zbog institucinalne krize koja je zaustavila integraciju Crne Gore u Evropsku uniju.
Milatović je ubjedljivo pobijedio Đuaknvića, osvojivši 60 odsto glasova.
Profesor Vesko Garčević Milatovićev pokret Evropa sad vidi kao političkog igrača koji nije ni politički, niti ideološki jedinstven.
"U njemu imamo ljude koji su veoma nacionalistički nastrojeni a imamo i one koji, makar na retoričkoj ravni, imaju evropsku i evroatlantsku agendu. Uticaj Srpske pravoslavne crkve na politički život u Crnoj Gori nastaviće da jača jer će partije koje će doći na vlast u junu, nakon parlamentarnih izora, bit otvorene za takav uticaj".
Jačanje 'Evrope sad' i slabljenje DPS-a
Pokret Evropa sad će, smatra on, nastaviti da jača i najvjerovatnije će pobijediti na parlamentarnim izborima 11. juna i osvojiti mjesto premijera:
"Treba sačekati da vidimo da li će i koliko ova 'evroatlantska' struja u Evropa sad uspjeti da se nametne. Osim toga, sada kad nema Mila Đukanovića, koalicije će se lakše formirati, a teže održati".
Smatra da će DPS Mila Đukanovića nastaviti da pada u narednim mjesecima.
"Najvjerovatnije na parlamentarnim izborima 11. juna DPS po prvi put posle 30 godina neće biti pojedinačno najjača partija. Ako se duboko ne reformišu moguće su unutarpartijske podjele koje mogu voditi i rascjepu stranke", navodi Garčević.
Uzroci pada DPS-a
Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića je u Crnoj Gori vladala 30 godina.
Profesor Garčević uzrok njenog pada vidi u tome što se ta partija nije reformisala, niti mijenjala retoriku.
"Promovisanje identitetskih pitanja kroz forsiranje ekskluzivnog crnogorstva je odbilo mnoge bivše glasače DPS. Partija nije naučila mnogo iz poraza 2020. i poraza na lokalnim izborima, a građani DPS doživljavaju i kao simbol korupcije", navodi Garčević.
Kako je rekao DPS je bila poznata po praktičnom prilazu osjetljivim pitanjima u Crnoj Gori, uključujući i identitetska pitanja.
"To joj je omogućavalo da dobija podršku vrlo raznorodnog biračkog tijela. Ovog puta se to nije desilo".
Garčević je poručio da je važno za sve političke činioce u Crnoj Gori da shvate da manjine imaju svoje autohtone političke i ekonomske interese koji treba da se uvaže:
"Ne može se na njih računati. Sa njima se mora sarađivati i uvažavati ih kao autonomne politicke subjekte u gradjanskoj Crnoj Gori. Okretanje manjinama samo uoči izbora i zbog glasova više neće bit moguće".
Garčević naglašava da novi predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, u predizbornim obraćanjima nije mnogo vremena posvetio EU.
"Pokret Evropa sad je zapravo ponudila jednu novu vrstu populizma u regionu obećanjima o boljem životu i argumentima protiv dugogodišnje vlasti, izbjegavajući teme koje su osjetljive i po kojima je Crna Gora podijeljena. Kada se osvoji vlast, takva politika više nije moguća", naglašava Garčević.
Komentarišući kako će se pobjeda Milatovića odraziti na spoljnopolitički kurs Crne Gore, Garčević kaže da će Evropska unija i Sjedinjene Američke Države dati određeno vrijeme pokretu Evropa sad da vide o kakvom se profilu partije radi.
U Milatovićevoj kampanji nisu se pominjale spoljnopolitičke teme, osim njegovog stalnog zalaganja za evropske integracije.
Ranije je, povodom ruske vojne agresije na Ukrajinu, dok je bio ministar izjavio da je Crna Gora čvrsto uz NATO i EU, te da će se pored razarajućih posljedica za Ukrajinu, negativni efekti napada Rusije osjetiti širom Evrope.
Nakon ruske agresije na Ukrajinu, Crna Gora se pridružila sankcijama EU protiv Moskve koja je Crnu Goru stavio na listu neprijateljskih država.
Milatović podržava i inicijativu Otvoreni Balkan a podržao je i potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC, čiji je sadržaj upitan s aspekta Ustava i sekularnog karaktera države.
SPC podržava Rusku pravoslavnu crkvu, blisku Kremlju.
