Policijska uprava Banjaluka donijela je rješenje o zabrani javnog okupljanja u organizaciji nezavisnih stvaralaca i aktivista "Geto" iz Banjaluke i "Bh. povorka ponosa" iz Sarajeva, koji je najavljen za subotu, 18. marta u Banjaluci.
"Policijska uprava Banjaluka je rješenje donijela nakon analize svih bezbjednosnih aspekata i okolnosti ovog javnog okupljanja, te je procijenjeno da postoji realna mogućnost da na istom može doći do većeg ugrožavanja ljudi i imovine", navodi se u saopštenju.
Dodaje se kako je u posljednjih nekoliko dana "bilo mnogo negativnih reakcija i da je upućen niz prijetnji organizatoru i učesnicima ovog okupljanja".
U Banjaluci je za 18. mart u objektu DKC Incel planirana projekcija filma "Pride", te panel diskusija i neformalno druženje uz muziku.
Bh. povorka ponosa: Razočarani smo odlukom policije
Mirza Halilčević iz organizacije "Bh. povorka ponosa" je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao je da je razočaran odlukom policije.
"Ukoliko organizator dobije zabranu održavanja događaja od strane nadležne institucije, očigledno je da je stepen rizika toliko visok, da policija ne može garantovati sigurnost", ocjenjuje Halilčević.
Kaže da su se po gradu mogle vidjeti jasne poruke netrpeljivosti i otpora događaju.
"To je zapravo ono što je korijen ovog problema, i to je ono što smo trebali imenovati. Da živimo u jednom društvu u kojem je očigledno potreban kordon policajaca da bi obezbijedio jedan ovakav događaj, a pitanje je kako uopšte očekujemo da žive LGBT osobe u Banjaluci i Republici Srpskoj, na svakodnevnom nivou", istakao je Halilčević.
Naglasio je da u RS postoji "kultura gušenja protesta", te da se slično događalo i sa drugim vrijednosno sličnim protestima i skupovima.
On zaključuje da ovo nije kraj njihovog rada ni posjeta Banjaluci, te da vjeruje "da je grad Banjaluka i dalje otvoren".
Organizacija "Belgrade Pride" podržala je "Bh. povorku ponosa" i poručila da banjalučka kvir zajednica zaslužuje bezbednost i sigurnost.
"Solidarno stojimo s saborcima i saborkinjama iz Bh. povorke ponosa", stoji u objavi na Instagramu beogradske organizacije.
'Zabranjeno okupljanje, a ne nasilje'
Organizatori su u saopštenju naveli da su rješenje dobili na dan održavanja događaja, te da je prekršeno načelo prava na okupljanje.
"Ovim se šalje poruka kako je zabranom održavanja događaja Bh. povorke ponosa riješeno pitanje potencijalnog nasilja, tako što se zabranilo okupljanje, a ne nasilje", navodi se u saopštenju.
Ističu da su u skladu sa zakonskim odredbama prijavili događaj nadležnim organima 13. marta, te da su od tada sa njima bili u konstantnoj komunikaciji – a oni su ih uvjeravali da nema razloga za brigu.
"Samo dan prije održavanja događaja, u večernjim satima, organizatori/ce su pozvani/e u prostorije Policijske uprave, gdje su pripradnici policije u usmenom obraćanju kazali organizatorima/cama da odustanu od organizacije događaja, jer nisu u mogućnosti osigurati skup. U protivnom, oni će zabraniti skup", tvrde iz Organizacionog odbora.
Poručuju da su lideri u RS svojim "ciljanim izjavama o zaštiti patrijarhalnih, vjerskih i tradicionalnih vrijednosti, te otvorenim pozivanjem na zabranu događaja, ugrozili prava na javno okupljanje LGBTIQ+ zajednice ne samo u Banjoj Luci, nego i diljem entiteta Republika Srpska.
Ističu da su podnijeli krivičnu prijavu protiv lica koja su direktno prijetila organizatorima i LGBT zajednici.
"Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa će preduzeti pravne korake i neće ostati nijem na dešavanja i odluke institucija, te jasno i glasno poručuje da je uz LGBTIQ+ zajednicu u Banjoj Luci i entitetu Republika Srpska, kao i uz sve obespravljene", ističu u saopštenju.
Dodaju da neće održati planirani događaj, kao ni bilo kakve alternativne aktivnosti.
Dvije učesnice tradicionalnog marša, napadnute su na Međunarodni dan žena, 8. marta, u Banjaluci, drugom najvećem gradu Bosne i Hercegovine.
Pri napadu je jedna članica marša odgurnuta, a druga je zadobila udarac, pri čemu im je nekoliko napadača iz ruka otelo LGBTIQ zastavu duginih boja. Napad na učesnice marša prijavljen je policiji u Banjaluci.
Dodik i desničarske organizacije protiv skupa
Milorad Dodik, predsjednik RS, na konferenciji za novinare 16. marta je poručio da očekuje da će nadležni organi RS onemogućiti bilo kakvo održavanje manifestacije posvećene LGBT pravima u otvorenim ili zatvorenim prostorima.
Tada je rekao da "oni uznemiravaju druge" te da je on protiv toga.
Slično je naveo i na Tviteru, gdje je rekao da mu se "veliki broj udruženja i organizacija obratio pismima u kojima izražavaju zabrinutost i veliku uznemirenost" zbog najavljenog događaja.
Udruženje "Srbsko Sabranje Baštionik" je u srijedu, 15. marta na svom sajtu objavilo otvoreno pismo, koje su poslali na adresu predsjednika RS, predsjednika Vlade RS, kao i gradonačelnika Banjaluke.
Od gradonačelnika traže zabranu korišćenja javnih prostora "za ovakve skupove i aktivnosti", od premijera "spriječavanje okupljanja, isticanja i promovisanja simbola koji vrijeđaju vjerska, moralna i identitetska osjećanja i slobodu stanovnika Banjaluke i Republike Srpske", a od predsjednika – zakonsku regulativu koja bi bila u funkciji "zaštite porodičnih, duhovnih i tradicionalnih vrijednosti".
Navode da uvažavaju "privatnost i slobodu izbora", ali da su protivni "javnom promovisanu ovakvih ideja LGBT i drugih organizacija u javnom prostoru".
Dokument je sa njima potpisalo još 12 različitih organizacija, uključujući i Udruženje građana "Srpsko-ruski most", Srpski nacionalni pokret "Izbor je naš", Dobrotvorno društvo "Kolo srpskih sestara".
Kako zakon štiti LGBT osobe?
Na nivou BiH, postoji Zakon o zabrani diskriminacije, koji propisuje da osobe ne smiju biti diskriminisane na osnovu svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.
Prema Krivičnom zakoniku RS, krivično djelo iz mržnje je, između ostalog, ono učinjeno zbog seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta.
Ko na osnovu razlike u seksualnom opredjeljenju ili rodnom identitetu uskrati ili ograniči slobodu ili pravo utvrđeno Ustavom, zakonom ili međunarodnim ugovorom – kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
Ista kazna čeka osobu koja proganja one koji se zalažu za ravnopravnost ljudi.
U slučaju da to učini službeno lice, zloupotrebom položaja ili ovlaštenja, predviđene su oštrije kazne, od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Ukoliko se putem medija ili društvenih mreža poziva na nasilje ili mržnju zbog seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta – moguće su zatvorske kazne čak do 12 godina.
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, prava i slobode su osigurana svim licima u državi, bez diskriminacije po bilo kojem osnovu.
Ustav Republike Srpske navodi da su građani Republike ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, te da su jednaki pred zakonom.
Ni u jednom dokumentu se ne pominje diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije.
