Četnici iz BiH se neometano šire društvenim mrežama

"Srpska zemlja glavama se plaća" i "Sloboda ili smrt". Tog tipa su najčešće poruke na profilima koji se na društvenim mrežama deklariraju kao ravnogorske i četničke grupe u Bosni i Hercegovini (BiH).

Tridesetak grupa i profila na Facebooku, Instagramu i drugim mrežama, koje je mjesec dana pratio Radio Slobodna Evropa (RSE), glorificiraju, uz ostalo, bosanskohercegovački entitet Republika Srpska (RS), te zagovaraju njegovo otcjepljenje od Bosne i Hercegovine.

"Ako je Drina granica, popićemo je". Ovu poruku je 9. januara na Instagram profilu objavila "Četnička omladina Gacko", uz stihove kojima se obećava vjernost RS-u.

Poruka koja aludira na potrebu "brisanja" rijeke Drine, kao prirodne granice između BiH i Srbije, objavljena je u vrijeme obilježavanja Dana Republike Srpske. Taj dan slavi se 9. januara unatoč odluci Ustavnog suda BiH koji ga je proglasio neustavnim.

Profil "Četnička omladina Gacko" na Instagramu prati više od 3.800 osoba, a na Facebooku oko 2.100.

Na profilnoj fotografiji su lubanja i ukrštene kosti, smješteni između dva krsta, sa zastavom RS u pozadini. U opisu ovog profila stoje poznate parole "Samo sloga Srbina spašava" i "Ne damo svetinje".

Na profilu nema podataka o administratorima, a na poruku RSE za razgovor o objavljenim sadržajima nije odgovoreno.

Tik Tok ravnogorci

U BiH ima 16 registriranih udruženja koje baštine tradiciju zloglasnih četničkih postrojbi iz Drugog svjetskog rata.

Vođa ravnogoraca Draža Mihailović osuđen je 1946. godine na smrt zbog ratnih zločina i kolaboracije s nacističkom Njemačkom, nakon čega je strijeljan. Viši sud u Beogradu rehabilitirao ga je u maju 2015. godine.

Tokom Drugog svjetskog rata, četnici su u BiH ubili oko 58.600 ljudi, podaci su iz knjige "Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu 1941 -1945", autora Rasima Hurema.

Pod simbolima četništva, ponovili su se zločini paravojnih i vojnih formacija, u ratu devedesetih godina prošlog stoljeća koji je pratio raspad Jugoslavije.

Goran Ljepojević, bivši predsjednik Pokreta ujedinjene ravnjarske otadžbine Srpske, međutim, kaže za RSE da su ravnogorci "žrtve stereotipa i pogrešnih tumačenja povijesti".

"U svakom žitu ima kukolja i ja ne generališem da smo mi generalno dobri, a drugi loši. No, najpogubnija je neistina i sistematska laž. Pročitajte i drugu stranu, pa nađite neku sredinu. I ja sam učio pogrešno istoriju u školi", kaže Ljepojević.

Kakvo je trenutno stanje?

Zvanična ravnogorska udruženja danas su u BiH registrirana na području entiteta Republika Srpska.

Istovremeno njihove ideje, često dodatno začinjene otvorenim pozivima na nasilje, na društvenim mrežama svakodnevno dijele desetine grupa, profila i stranica.

Hikmet Karčić, autor priručnika "Krajnje desničarski pokreti i simbolika na Zapadnom Balkanu", kaže za RSE da su ravnogorski i četnički pokreti posljednjih godina doživjeli transformaciju i postali dominantni u online prostoru.

"Sada imamo taj novi jezik za promociju četništva - kroz mimove, murale i slično. U odnosu na uobičajenu simoboliku, kao što je lobanja sa kostima, sada to postaje prilagođeno da privuče tu Tik Tok generaciju", kaže Karačić.

Pojašnjava da se većinom radi o anonimnim profilima i grupama, koje "četničku ideologiju šire na način primamljiv mlađoj publici".

"Pokušavaju naslijeđe iz Drugog svjetskog i rata iz devedestih bolje približiti mladima širom svijeta. Toliko ih ima da je to jako teško i upratiti", ističe on.

Najveći broj profila kreiran je na Facebooku i Instagramu, ali kako ističe sporna ideologija "živi" i na drugim mrežama, kao što su Twitter i Tik Tok.

Umreženi u online prostoru, uglavnom, šire isti sadržaj, promovirajući ratne brigade i slaveći osuđene ratne zločince.

Jedan od "najpopularnijih" osuđenika za zločine iz ratnih devedesetih, za ravnogorce na društvenim mrežama je Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske. Mladića je Haški tribunal osudio na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovječnosti u BiH.

"Može se vidjeti i promocija osuđenih četničkih vojvoda, na čijoj se rehabilitaciji radi. Tako se kroz društvene mreže povećava njihova popularnost", kazao je Karačić.

Podrška vojvodi Aleksiću

Grupe na društvenim mrežama, čije je aktivnosti RSE pratio, objavljivale su, uz ostalo, sadržaje posvećene četničkom vojvodi Slavku Aleksiću.

Aleksić je u junu 2022., zajedno sa još dva pripadnika Ravnogorskog pokreta u BiH, osuđen na pet mjeseci zatvora zbog pjesama na okupljanju ravnogoraca 2019. godine u Višegradu.

"Biće opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina", pjevano je tada uz gusle u Višegradu, na skupu 200-injak pripadnika i simpatizera ravnogorskih pokreta.

Nakon presude Suda BiH, Aleksić i osuđeni ravnogorci su u februaru ove godine otkupili kazne zatvora. Inače, to je prva presuda za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje pripadnicima ravnogorskih pokreta u BiH.

U prikupljanju novca pomagale su im brojne ravnogorske i četničke organizacije u BiH i Srbiji. Na Instagram profilu "Četnička omladina Gacko", krajem janura, prenesena je objava kojom traže pomoć za prikupljanje novca za otkup kazne.

Na tom profilu je također najavljen i skup podrške osuđenim pripadnicima Ravnogorskog četničkog pokreta, koji je održan 8. januara u Trebinju, na jugu BiH.

Objave podrške Aleksiću u prikupljanju novca za otkup kazne mogle su se pronaći i na nekoliko drugih profila i grupa sa četničkim i ravnogorskim prefiksom.

Osim financijske potpore, ravnogorci i četnici koji djeluju na društvenim mrežama objavljuju i sadržaje kojima veličaju Aleksićevu ratnu prošlost.

Ko je Aleksić?

Aleksić je veći dio života proveo u Sarajevu, a od marta 1992. godine postaje komandant četničkog odreda "Četnički odred Novog Sarajeva", sa štabom u sarajevskom naselju Grbavica.

Tokom gotovo četvorogodišnje opsade Sarajeva, taj dio grada bio je pod kontrolom Vojske Republike Srpske.

Naselje Grbavica okupirano je 1992. godine, uz pomoć Jugoslovenske narodne armije. Aleksićevo ime spominjalo se i tokom suđenja radikalu Vojislavu Šešelju i bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom.

U grupama i na profilima na društvenim mrežama, o Aleksiću je, pak, pisano kao o "živoj legendi srpskog Sarajeva".

Aleksić danas živi u istočnoj Hercegovini, na teritoriji bh. entiteta Republika Srpska, i nije bio dostupan za razgovor sa RSE. Facebook stranicu pod nazivom "Vojvoda Slavko Aleksić", koja je kreirana 2015. godine, prati oko 5.600 osoba, a ne sadrži podatke o administratorima.

Na jednoj od fotografija, objavljenih u junu 2019. godine, prikazan je sa grupom muškaraca u uniformi. U opisu fotografije napisano je da je fotografiran sa ruskim dobrovoljcima na sarajevskom ratištu 1993. godine.

"Na ovoj stranici slika za večnost, lepo je setiti se braće po oružju", jedan je od komentara ispod fotografije.

"Stani nešto ne kontam, kao ovi ruski dobrovoljci su pozitivni, a arapski mudžahedini negativni, a i jedni i drugi su bili 'psi rata'", navodi se u drugom komentaru.

Među sadržajima objavljenima na stranici "Vojvoda Slavko Aleksić" je fotografija na kojoj je Aleksić prikazan sa zastavom samoproglašene narodne republike Donjeck, u istočnoj Ukrajini, koju podržava Rusija.

Fotografija Aleksićeve podrške Donjecku objavljena u maju 2022. godine, tri mjeseca nakon što je Moskva započela invaziju na Ukrajinu.

Pjesme vojvodi, Kosovu, Putinu...

Viralna na Facebook i Instagram "zidovima" ravnogorskih grupa postala je i pjesma koju je u Aleksićevu čast napisao pjesnik i guslar Milorad Šarović, nastanjen u Beogradu, a porijekom iz Gacka, na jugoistoku BiH.

U toj pjesmi opisan je Aleksićev dolazak na Jevrejsko groblje u Sarajevo, početkom rata u BiH devedesetih godina prošlog vijeka.

"Da tu dođe po ratnome planu. I podigne bedem i odbranu. Od krvavih ratnika džihada. I njihovih podmuklih napada. Iz srpskoga Sarajeva grada", stihovi su pjesme posvećene Aleksiću.

Inače, Jevrejsko groblje u Sarajevu bilo je u ratu jedno od mjesta sa kojih su terorizirani stanovnici Sarajeva, koji su bili pod opsadom 1.425 dana.

Autor pjesme, koji nije odgovorio na upit za razgovor za RSE, na Facebooku se predstavio kao patriotski pjesnik. "Pišem istorijsku istinu o Srbinu, da se ne zaturi i zaboravi", naveo je na svom profilu.

Uz četničkog vojvodu Slavka Aleksića, Šarović je "opjevao" među ostalim, "stradanje Srba na Kosovu", ali i "podvige" ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Pjesmu "Novi svjetski poredak po mjeri pravde" objavio je na društevnim mrežama 25. februara prošle godine, dan nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

I druge grupe i profili, čije je aktivnosti pratio RSE, obiluju sadržajima kojima se podržava Rusija, u jeku rata u Ukrajini.

Administratori većinom nepoznati

Većina profila i grupa nema podatke o administratorima, a na poruke ne odgovaraju.

Nikola Milić, naveden kao jedan od administrator Facebook grupe "Četnici Republike Srpske" za RSE kaže da vodi ukupno "četiri četničke grupe na društvenim mrežama".

"Cilj je branjenje srpstva", napisao je kratko za RSE ne precizirajući o kojim se grupama radi.

Inače, u objavama nerijetko poziva na otcjepljenje entiteta Republika Srpska od BiH.

"Zbogom, Bosno i Alija, Srpska nam je najmilija", jedna je od takvih poruka, a objavljena je 4. marta.

Na pitanje RSE s kojim ciljem objavljuje ovakve sadržaje, kratko je odgovorio: "Zbog napada na Srbe". Nakon upita od koga ih brani, više nije odgovarao.

Inače, u Republici Srpskoj godinama dominira politička retorika o potrebi otcjepljenja tog bh. entiteta iz BiH. Najglasniji u zagovaranju secesionističkih ideja je Milorad Dodik, aktualni predsjednik RS i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

Na secesionističke najave nekoliko je puta reagirala i međunarodna zajednica, upozoravajući da ni Daytonski mirovni sporazum, ni Ustav BiH, ne nude nijednom entitetu pravo na otcjepljenje.

Negiranje genocida i pozivi na "krvoproliće"

Uz pozive na otcjepljenje, pojedine ravnogorske stranice na društvenim mrežama otvoreno pozivaju na nasilje i negiraju genocid u Srebrenici iz 1995. godine.

Jedna od njih, "četnički ravnogorski pokret Republike Srpske" kreirana 19. februara, objavljuje isključivo fotogafije naoružanih muškaraca u uniformama sa četničkim obilježjima.

"Sutra ranom zorom dolazi u Višegrad osam autobusa puni ravnogoraca iz Loznice, Valjeva, Kragujevca itd... Nose sa sobom lično naoružanje, ko može da ponese automatsku pušku, bombu itd. Biće pucanja", objavljeno je 12. marta na ovoj stranici.

Svake godine, 13. marta u Višegradu, gradu na istoku BiH, okupljaju se pripadnici ravnogorskih četničkih organizacija iz BiH i drugih zemalja kako bi obilježili godišnjicu hapšenja Draže Mihailovića.

Ova okupljanja su obilježena isticanjem ikonografije i pjevanjem pjesama koje potiču na mržnju i strah kod bošnjačkih povratnika u tom gradu. U Višegradu je od 1992. do 1995. ubijeno oko 3.000 Bošnjaka, navodi se u presudama Haškog tribunala.

U opisu stranice, kao mjesto prebivališta navedena je Bileća, grad na jugoistoku BiH, te broj mobilnog telefona sa pozivnim brojem za Srbiju.

Pozivom na dostupni broj, RSE je stupio u kontakt sa Nenadom Miloševićem, predsjednikom Ravnogorskog pokreta u Lajkovcu, mjestu na zapadu Srbije.

On tvrdi da nema ništa sa spornom stranicom na Facebooku, te da je zloupotrijebljen njegov broj telefona. Milošević, također, tvrdi da je ovaj slučaj prijavio policiji u Lajkovcu.

"Cilj je da se izazovu tenzije. Očigledno je to kreirirala neka budala zarad širenja međuverske i nacionalne mržnje. Iskorišćene su slike ljudi koje se mogu svugde naći i koje su nastale u nekom zanosu ili kako god", kazao je za RSE.

Državna strategija o ekstremizmu

Pripadnici ravnogorskih pokreta spominjani su i u dokumentima o situaciji sigurnosti u BiH.

U informaciji Ministarstva sigurnosti BiH za 2018. i 2019. godinu navedeno je da je u BiH prisutan nacionalni ekstremizam, sa negativnim utjecajem na sigurnosni ambijent.

Istaknuto je da je među nosiocima takve vrste radikalizma nekoliko ravnogorskih pokreta, koji kroz svoje aktivnosti negiraju legitimnost države BiH, te u javnim istupima "podstiču netrpeljivost među narodima i iznose naglašeno radikalne stavove".

Hikmet Karačić ističe da bi grupe i profile, koji djeluju na društvenim mrežama, u BiH, također, trebalo promatrati kao prijetnju sigurnosti.

"Mora se promijeniti stav naših sigurnosnih organa. To je transnacionalno pitanje i te grupe bi trebale biti pod nadzorom", ističe on.

Za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, Krivični zakon BiH predviđa kazne od tri mjeseca do tri godine zatvora.

Za negiranje genocida i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kazne su u rasponu od šest mjeseci do pet godina zatvora.

• BiH prvi put ima strategiju za suzbijanje desnog ekstremizma
• Sporne sadržaje na društvenim mrežama uklanjaju fektčekeri i veštačka inteligencija

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je u novembru 2022. godine državnu Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma koja će važiti do 2026. godine.

Ona obuhvaća, među ostalim, desničarski ekstremizam, krajnje ljevičarski i religijski motiviran ekstremizam.

U tom dokumentu se, uz ostalo, navodi da su ekstremno-radikalne strukture u BiH u potpunosti prepoznale potencijal i korist masovnih medija i društvenih mreža.

Društvene mreže se, osim za propagiranje radikalnih ideologija, sve intenzivnije koriste za prikupljanje i razmjenu podataka, vrbovanje, mobilizaciju i obučavanje novih članova.

Propisi u BiH ne sadrže odredbe koje se eksplicitno odnose na zabranu govora mržnje putem interneta.