Washington snažno podržava brzo pristupanje Švedske i Finske NATO-u imajući u vidu korake koje su već podzeli, rekao je američki državni sekretar Antony Blinken tokom posjete Turskoj.
Švedska i Finska su prošle godine podnijele zahtjev za pridruživanje Sjevernoatlantskom savezu nakon što je Rusija napala Ukrajinu, ali su se suočili sa negodovanjem Turske.
Ankara kaže da Štokholm skriva, kako navode, pripadnike terorističkih grupa. Turska je nedavno nagovijestila da će samo Finskoj odobriti članstvo u NATO-u.
"Finska i Švedska su već poduzele konkretne korake da ispune preuzete obaveze u okviru trilateralnog memoranduma o sporazumu kojeg su potpisale", rekao je Blinken.
Ponavljajući da pitanje proširenja NATO-a na nordijske članice nije bilateralno s Turskom, Blinken je rekao da Sjedinjene Države snažno podržavaju pristupanje Švedske i Finske Alijansi "što je brže moguće".
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu, koji je stajao uz Blinkena, rekao je da sve strane u Alijansi moraju uvjeriti naročito Švedsku da preduzme dodatne korake kako bi se pozabavila brigama koje ima Ankara i kako bi dobila njenu podršku.
Na pitanje da li bi Ankara odobrila pristupanje ovih zemalja na samitu NATO-a u Litvaniji u julu Cavusoglu je rekao da Stockholm mora više da učini.
"Švedska je promijenila zakon, ali vidimo da se u Švedskoj nastavljaju razne aktivnosti, uključujući finansiranje terorizma, regrutaciju i propagandu", rekao je on.
"Ako preduzmu korake koji će uvjeriti naš parlament i narod, onda bi moglo doći do razvoja u tom pravcu", rekao je Cavusoglu.
No, on je također rekao da će se obustavljeni razgovori sa Švedskom i Finskom o kandidaturi u nastaviti "uskoro" u Briselu, što je jasan signal ublažavanja tenzija između Štokholma i Ankare.
Turska je na neodređeno vrijeme otkazala trilateralni mehanizam sa Švedskom i Finskom o njihovim zahtjevima za pridruživanje NATO-u nakon što je Rasmus Paludan, lider danske krajnje desničarske političke stranke, spalio primjerak Kurana ispred turske ambasade u Štokholmu u januaru.
Ankara želi da Helsinki i Štokholm zauzmu čvršći stav protiv Radničke partije Kurdistana (PKK), koju Turska i njeni zapadni saveznici smatraju terorističkom grupom, i još jedne grupe koju krivi za pokušaj državnog udara 2016. godine.
U januaru je Erdogan rekao da je otvoren za ratifikaciju aplikacije samo za Helsinki.
