Nastojeći da ojača svoju poziciju uoči ovogodišnjih izbora, koji bi mogli preoblikovati njegovu zemlju, turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) pokušava ublažiti udar inflacije na stanovništvo najavljujući novi program za zaštitu lire i veliku potrošnju državnih fondova.
Ipak, pojedini ekonomisti državnu potrošnju fondova vrijednih milijarde dolara smatraju neodrživom i potencijalno štetnom, pišu svjetski mediji.
Talas 'dobrih vijesti'
Suočavajući se s teškim izborima za samo nekoliko mjeseci, turski predsjednik pokrenuo je talas javne potrošnje kako bi pomogao milionima u svojoj zemlji koji su pogođeni posljedicama ekonomske krize i kako bi osigurao što više njihovih glasova, napisao je Vašington post (The Washington Post).
Brzo uvođenje primamljivih mjera usmjerenih na studente, zaposlene i vlasnike preduzeća, naglašava izborne uloge za Erdoana, naglašava list, dodajući da se popularni lider, koji je dominirao turskom politikom dvije decenije, sada čini ranjivijim u odnosu na opoziciju jer javnost, pogođena visokom inflacijom, zahtijeva promjene.
Ekonomske mjere, koje su najavljivane u posljednjih nekoliko mjeseci kao "dobre vijesti", uključile su povećanje minimalne plate na 450 dolara mjesečno, što je, ukazuje Vašington post, duplo povećanje u odnosu na prethodnu godinu.
Erdoan je također ponudio hipoteke s niskim kamatama, ukinuo kamate na studentske kredite i ponudio paket podrške od 10 milijardi dolara za trgovce, napisao je list, dodajući da je polovinom januara turski lider rekao da će nove mjere omogućiti "građanima i kompanijama" da restrukturiraju dug prema vladi, uključujući ukidanje malih kazni za poreze.
Turski predsjednik je nedavno također najavio ukidanje plaćanja kazni za suspendovane vozačke dozvole, osim za najgore prekršaje, rekavši da će oko 10.000 suspendovanih dozvola biti vraćeno. Prošlog mjeseca je eliminisao starosnu granicu za odlazak u penziju, dozvoljavajući prijevremeno penzionisanje za više od dva miliona radnika, iako se toj mjeri oštro protivio prije samo nekoliko godina.
Međutim, mnogo toga se promijenilo posljednjih godina, naglašava Vašington post, dodajući da su Erdoan i njegova vladajuća Partija pravde i razvoja (AKP) pretrpjeli značajan gubitak podrške javnosti tokom duge ekonomske krize obilježene skokovima cijena i kolapsom valute.
Oblikovanje unutrašnje i vanjske politike
Dok kritičari tvrde da turski predsjednik koristi svoju vlast da oblikuje ishod izbora i prije glasanja, mnogi ekonomisti kažu da bi poplava državne potrošnje mogla ohrabriti glasače da glasaju za Erdoana, ali da će najvjerovatnije podstaći još veću inflaciju i vjerovatno dovesti zemlju u recesiju nakon glasanja, napisao je Njujork tajms (The New York Times).
Erdoan je najvažniji turski političar već dvije decenije, kao premijer od 2003. do 2014. i kao predsjednik od tada, ističe list, dodajući da je njegova prva decenija na vlasti dovela do drastične ekspanzije ekonomije koja je izvukla milione Turaka iz siromaštva i proširila tursku industriju.
Međutim, uz slabljenje ekonomije posljednjih godina, Erdoan se suočio s kritikama protivnika i zapadnih zvaničnika koji ga optužuju da gura zemlju prema autokratiji, uglavnom zbog širokih ovlasti koje je sebi dao otkako je tijesna većina birača na referendumu 2017. izglasala promjenu turskog sistema vlasti iz parlamentarnog u predsjednički.
S druge strane, dodaje Njujork tajms, opozicija tek treba da imenuje svog kandidata, ostavljajući Erdoana da vodi kampanju bez otpora i podstiče spekulacije da opoziciju muče unutrašnje podjele koje bi je mogle učiniti nedjelotvornom ili razjedinjenom.
Položaj opozicije dodatno je zakomplikovan novim pravnim prijetnjama Ekremu Imamogluu, gradonačelniku Istanbula i jednom od potencijalnih rivala za kojeg nedavne ankete pokazuju da bi mogao pobijediti Erdoana.
Turska vlada na čelu s Erdoanom, kao i politička opozicija, gledaju na predsjedničke i parlamentarne izbore zakazane za 14. maj, kao na značajnu priliku da se odredi budući kurs za članicu NATO-a sa jednom od 20 najvećih svjetskih ekonomija i snažnim diplomatskim i poslovnim vezama širom Afrike, Azije i Evrope.
Odbrana lire
Turska vlada pojačala je napore za odbranu lire najavljujući novu deviznu shemu kojom će izvoznicima ponuditi nove poticaje za zamjenu strane valute u liru, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times) uz ocjenu da je to najnoviji znak kako Turska uoči izbora koristi širok spektar alata za podršku svoje valute i jačanje svoje ekonomije vrijedne oko 800 milijardi dolara.
Prema programu koji je najavljen 26. januara, Turska će ponuditi podršku od dva posto kada kompanije budu razmjenjivale svoju deviznu zaradu u lire sa Centralnom bankom, ističe londonski list i dodaje da će kompanije morati i da obećaju da neće kupovati strane valute u određenom periodu.
Prema pravilima, izvoznici su prošle godine morali da konvertuju 40 posto svog deviznog prihoda u lire, dok novi program daje podsticaj kompanijama da izvrše konverziju zarade u korist lire, napisao je Fajnenšl tajms dodajući da kompanije koje pretvaraju dodatna sredstva u lokalnu valutu također mogu koristiti poseban račun za zaštitu od oscilacija u liri.
Dok Centralna banka nastoji da podigne udio depozita u lirama u bankarskom sistemu na 60 posto u prvoj polovini ove godine, pojedini ekonomisti smatraju da je to vjerovatni prvi korak ka strožim ograničenjima koja prisiljavaju preduzeća da izvrše konverziju strane valute.
Lira je pala za skoro 30 posto na rekordno nizak nivo u 2022. jer je nominalno nezavisna centralna banka, koju efektivno kontroliše Erdoan, smanjila kamatne stope čak i kada je inflacija dosegla vrhunac od 85,5 posto u oktobru.
Mnogi ekonomisti kažu da je lira još uvijek precijenjena i da bi bez mjera državne podrške dodatno pala, ističe list ukazujući na procjene Goldman saksa (Goldman Sachs) prema kojima je Turska prošle godine potrošila 85,5 milijardi dolara intervenišući na tržištu valuta u pokušaju da uspori pad lire.
Prognoze Centralne banke
Turska Centralna banka ostala je pri svojim prognozama o oštrom padu inflacije, najavivši da sve veća predvidljivost kursa lire plus finansijska podrška znači da više nema osnove za velika poskupljenja, piše Rojters (Reuters).
Predstavljajući kvartalni ekonomski izvještaj krajem januara, guverner banke Šahap Kavčioglu (Sahap Kavcioglu) ostao je pri prethodnim godišnjim prognozama inflacije rekavši da će se ova godina završiti na 22,3 posto, a zatim usporiti na 8,8 posto u 2024.
Kavčioglu, koji je smanjio kamatne stope sa 19 na devet posto tokom prošle godine, rekao je da podaci potvrđuju usporavanje i da se mjesečne stope također približavaju istorijskim prosjecima što bi, kako je rekao, moglo uticati i na stabilnost cijena.
Ipak, dodaje Rojters, većina ekonomista očekuje da će inflacija u Turskoj, koja je u oktobru dostigla 24-godišnji maksimum od 85 posto i iznosila 65 posto u decembru, ostati znatno iznad projekcija Centralne banke.
Izbori i 'pobjeda' nad inflacijom
Turska i dalje prkosi opšteprihvaćenoj finansijskoj politici izbjegavajući povećanje kamatnih stopa i oslanjajući se na alternativne alate, uključujući devizne intervencije i mjere koje promovišu širu upotrebu lire, napisao je Blumberg (Bloomberg), naglasivši da se s približavanjem izbora povećava pritisak za proglašenje pobjede nad inflacijom.
U objavljivanju svog prvog ovogodišnjeg kvartalnog izvještaja o inflaciji, guverner turske Centralne banke, nije ponudio nikakve naznake o svojim planovima za kamatne stope već je, ističe Blumberg, ukazao na ranije izjave o opštim uslovima za smanjenje inflacije.
Kavčioglu, koji je ranije usklađivao politiku Centralne banke prema Erdoanovim željama u snižavanju kamatnih stopa, tvrdi da više nema osnove za veća povećanja cijena u Turskoj i da će Centralna banka nastaviti sa programom ciljanog kreditiranja.
Ipak, dodaje Blumberg, pojedini ekonomisti kažu da iako stabilnija lira, uz pad cijena energenata, drži inflaciju pod kontrolom, ekonomske mjere, poput povećanja minimalne plate, podstiču potražnju i mogu negativno uticati na usporavanje inflacije.
Za Tursku koja uvozi naftu, dodatni rizici koji predstoje uključuju moguće promjene u cijeni energije, naročito jer Kina ponovo otvara svoju ekonomiju i povećava potražnju za robom.
Facebook Forum