Inflacija u Turskoj popela se na najviši nivo od 1998. godine, što je problem koji muči predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) uoči izbora sljedeće godine, iako on ne pokazuje znakove popuštanja u svom velikom ekonomskom eksperimentu, pišu svjetski mediji.
Novi podaci, ‘stara’ obećanja
Turski predsjednik izjavio je u nedjelju, 5. juna da podaci o inflaciji iz maja, kada su godišnje potrošačke cijene skočile na maksimum u 24 godine, pokazuju da je inflacija sada u opadajućem trendu, ističe Rojters (Reuters).
Obraćajući se članovima svoje vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP), Erdoan je rekao da njegova vlada radi na ublažavanju ekonomskih nevolja Turaka i vodi borbu protiv sve većih cijena.
Podstaknuta padom lire, rastom troškova energenata i ratom u Ukrajini, u maju je inflacija u Tuskoj skočila na 73,5 odsto na godišnjem nivou, pokazali su podaci turske agencije za statistiku objavljene u petak, 3. juna.
Inflacija u maju je najteže pogodila transport, gdje su cijene porasle 107,6 odsto na godišnjem nivou, i sektor hrane, gdje su troškovi porasli za 91,6 odsto, naglašava Politiko (Politico).
To je, dodaje briselski portal, najviši nivo inflacije u Turskoj od 1998., godinu dana prije nego što je zemlja usvojila sveobuhvatni program za smanjenje inflacije koji je podržao Međunarodni monetarni fond (MMF).
Uprkos inflaciji Turska centralna banka odbila je da podigne kamatne stope, zadržavajući ih na 14 odsto više od pet mjeseci.
Erdoan je krajem maja kazao da "oni koji pokušavaju da nam nametnu vezu između referentne stope i inflacije su ili nepismeni ili izdajnici".
Visokorizičan ekonomski eksperiment
Zvanična stopa inflacije u Turskoj dostigla je maksimum jer je neortodoksna strategija predsjednika Erdoana za upravljanje ekonomijom vrijednom 790 milijardi dolara nastavila da ima negativne rezultate, naglašava Fajnenšl times (The Financial Times).
Erdoan, kao nepokolebljivi protivnik visokih kamata, naredio je turskoj centralnoj banci više puta prošle godine da smanji troškove zaduživanja, tvrdeći da Turska kreće u novi ekonomski model koji će iskoristiti jeftinu liru i izvozni bum kako bi smanjio inflaciju eliminacijom dugogodišnjeg trgovinskog deficita zemlje.
Međutim, naglašava londonski list, čak i prije rata u Ukrajini, kritičari su plan opisali kao visokorizičan ekonomski "eksperiment" koji je rizikovao kolaps vrijednosti turske lire i inflaciju. Ruska invazija na Ukrajinu dodatno povećala je izazove za tursku ekonomiju jer je rast globalnih cijena uticao na povećanje cijena uvoza energenata u zemlji i dodatno podstakao inflaciju.
Bruto domaći proizvod porastao je 1,2 odsto na kvartalnoj osnovi između januara i marta ove godine, što je pad sa 1,5 odsto u posljednjem kvartalu 2021., pokazuju nedavno objavljeni podaci. Analitičari američke investicione grupacije Goldman saks (Goldman Sachs) kažu da će rast cijena i njihov štetan uticaj na potražnju potrošača "ograničiti" rast BDP u narednim mjesecima.
Dok je Turska ranije imala brz ekonomski rast zahvaljujući izuzetno labavoj monetarnoj politici, sve veći troškovi života doprinijeli su eroziji podrške Erdoanu uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora zakazanih za juni sljedeće godine, napisao je Fajnenšl tajms.
Inflacija još veća?
S obzirom na to da predstoje izbori u junu 2023. godine, opozicija i mnogi ekonomisti optužili su tursku agenciju za statistiku da namjerno potcjenjuje nivo inflacije, piše agencija Frans pres (Agence France Presse).
Turska agencija za statistiku objavila je 3. juna zvaničan podatak o povećanju inflacije na 73,5 odsto, ali nije objavila detaljan spisak cijena po proizvodu koji služi kao osnova za njene kalkulacije. To je, naglašava AFP, pokrenulo nove sumnje u tačnost zvaničnih podataka.
Istog dana kada su objavljeni podaci, grupa za istraživanje inflacije, koju čine nezavisni turski ekonomisti, saopštila je da je inflacija zapravo ubrzana za nevjerovatnih 160,8 odsto, što je više nego dvostruko više od službenih podataka.
"Prema mojim zapažanjima, jaz između stvarnosti i onoga što se mjeri se povećao ovog mjeseca, s ciljem da se prikrije siromaštvo", napisao je ekonomista Murat Kubiljaj (Kubilay) na Tviteru (Twitter).
U međuvremenu, dodaje Frans pres, turska valuta izgubila je skoro 48 odsto na vrijednosti tokom prošle godine.
U pokušaju da smanji gubitke valute, Erdoanova vlada je koristila državne banke za otkup lire, te je smanjila poreze na neke proizvode i ponudila subvencije za račune za struju ugroženim domaćinstvima.
Međutim, ni to nije uspjelo zaustaviti inflaciju dok se strani investitori sada okreću od nekada obećavajućeg tržišta.
Inflacija kao najveći rival Erdoanu
Iako je popularnost turske vladajuće stranke pala na istorijski minimum, Erdoan ne pokazuje znakove popuštanja u svom velikom ekonomskom eksperimentu, dok su se opozicione stranke obavezale da će vratiti političku nezavisnost i kredibilitet centralnoj banci ako dođu na vlast, ukazuje Blumberg (Bloomberg).
Ipak, Erdoan još uvijek nema jasnog rivala za izbore sljedećeg juna. Iako se koalicija šest opozicionih stranaka složila se da vrati Tursku u sistem parlamentarne vladavine iz sistema izvršnog predsjedništva koji je Erdoan uveo 2018., nisu se još uvijek dogovorili oko zajedničkog kandidata.
To, kako naglašava Blumberg, ostavlja inflaciju kao najveću prijetnju Erdoanovoj skoro 20-godišnjoj vlasti. Istraživanje koje je sprovela anketna kompanija Metropol (MetroPoll) u maju pokazuje da je podrška javnosti njegovoj AKP partiji pala na 26,5 odsto što je blizu najnižeg nivoa od osnivanja stranke. Podrška Erdoanu iznosila je 44,4 odsto, dodaje Blumberg.
Dugo posvećen jeftinom novcu i modelu ekonomskog rasta vođenog gradnjom, Erdoan je pozvao na strpljenje, rekavši da je povišena inflacija globalni problem i da je pad kupovne moći zemlje privremen.
Međutim, ističe Blumberg, dok se veći dio svijeta suočava s porastom cijena povezanih s ratom u Ukrajini i prekidom lanaca snabdijevanja zbog pandemije izazvane korona virusom, turski problem inflacije je uglavnom samonametnut.
S druge strane, povećanja kamatnih stopa američkih i centralnih banaka drugih zemalja mogla bi dodatno oslabiti liru i pokrenuti novi skok domaćih cijena, signalizirajući da za turske potrošače najgore tek dolazi.
Facebook Forum