Nakon trideset godina skrivanja od zakona, sredinom januara 2023. uhapšen je posljednji veliki šef sicilijanske mafije Matteo Messina Denaro.
Vlasti ga povezuju sa desetinama ubistava tokom 1990-ih, od kojih se čak i po standardima mafije, piše The New York Times, ledi krv u žilama. Odigrao je ulogu u ubistvima najvećih italijanskih boraca protiv mafije, sudija i tužioca, u napadima bombama u Milanu, Firenci i Rimu.
Vrhunac takozvane "sezone masakara" s početka 1990-ih, desio se u maju 1992. godine kada je nastradao poznati sudija protiv mafije Giovanni Falcone u malom sicilijanskom gradu Capaci.
Tokom tog perioda sindikat organizovanog kriminala Messine Denara u kontinuiranim kampanjama ubija više od 20 ljudi kako bi prisilio državu da uđe u pregovore o strogom zatvorskom režimu kojem su podvrgnuti saradnici mafije.
Maria Falcone, sestra ubijenog sudije Falconea, rekla je italijanskim medijima kako bi voljela da je njen brat mogao da svjedoči sceni hapšenja Messine Denara, piše BBC.
Messina Denaro se jednom navodno hvalio kako bi mogao "napuniti groblje" svojim žrtvama. Nakon što je izdata potjernica, nestao je bez traga u ljeto 1993. godine. Navodno je viđan na najrazličitijim lokacijama od Venecuele do Holandije.
Matteo Messiina Denaro (60) bio je najtraženiji italijanski bjegunac, posljednji veliki šef mafije povezan sa periodom kada je "crna ruka" Sicilije objavila rat državi. Uhapšen je 16. januara na klinici u Palermu gdje je primao kemoterapiju.
Oko 100 policajaca okružilo je privatnu kliniku Maddalena u Palermu nakon što je otkriveno da tu Denaro prima terapiju.
Sedmicama su kružile glasine da je Denaro bolestan, ali je za italijansku javnost bilo iznenađenje da je najtraženiji čovjek u državi išao na tretman kemoterapije zajedno sa drugim običnim građanima u Palermu. Stajao je u redu za testiranje kada mu je prišao policajac i tražio da se legitimiše.
Inspektori i istražioci su na konferenciji za medije rekli kako je Denarovo loše zdravstveno stanje i potreba za medicinskim intervencijama, na kraju, omogućila da mu se uđe u trag.
Ime koje je Denaro koristio na identifikacionim dokumentima kako bi mogao da prima zdravstvene usluge je Andrea Bonafede. Pravi Bonafede trenutno je pod istragom koja uključuje najmanje jednog od doktora koji su liječili bjegunca Denara na klinici od kraja 2020., navodi se u italijanskoj štampi.
Kako je rekao glavni tužioc Palerma, Maurizio De Lucia, do tog jutra, vlasti "nisu znale ni kako izgleda njegovo lice".
Prebačen je vojnim avionom u zatvor sa stepenom maksimalne sigurnosti u L'Aquili na Apeninima gdje se primjenjuju stroga pravila za kriminalne šefove najvišeg ranga koji ne žele da sarađuju sa vlastima i imaju ograničene posjete.
Ali i pored njegovog ogromnog uticaja na mafiju, istražioci kažu da sicilijanska Cosa Nostra, decenijama nije imala šefa svih šefova, 'capo di tutti capi'.
Posljednji 'šef svih šefova'
Postojanje gotovo mitske figure, "šefa svih šefova" okončalo se 1993. hapšenjem Salvatorea Riine, poznatog pod nadimkom Toto. Riina se skrivao od zakona 23 godine a uhapšen je u skrovištu u Palermu.
Prema svjedočenju na suđenju koje ga je dovelo do osude za mnoga ubistva, uključujući bombaške napade 1992. u kojima su ubijena dvojica glavnih italijanskih sudija za borbu protiv mafije, Riina je bio zadužen za "komisiju" Cosa Nostre koja je vodila nezakonite poslove i osmišljavala pogubne strategije odmazde protiv države zbog izvođenja akcija razbijanja mafije.
"Nakon Riine nikada nije postojao apsolutni šef", rekao je glavni tužioc u Rimu, Francesco Lo Voi, kako piše AP. Lo Voi je dužnost preuzeo prošle godine nakon što je služio kao glavni tužioc Palerma, pomažući u koordinaciji potrage za Messinom Denarom.
Salvatore Toto Riina je umro u zatvorskoj bolnici 17. novembra 2017. a gotovo četiri decenije je vladao sicilijanskom Cosa Nostrom kao 'šef svih šefova'. Porede ga sa Pablom Escobarom, kolumbijskim narkobosom, jer su obojica izveli direktne napade na državu što je dovelo do žestoke povratne reakcije institucija.
Desna ruka Riine bio je Bernardo Provenzano, koji je uhapšen 2006. a umro 2016. godine.
Cosa Nostra nije imala "šefa svih šefova" godinama, a od hapšenja Riine ponajviše jer su se različiti klanovi borili za prevlast i nisu mogli da izaberu figuru koja bi ih ujedinjeno vodila.
Istoričar John Dickie, autor knjige "Cosa Nostra: Konačna istorija sicilijanske mafije", rekao je za Sky News da je mafija razbijena, što navodi na to da ima problema da izabere nekoga ko bi predvodio grupu klanova oko Palerma. Dickie je rekao da je "hijerarhija (mafije), liderska struktura, teritorijalna struktura uveliko je poremećena" još od početka 1990-ih.
Riina je služio višestruku doživotnu kaznu nakon presude kojom je zaključeno da je naredio 150 ubistava, iako stručnjaci vjeruju da je taj broj mnogo veći. Umro je dok je bio u medicinski indukovanoj komi nakon tretmana za rak.
Zvali su ga i 'Zvijer' zbog okrutnosti koju je ispoljavao. Riina je bio nepopravljivi kriminalac koji ne samo da je eliminisao svoje rivale iz kriminalnog miljea tokom 1980-ih i 1990-ih, već je ciljao i tužioce, novinare i sudije koji su mu se našli na putu, napisao je The Guardian u tekstu povodom Riinine smrti.
"Riinina smrt je označila kraj jedne ere", rekao je stručnjak za mafiju sa Univerziteta Oxford, Federiso Verese za The Guardian.
Nakon smrti Riine, sicilijanska mafija je oslabila, prije toga on je uzaludno pokušavao da vodi kriminalnu organizaciju iz svoje ćelije u zatvoru u Parmi. Ovaj kriminalni sindikat još uvijek postoji i utiče na živote ljudi na Siciliji, ali je sjenka one organizacija koja je nekad bila. Mafija je narušena i potkopana nemilosrdnim nadzorom italijanskih karabinjera, policije i tužioca i nesposobna da povrati dominaciju u sferi ilegalne trgovine narkoticima.
Iako je bio najtraženiji bjegunac u Italiji Messina Denaro nije bio vrhovni šef mafije, navode neki stručnjaci, jer nije kontrolisao sve klanove. Dijelom zato što nije bio iz Palerma.
Pored toga nazvan je "posljednjim kumom" i bio je posljednji bjegunac iz generacije mafijaša koji su stajali iza niza bombaških napada i ubistava tokom "rata protiv države" početkom 1990-ih.
Budućnost mafije
Hapšenje Denara desilo se 16. januara, što je tačno 30 godina i jedan dan od hapšenja njegovog mentora, šefa Tota Riine.
Značajan je datum na koji je država konačno uspjela da ga uhvati nakon tri decenije bijega, što bi moglo da signalizuje kako se mijenjaju unutrašnje dinamike Cosa Nostre i da je neko odlučio da "preda" Denara pošto više nije bio "koristan", piše magazin The Conversation.
"Ne možemo u detalje znati šta će se desiti ", rekla je Lia Sava, glavna tužiteljka u Parelmu, za televiziju RAI, komentarišući kako se hapšenje Messine Denara može odraziti na budućnost mafije.
Navela je da je sigurna jedna stvar, a to je da "Cosa Nostru čine pravila".
"Ona se održava tim pravilima već 150 godina, tako da će ta pravila staviti u pogon kako bi popravila nanesenu štetu i tako kreirala novu lidersku strukturu koja je potrebna nakon hapšenja", rekla je Sava.
Denaro je posljednji šef kome su poznate sve tajne Cosa Nostre i njenog terorističkog napada na državu Italiju 1990-ih. Ako bi progovorio, mogao bi da iznese presudne informacije koje bi upotpunile slagalicu o post-mafiji.
Međutim, ovo je malo vjerovatno, ali hapšenje Denara neugodan je podsjetnik za vlasti o trenutnom stanju stvari. Naime, Denaro je posljednje poznato lice iz liderstva Cosa Nostre. Istražioci ne znaju mnogo o tome kako izgledaju trenutni lideri što im otežava borbu s mafijaškom organizacijom i njenom članovima.
Čak i kada bi ličnost 'šefa svih šefova' još uvijek postojala, Messina Denaro ne bi bio kvalifikovan za tu poziciju jer dolazi iz mjesta Castelvetrano na zapadnom dijelu Sicilije, a ne iz Palerma ili okoline, naveo je pravila Cosa Nostre tužioc Lo Voi.
Riina je rođen u gradu Corleone koji je ovjekovječen u legendarnom kriminalističkom romanu američkog autora Maria Puza, "Kum" i istoimenoj filmskoj trilogiji režisera Francisa Forda Coppole.
Ipak, Messina Denaro, kao sin mafijaškog šefa "bio je jedan od najvažnijih šefova koji je imao veze sa drugim kriminalnim organizacijama u Italiji i inostranstvu", rekao je Lo Voi za AP, dodajući da "zato njegovo hapšenje, u ovom trenutku, svakako predstavlja veliki zemljotres za Cosa Nostru".
Državni tužioc Italije Fiovanni Melillo je rekao da odlazak Messine Denara iza rešetaka neće promijeniti strategiju Cosa Nostre koju je ona pratila više od decenije.
Ta strategija nije više "nasilje protiv države", rekao je Melillo za italijansku televiziju misleći na bombaške napade 1992. kada su ubijeni sudija Giovanni Falcone i tužioc Paolo Borsellino, i napade 1993. na crkve u Rimu i galerije u Firenci i Milanu kao nacionalne simbole.
Umjesto objavljivanja "rata državi" sicilijanska Cosa Nostra se primirila težeći da "prodre u društveno i ekonomsko tkivo" Italije, rekao je Melillo za AP.
Smjena generacija i novi pristup mafije
Denaro je posljednji iz stare generacije mafijaških šefova. On predstavlja konačnu kariku koja povezuje ratobornu i otvorenu Cosa Nostru s početka 1990-ih i tihu, poslovnu mafiju u 21. vijeku.
Takođe je posljednji mafijaš koji se povezuje sa generacijom Corleone, mafijaškom grupom koja je vodila rat protiv italijanske države, koji predvodio Toto Riina.
Za Denara se smatra da je bio manje konzervativan od tradicionalnih starijih šefova. Dok je Riina usvojio pristup terorističke strategije prema državi, Denarov pristup je koristio mješavinu nasilja, ilegalnih aktivnosti, društvene solidarnosti sa lokalnim zajednicama kojima je davao poslove i istjerivao pravdu u njihovo ime, ali i tiho djelovanje i anonimnost, piše The Conversation.
Vođenje poslova po zakonu i političke veze takođe su od ključnog značaja, naročito sposobnost da se "prljavi novac" reinvestira u legitimne biznise.
Navodi se da je Denaro posljednjih godina čak investirao u inovativne i biznise budućnosti kao što su kompanije za saobnovljive izvore energije, vjetar i solarna energija.
Razlike u stavovima mladih i starih Sicilijanaca
Svaki Sicilijanac zna da mafija postoji. Pomaganje i skrivanje mafijaškog bosa omogućila je kultura u "zavjet ćutanja" koji su godinama opstajali u sicilijanskom društvu.
"Mafija koristi strah kako bi vladala", rekao je za BBC Maurizion Bellacosa, profesor prava na Univerzitetu u Rimu, navodeći kako je Denaro "maksimalno iskoristio 'kulturu mafije'", kako bi decenijama ostao neotkriven.
Ipak, ćutanje ne znači i slaganje. Na dan hapšenja Denara na ulicama Palerma se prolomio spontani aplauz, ljudi su prilazili policajcima i čestitali, zahvaljivali im.
Kako je italijanskim novinama La Republica rekao jedan 18-godišnjak u rodnom gradu Denara, Castelvetranu: "Zadrhtao sam od emocija kada sam vidio kako ljudi aplaudiraju policiji. Ova gužva na trgu je znak da grad ne želi da bude obilježen mafijom."
Drugi student je rekao da je osjetio ponos kada je čuo za hapšenje Denara.
S druge strane, starije generacije, iako su proživjele teror mafije tokom 1990-ih i danas brane Denara i poriču da postoji problem, kako je za BBC rekao novinar iz Palerma Tullio Filipponi.
Kako bi pojasnio taj fenomen naveo je niz intervjua sa starijim stanovnicima Castelvetrana povodom hapšenja u kojem jedan od starijih stanovnika kaže da ne osuđuje Messinu Denara a drugi da je njegovo hapšenje bila greška.
Ove razlike u stavovima mladih i starijih generacija pokazuju da se stvari mijenjaju i da je sa hapšenjem Messine Denara ugašen živi mit o mafiji sa kojim će se kriminalni sindikat morati pomiriti.
Facebook Forum