Parlamentarna većina dostavila je predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću potpise poslanika proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i pokreta URA za kandidaturu Miodraga Lekića za mandatara za sastav nove vlade.
Aktuelnoj Vladi Dritana Abazovića je u avgustu izglasano nepovjerenje.
Oni traže da Đukanović u skladu sa izmjenjenim Zakonom o predsjedniku organizuje konsultacije za izbor mandatara navodeći da 41 potpisom potvrđuju da Lekić ima nespornu podršku većine u Skupštini.
Ista većina je početkom decembra, promijenila je Zakon o predsjedniku, preuzimajući Đukanovićevu ustavnu nadležnost predlaganja mandatara, jer je on u septembru, iz formalnih razloga, odbio da mandat za sastav vlade povjeri Lekiću.
Protiv ovih izmjena Zakona bila je međunarodna zajednica.
Kako je premijeru Abazoviću i ostalim donosiocima odluka, 21. decembra, saopšteno, Brisel bi već u januaru ili februaru mogao zaustaviti pregovore sa Crnom Gorom ukoliko se formira nova vlada na temelju spornih izmjena Zakona o predsjedniku.
Sedmicu ranije i specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar, je pozvao vlasti da ne pokušavaju da formiraju novu Vladu prema tom Zakonu i da izaberu sudije Ustavnog suda.
I Brisel traži da se najkraćem roku izaberu nedostajuće sudije kako bi Ustavni sud postao funkcionalan i mogao odlučivati o ustavnosti zakona koje donosi parlament.
Iz Sjedinjenih Država je u više navrata poručeno da Demokratski front nije partner jer između ostalog blokira put Crne Gore ka Evropskoj uniji.
I iz institucija Evropske unije je izražena sumnja da bi Vlada sa DF-om bila proevropska.
Đukanović će, kako je ranije najavio odbiti poziv parlamentarne većine da učestvuje u procesu formiranja Vlade, na osnovu promijenjenog Zakona, koji je ranije ocijenio pokušajem ustavnog puča.
Kada je u svojstvu predsjednika države potpisao ukaz o njegovoj primjeni naglasio je, da je to njegova ustavna obaveza, ali ne i njegovo sprovođenje.
"Ne želim da se pridružim onima koji ruše Ustav i rade protiv države", rekao je Đukanović.
Prema Zakonu koji je potpisao, Đukanović bi trebalo da sprovede konsultacije sa partijama i mandat za sastav nove Vlade dodijeli kandidatu parlamentarne većine.
No ukoliko on to odbije, usvojeni Zakon podrazumijeva da parlamentarna većina preuzme taj dio njegovih ustavnih ingerencija.
Miodrag Lekić kandidat parlamentarne većine za mandatara predsjednik je stranke Demos i jedini njen poslanik u parlamentu.
Devedesetih godina prošlog vijeka, bio je ministar spoljnih poslova Crne Gore i ambasador Savezne Republike Jugoslavije u Italiji, u vrijeme Slobodana Miloševića.
Lekić nije glasao za priključenje Crne Gore NATO alijansi 2017. godine, niti je podržao Rezoluciju o osudi agresije Rusije na Ukrajinu iz ove godine.
Crna Gora do sada je u skladu sa euroatlanskom orjentacijom pratila spoljnu politiku EU, uključujući i sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.
Crna Gora je primljena u NATO i počela pregovore sa Evropskom unijom u vrijeme vladavine Đukanovićeve Demokratske partija socijalista .
U procesu pregovaranja od 2012. otvorila je sva poglavlja a zatvorila tri.
Trdesetogodišnja vladavina DPS prekinuta je avgusta 2020. pobjedom na izborima proruskog DF, Demokrata i Abazovićevog pokreta URA.
Od tada su formirane dvije Vlade i obijema je izglasano nepovjerenje.
Umjesto formiranja nove Vlade, opozicija, predvođena Demokratskom partijom socijalista, se zalaže za raspuštanje Skupštine i organizovanje prijevremenih izbora.
