Hiljade građana okupilo se 20. decembra na antivladinom protestu ispred Skupštine Crne Gore u Podgorici.
Demonstranti su istakli četiri zatjeva: opoziv izmjenjenog Zakona o predsjedniku, dijalog i deblokada Ustavnog suda, raspisivanje vanrednih izbora i stopiranje ulaska Crne Gore u regionalnu inicijativu "Otvoreni Balkan".
Ovo je, od početka novembra četvrti i do sada najmasovniji skup, koji je prema procjeni organizatora okupio oko dvadeset hiljada građana.
Protest je organizovao pokret "Ima nas", a među okupljenima su bili građani, predstavnici i simpatizeri partija, te nevladinih organizacija.
Intonirana je himna, na skupu je bilo mnoštvo crnogorskih državnih zastava, nekoliko američkih, Evropske unije i Ukrajine i transparenti sa parolama "Ne damo te Crna Goro", "Ima nas", " Nema više izbora, idemo na izbore" ...
Skup koji su obezbjeđivale jake policijske snage, a dupla metalna ograda štitila prilaz zgradama Skupštine i Vlade, završen je mirno.
Šta je poručeno na protestu?
Okupljeni su nezadovoljni politikom aktuelne Vlade Dritana Abazovića za koju se rekli da "asimilicijom Crnu Goru vodi Srbiji pod noge" i Skupštine za koju su naveli da "potkopava temelje države".
"Crna Gora nam je na srcu a Evropu želimo na dlanu", poručio je student Ilija Vujačić.
Đorđe Šćepović je rekao da okupljene ne plaćaju "ni rubljama ni dinarima".
"Mi drugu domovinu nemamo, ni gospodara osim Crne Gore. A ona je danas okupirana zahvaljujući posilnima Aleksandra Vučića (predsjednik Srbije)".
Poručili su i da umjesto "Otvorenog Balkana" biraju otvorenu Evropu.
"Otvoreni Balkan" je regionalna ekonomska inicijativa koju su prije nekoliko godina pokrenule Srbija, Severna Makedonija i Albanija, uz poziv drugim državama iz okruženja da se pridruže.
Nakon obraćanja, okupljeni su prošetali centrom grada do zgrade Delegacije Evropske unije gdje su pročitali zahtjeve.
Večerašnji protest je podržao predsjednik Crne Gore i lider Demokratske partije socijalista Milo Đukanović.
Šta je uzrokovalo proteste?
Ovo je četvrti protest zbog aktuelne političke krize u Crnoj Gori, nakon pada Vlade Dritana Abazovića avgusta ove godine, od kada funkcioniše u tehničkom mandatu.
Prethodni skup, 12. decembra, obilježili su sukobi nakon što je Skupština usvojila izmjenjeni Zakon o predsjedniku, čijim usvajanjem će aktuelna parlamentarna većina preuzeti dio nadležnosti predsjednika države Mila Đukanovića u dijelu izbora nove Vlade.
Tada je, nakon što su demonstranti bacili tvrde predmete na policijski kordon ispred zgrade Skupštine, policija uzvratila suzavcem i biber sprejom.
Naime, opozicija na čelu sa Đukanovićevom Demokratskom partijom socijalista traži i raspuštanje Skupštine i organizovanje vanrednih izbora a parlamentarna većina predvođena proruskim Demokratskim frontom formiranje nove Vlade na čelu sa mandatarom Miodragom Lekićem.
Prvi put demonstranti su zatražili stopiranje ulaska Crne Gore u regionalnu inicijativu "Otvoreni Balkan", koju zagovaraju premijer Dritan Abazović i veći dio Vlade.
Zbog Otvorenog Balkana i ministarka evropskih integracija Jovana Marović je podnijela ostavu, nakon što u Analizu o prednostima i manama učešća u toj inicijativi navela da je "Otvoreni Balkan" još u eksperimentalnoj fazi i da "Crna Gora ne bi trebalo da donosi odluku".
Da bi sa ulaskom trebalo sačekati, poručio je prilikom nedavne posjete i američki izaslanik za Crnu Goru Gabrijel Eskobar.
