Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović sastao se u utorak, 6. decembra, sa ministrom vanjskih poslova Irana Hosseinom Amirom Abdollahianom, koji boravi u posjeti Sarajevu.
Na sastanku je razgovarano o situaciji u BiH i Iranu te o saradnji dviju država, saopćeno je iz Izetbegovićevog kabineta.
Također, istaknuta je potreba što skorijeg održavanja sastanka zajedničkog ekonomskog komiteta dviju država, na kojem bi se razmotrile mogućnosti unaprjeđenja saradnje.
Izetbegović, koji je lider Stranke demokratske akcije (SDA), jedne od vodećih bošnjačkih partija u BiH, zahvalio je Abdollahianu na "podršci koju Iran kontinuirano pruža BiH".
Također je razgovarano o energetskoj krizi u svijetu, rastućoj inflaciji i mogućnostima prevazilaženja tih globalnih izazova, kaže se u saopćenju.
Zastupnici otkazali sastanak
Sastanku Izetegovića i šefa iranske diplomacije prethodilo je saopćenje iz Parlamenta BiH da se članovi kolegija oba doma Parlamenta BiH u utorak neće sastati sa ministrom vanjskih poslova Irana.
Iz Parlamenta BiH tada nisu naveli razlog otkazivanja susreta. Članovi kolegija nisu se javljali ni na telefonske pozive Radija Slobodna Evropa (RSE) da objasne zbog čega su otkazali susret.
Izetbegović je član kolegija Doma naroda iz proteklog četverogodišnjeg saziva Parlamenta BiH, zajedno sa Nikolom Špirićem iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Draganom Čovićem iz Hrvatske demorkatske zajednice (HDZ) BiH. Novi saziv ovog doma još nije formiran, nakon općih izbora održanih 2. oktobra u BiH.
Novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH konstituiran je 1. decembra. Za predsjedavajućeg doma je izabran Denis Zvizdić iz stranke Narod i pravda, a zamjenici su mu Marinko Čavara iz HDZ-a BiH te Nebojša Radmanović iz SNSD-a.
Sastanak sa ministricom Turković
Prethodno se iranski ministar u utorak susreo sa ministricom vanjskih poslova BiH Biserom Turković (SDA) koja je izjavila kako je Iran "prijateljska država sa kojom BiH gaji odnose već 30 godina".
Na novinarsko pitanje kako komentariše proteste u Iranu nakon smrti djevojke Mahse Amini, koja je preminula 16. septembra, tri dana nakon što je uhapsila moralna policija u Teheranu zbog navodnog kršenja strogog ženskog kodeksa oblačenja u zemlji, Abdollahian je odgovorio da je riječ "o uticaju Sjedinjenih Američkih Država".
"Ono o čemu smo svjedočili je vrhunac stranog uplitanja, izazivanja nereda i planiranog terora. SAD nisu bile zadovoljne vladom gospodina Abdul Mehdija i zbog toga su vršile pritisak i pripremale teren da dođe do pada te vlade", kazao je iranski ministar vanjskih poslova.
Nakon odgovora iranskog ministra, ministrica Turković je na trenutak stavila maramu na glavu, ocjenjujući kako se "malo priča o pravima u Afganistanu, Palestini i ljudskim pravima u BiH".
"Imamo stereotipe koji su duboko ukorijenjeni iako živimo u srcu Evrope, iako smo evropski narod, gajimo i multikulturalizam i multireligioznost. Zamislite da sam vam se ja danas obratila ovako pokrivena. Kakva bi bila vaša percepcija, kakav bi bio vaš stereotip. Smatram da ljudska prava uključuju i pravo odjeće i neka svako oblači ono što hoće i nekad bude jednako tretiran", kazala je Turković.
"SAD će nastaviti pozivati na odgovornost za kršenje prava"
Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH su naveli da će SAD nastaviti izražavati podršku ljudskim pravima u Iranu i pozivati na odgovornost one koji krše ta prava.
"S nestrpljenjem iščekujemo dan kada će svi Iranci moći uživati u ljudskim pravima i osnovnim slobodama sadržanim u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima. Taj dan je odavno zakasnio", navela je Ambasada odgovarajući na upit RSE da prokomentira izjave iranskog ministra.
Iranski ministar vanjskih poslova je 5. decembra boravio u Beogradu gdje se susreo sa premijerkom Srbije Anom Brnabić.
Premijerka Srbije Ana Brnabić poručila je u ponedeljak sa je Srbija zainteresovana za saradnju sa Iranom u oblasti poljoprivrede, saopšteno je iz Vlade Srbije nakon sastanka premijerke sa ministrom inostranih poslova Islamske Republike Iran Huseinom Amirom Abdolahijanom (Hossein Amir-Abdollahian) u Beogradu.
Kako se navodi u saopštenju, Brnabić i Abdolahijan su razgovarali o bilateralnoj saradnji i prijateljskim odnosima dveju zemalja.
Protesti u znak podrške ženama u Iranu organizovani su u prethodna dva mjeseca širom svijeta.
Prema podacima boraca za ljudska prava, najmanje 450 ljudi je ubijeno, a više od 15.000 privedeno u vladinim akcijama protiv demonstranata u Iranu.
Iran je, kako je prenijela agencija AFP pozivajući se na lokalne medije 4. decembra, ukinuo policiju za moral nakon više od dva mjeseca protesta izazvanih hapšenjem Mahse Amini.
Hidžab je postao obavezan četiri godine nakon revolucije 1979. koja je zbacila monarhiju koju podržavaju Sjedinjene Američke Države (SAD). Tada je uspostavljena Islamska Republika Iran.
Policajci za moral su prvobitno izdavali upozorenja prije nego što su počeli da hapse žene prije 15 godina. Odrede su obično činili muškarci u zelenim uniformama i žene obučene u crne čadore, odjeću koja im pokriva glavu i gornji dio tijela.
Norme odijevanja su se postepeno mijenjale, posebno pod bivšim umjerenim predsjednikom Hasanom Rohanijem, kada je postalo uobičajeno da žene na ulici nose farmerke sa širokim šarenim maramama.
Međutim, u julu 2022. njegov nasljednik, ultrakonzervativni Raisi, pozvao je na mobilizaciju "svih državnih institucija za sprovođenje zakona o maramama".
Raisi je tada optužio da su "neprijatelji Irana i islama gađali kulturne i vjerske vrijednosti društva širenjem korupcije".
Uprkos tome, mnoge žene su nastavile da krše pravila, posebno u većim gradovima.
