Devet stranaka potpisalo je koalicijski sporazum i principe na osnovu kojih bi trebala biti formirana vlast u Bosni i Hercegovini na svim nivoima – državnom, entitetskom i deset kantona u Federaciji BiH tamo gdje imaju većinu.
Sporazum je u utorak, 29. novembra potpisao predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović, ispred stranaka s hrvatskim predznakom okupljenim u organizaciju Hrvatski narodni sabor BiH.
Nermin Nikšić, predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH potpisnik je u ime osam stranaka koje predstavljaju većinom bošnjačko biračko tijelo i dio građanskih stranaka.
"Nek' nam je sa srećom", kazao je Čović potpisujući dokument.
"Sporazum o smjernicama, načelima i ciljevima za razdoblje 2022. - 2026." podrazumijeva osnovu za koaliciju HDZ-a BiH i takozvane Osmorke, a trebao bi se prenijeti i na državni nivo.
Tamo bi ove stranke koje imaju većinu u Federaciji BiH ušle u koaliciju sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), strankom koja ima većinu u Republici Srpskoj i čiji predsjednik Milorad Dodik je na izborima 2. oktobra izabran za predsjednika tog entiteta, a Željka Cvijanović u tročlano Predsjedništvo BiH.
Druga dva člana su SDP-ov Denis Bećirović kao predstavnik Bošnjaka i predsjednik Demokratske fronte (DF) Željko Komšić kao hrvatski član Predsjedništva.
Ako se sporazum realizira, većinski bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) koju vodi Bakir Izetbegović, a koja je u vlasti od prvih višestranačkih izbora održanih 1990. godine, bit će opozicija.
Budući da je HDZ BiH kao jedini uvjet "Osmorki" postavio da DF, čijeg predsjednika Komšića HDZ BiH smatra "nelegitimnim" predstavnikom Hrvata za kojeg su glasali uglavnom Bošnjaci, SDA-u će se u opozicijskim klupama pridružiti i DF.
"Sporazum otvara novu dimenziju ponašanja u politici i političke kulture kako bi otvorili europsku perspektivu BiH, stabilizirali tokove i osigurali pravno djelovanje institucija BiH. Kroz tri paketa pitanja, posebno mjesto ima socijalna pravda i ekonomija", izjavio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nakon potpisivanja.
Čović je rekao da je cilj do kraja 2022. godine imati i izvršnu i zakonodavnu vlast na nivou Federacije BiH i Bosne i Hercegovine kao i na nivoima deset kantona u entitetu Federacija BiH.
"I tada možemo očekivati i kandidacijski status BiH za članstvo u Europskoj uniji. Ovo je za nas povijesni trenutak. Sve nas pozivam da predano razradimo sve detalje što trebaju biti nositelji izvršne vlasti", kazao je Čović.
Naglasio je da on može garantirati da će stranke okupljene oko HDZ-a i HNS-a učiniti sve da predano rade na realizaciji dokumenta u cjelini, bez uvjetovanja i prolongiranja uključujući i usvajanje budžeta na svim nivoima gdje će činiti vlast.
Čović je kazao da je siguran da će Dodikov SNSD biti treći partner u vlasti na nivou BiH, da se o pozicijama još nije razgovaralo te da će "najdalje šest mjeseci od potpisivanja riješiti pitanje izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH sukladno odluci Ustavnog suda i Suda u Strasbourgu".
I predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić je kazao da će se "teško moći izbjeći SNSD i to je neka realnost koju treba priznati".
Kazao je i da žele pokazati da je moguće promijeniti sistem u BiH i imati vlast koja će izvršavati ono što je dogovoreno i obećano.
"'Osmorka' se proširuje jer ljudi iz drugih stranaka prepoznaju da se ovdje radi jedan novi projekat, da se radi nešto novo dobro za sve u BiH. Zaista smo izvagali sve i vrlo smo opredijeljeni da stanemo iza ovog sporazuma. Oni koji će činiti izvršnu vlast treba da krenu u operacionalizaciju ovog sporazuma", rekao je Nikšić.
Kazao je i da u razgovorima sa HDZ-om BiH nije bilo nikakvih kontroverzi i podmetanja, curenja informacija i dezinformacija i slično te da će ono što je potpisano biti i realizirano.
Stranke "Osmorke" su SDP BiH, Narod i Pravda (NiP), Naša stranka (NS), Narodni evropski savez (NES), Bosanskohercegovačka inicijativa – Kasumović Fuad, Pokret demokratske akcije (PDA), Za nove Generacije i Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH).
Opći izbori u BiH održani su 2. novembra na kojima je glasalo oko 51,5 posto birača. Birala su se tri člana Predsjedništva BiH, predsjednik i dva potpredsjednika Republike Srpske, zastupnici u Zastupničkom domu državnog parlamenta, zastupnici u dva entitetska parlamenta, kao i u deset kantonalnih skupština u entitetu Federacija BiH.
