Uz 534 eurozastupnika “za”, 53 “protiv” i 25 suzdržanih Europski parlament je u četvrtak, 10. studenog, na plenarnoj sjednici u Bruxellesu podržao ulazak Hrvatske u šengenski prostor 1. siječnja sljedeće godine.
Za definitivnu potvrdu potrebna je još odluka Vijeća Europske unije u prosincu.
"Šengen je čekao Hrvatsku. Hrvatski narod je čekao i sada je stigao taj trenutak", rekao je izvjestitelj za ulazak Hrvatske u šengensko područje, portugalski eurozastupnik Paulo Rangel.
Dodao je da je Hrvatska jedina članica EU koja je uspostavila Nezavisni mehanizam za nadzor postupanja policije, a hrvatski eurozastupnici izrazili su u raspravi uvjerenje da će i druge zemlje slijediti njen primjer.
Hrvatski premijer Andrej Plenković pozdravio je na početku sjednice Vlade u četvrtak rezultat ovog glasanja i podsjetio da je sljedeći korak Vijeće Europske unije, odosno njegovo Vijeće za unutarnje poslove i pravosuđe koje će o tome odlučivati 8. prosinca.
“Time će Hrvatska, uz već donesene odluke u vezi članstva u europodručju, zaokružiti dva cilja dublje europske integracije – i šengenski prostor i europodručuje od 1. siječnja sljedeće godine. Tako su realizirani kapitalni državni i vanjskoopolitički ciljevi, pa ćemo u godinama koje su pred nama imati prigode govoriti o plodovima ovog dodatnog međunarodnog pozicioniranja Hrvatske”, poručio je Plenković.
‘Najzahtjevnija procedura do sada’
Hrvatska je na svom putu prema ulasku u šengen prošla do sada najzahtjevniju procedure od svih članica i ispunila 281 preporuku u osam područja.
“Ovakav rezultat glasanja izraz je vjere u europski projekt”, ocjenjuje u izjavi za Radio slobodna Europa (RSE) bivši hrvatski ministar vanjskih poslova i dugogodišnji socijaldemokratski europarlamentarac Tonino Picula.
“Dakle, to je jedna vrsta optimizma, naravno i prema Hrvatskoj koja je očito zadovoljila i tehničke i političke kriterije, ali je to i izraz podrške europskom projektu koji u ovim osobito kompliciranim vremenima pokazuje sposobnost širenja. I to nakon pandemije i u toku rata protiv Ukrajine, dakle kada jedna kriza zamjenjuje drugu Europa pokazuje sposobnost da širi svoj utjecaj i jača svoju koherentnost. Mislim da su to ljudi podržali, ali su naravno i povjerovali ocjeni Europske komisije i Odbora za ljudska prava Europskog parlamenta da Hrvatska ipak zadovoljava kriterije”, ocijenio je Picula.
On je podsjetio kako je ovo prvi puta nakon dugo vremena da se neki segment Europske unije širi.
“Nakon hrvatskog ulaska u EU 2013. godine nismo imali nikakvo proširenje, dapače 2016. godine je Ujedinjeno kraljevstvo premijerno izišlo iz EU. Latvija je ušla u eurozonu 2017. godine, i nakon toga ništa. Tako da je budući ulazak Hrvatske koja je postala 27. članica EU u šengenski prostor, gdje će također biti 27. članica, dobra vijest za europski projekt, jer on očito i dalje pokazuje neku vrstu privlačnosti”, zaključio je europarlamentarac Picula.
On je dodao kako je to "dobra vijest za hrvatske građane u Hrvatskoj i diljem EU, za našu ekonomiju, turizam, izvoznike".
Europski parlament podsjeća na nasilje prema migrantima
Međutim, usprkos gotovo jednoglasnoj potpori Hrvatskoj, Europski parlament nije zaboravio vijesti o nasilnom postupanju hrvatske policije prema izbjeglicama i migrantima.
Zato se u priopćenju uz rezultate glasanja navodi kako “zastupnici u Europskom parlamentu pozivaju Hrvatsku da obavijesti Parlament i Vijeće o tome kako je provela svoj Akcijski plan za upravljanje vanjskim granicama EU, a posebno Nezavisni mehanizam za nadzor postupanje policijskih službenika”.
“Nakon izvješća o nasilnim odvraćanjima migranata na hrvatskim granicama, zastupnici Europskog parlamenta žele da Komisija ocijeni upravljanje vanjskim granicama Hrvatske i aspekte temeljnih prava, uključujući posjete na licu mjesta, kao dio programa schengenske evaluacije”, navodi se u njihovom priopćenju.
Ispunjavanje kriterija bilo je u prvom redu u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, koje je u priopćenju pozdravilo odluku Europskog parlamenta.
“Članstvo Hrvatske u schengenskom području doprinos je sigurnosti Europske unije i njezinih građana, kao i boljem nadzoru vanjskih granica EU-a te upravljanju migracijama, a hrvatskim građanima će omogućiti slobodu kretanja unutar schengenskoga područja u kojoj već uživa 420 milijuna europskih građana", stoji u priopćenju MUP-a.
Osim u nadzoru vanjske granice i upravljanju migracijama, stoji dalje u priopćenju, Hrvatska je dosegnula sve potrebne europske standarde i u području policijske suradnje, sprječavanju trgovanja vatrenim oružjem, zaštiti podataka, viznoj politici, pravosudnoj suradnji te uspostavi i korištenju svih relevantnih informacijskih sustava.
Što se mijenja za građane BiH, Srbije i Crne Gore?
Što se tiče ulaska u Hrvatsku nakon 1. siječnja za državljane Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, novitet je aplikacija ETIAS, preko koje će se obavezno trebati prijaviti uz trošak od sedam eura. Kako su na upit RSE odgovorili iz Ministarstva unutarnjih poslova RH, za očekivati je da njena primjena krene potkraj 2023. godine.
Ako i Vijeće EU podrži pristup Hrvatske u šengenski prostor, sa 1. siječnjem 2023. godine trebaju biti uklonjene sve granične kontrole između Hrvatske i susjednih članica šengenskog područja, dakle Slovenije i Mađarske.
Šengenski prostor obuhvaća 26 članica - 22 države članice Europske unije te Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn. Od članica EU-a izvan šengena su Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Cipar, i Irska koja želi sama upravljati svojim graničnim prostorom u suradnji s Velikom Britanijom.
