Iz parlamentarne većine, za sada nema odgovora na ponudu Demokratske partije socijalista (DPS) za izlazak iz političke i institucionalne krize u kojoj se Crna Gora našla nakon što je 1. novembra usvojen Zakon o Predsjedniku.
Tim zakonom većina, koju čine proruski Demokratski front (DF), Demokrate i pokret URA, ograničava ustavne nadležnosti predsjedniku Milu Đukanoviću i prenosi ih na Skupštinu.
Za DPS je ovaj zakon ustavni puč, stručna javnost ga ocijenila neustavnim, dok je međunarodna zajednica izrazila zabrinutost.
Đukanović kao predsjednik države treba da potpiše ovaj Zakon, ili da ga vrati poslanicima na ponovno glasanje do petka, 4. novembra u ponoć.
U međuvremenu, je njegov DPS pozvao parlamentarnu većinu da odustane od Zakona i iskazao spremnost za pregovore o izboru sudija Ustavnog suda.
Ustavni sud, jedini koji je nadležan da ocijeni ustavnost ovog Zakona je nefunkcionalan jer ima samo tri od predviđenih sedam sudija.
"Pozivamo sve političke subjekte, a posebno parlamentarnu većinu da kroz dijalog dođemo do rješenja za punu funkcionalnost Ustavnog suda i organizaciju vanrednih parlamentarnih izbora", poručili su iz DPS.
Ambasadori Kvinte zabrinuti zbog stanja u Crnoj Gori
Na dijalog političkih subjekata pozvali su ambasadori zemalja Kvinte u Crnoj Gori, koji su u zajedničkom saopštenju, 3. novembra, ocjenili da sa zabrinutošću prate politička zbivanja.
"Demokratske institucije, institucije vladavine prava i poštovanje Ustava, sa kojim svi zakonski akti treba da budu usklađeni, osnovni su uslov da Crna Gora funkcioniše efikasno, kao stabilna demokratska država", poručili su.
Kako su naveli, prioritet partija u Skupštini mora biti zajednički rad na obnovi i poštovanju legitimnih institucija, te obezbjeđivanju mehanizama odgovornosti, kroz jasnu podjelu vlasti.
"Pozivamo sve strane da, kao prioritet, preduzmu korake ka istinskom inkluzivnom dijalogu i da, u dobroj namjeri, uklone političke prepreke, kako bi se uspostavio funkcionalan Ustavni sud i stvorili adekvatni uslovi za buduće izbore."
Zemlje Kvinte su SAD, Italija, Njemačka, Velika Britanija i Francuska.
Istovremeno je i grupa nevladinih organizacija pozvala sve političke aktere na hitan dijalog u cilju rješavanja političke i institucionalne krize koja, kako je navedeno, ozbiljno prijeti urušavanju pravnog sistema Crne Gore.
Abazović poziva DPS na deblokadu Ustavnog suda
Za sada je poziv DPS komentarisao samo premijer u tehničkom mandatu i lider URA Dritan Abazović pozivom DPS da 20. novembra izaberu sudije Ustavnog suda i odblokiraju tu instituciju.
"Nakon toga ko želi provjeru zakona imaće mogućnost, kao i ko želi na izbore - imaće mogućnost", rekao je.
Ipak, ukoliko političke stranke ostanu na tvrdo suprostavljenim pozicijama, Abazović predviđa "opštu konfuziju":
"Mislim da to nije dobro i da usporava zemlju. Rješenje je u tome da 20. dobijemo odblokirani Ustavni sud i da nakon toga vidimo šta i kako dalje".
Bez reakcija na poruku DPS o vaninsitucionalnom djelovanju
Đukanovićeva DPS je uz poziv da se povuče Zakon o predsjedniku i postigne dogovor oko Ustavnog suda saopštila da će u suprotnom biti prinuđena na "demokratske metode vaninstitucionalnog djelovanja".
"Ukoliko ovaj, posljednji poziv, ne urodi plodom biće potpuno jasno da je svako institucionalno djelovanje obesmišljeno, i da u toj situaciji jedino preostaje da borbu za institucije izmjestimo izvan institucionalnih okvira, jer one očigledno više ne postoje", saopšteno je iz DPS.
Za sada nema zvaničnih partijskih reakcija na ovu poruku.
Radulović izlaz vidi u novim izborima
Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović za Radio Slobodna Evropa kaže da se neustavnim postupanjem Crna Gora uvodi u totalnu disfunkcionalnost institucija.
On smatra da je put za izlazak iz krize skraćenje mandata Skupštini.
"U većini funkcionialnih demokratija, u sličnim prilikama, parlament donosi odluku o skraćenju mandata i ide se na vanredne parlamentarne izbore koji omogućuju restart sistema", kaže Radulović.
Radulović je precizirao da je skraćenje mandata Skupštine predviđeno Ustavom. Time bi se, kako kaže otvorio prostor za deblokadu institucija kroz politički dijalog.
"Da li će poslanici u crnogorskom parlamentu odlučiti da iskoriste ovaj ustavni mehanizam ili će tražiti neka druga rješenja je, prije svega političko pitanje i nije ga moguće predvidjeti u ovom trenutku", dodaje.
Poput međunarodne zajednice i Radulović je zabrinut što se u parlamentu usvajaju zakoni kojima se pokušavaju preurediti nadležnosti Ustavom definisanih institucija.
Na pitanje postoji li još neka mogućnost osim skraćenja mandata da se izađe iz ustavne krize, on ocjenjuje da nema nema političkog dijaloga i neophodne većine za deblokadu institucija sistema.
"U parlamentu nema međupartijske saradnje u rješavanju spornih pitanja izbora u pojedinim institucijama. Sve to dovodi do opasnog stanja gdje se ne može više povući jasan ustavno definisan pravni potez. I sada smo svi u neizvjesnosti šta će uraditi politički subjekti", kaže on.
Radulović dodaje da je najbolje ostati u okvirima ustavnog poretka.
"Ali na žalost usvajanje Zakona o predsjedniku države koji je neustavan i koji je izazvao snažnu reakciju međunarodne zajednice i drugih organizacija, pokazuje da, u ovom trenutku, naš pravac kretanja zasigurno nije dobar", zaključuje.
Šta predviđa Ustav Crne Gore, a šta izmjene Zakona o predsjedniku?
Šta se precizira novim zakonom
Zakonom se Đukanović obavezuje da predloži mandatara u roku od 30 dana, od izglasavanja nepovjerenja Vladi. U suprotnom mandatarom će smatrati kandidat koji ima podršku većine ukupnog broja poslanika.
Po Ustavu isključiva nadležnost davanja mandata je predsjednika Đukanovića.
Ovim zakonom parlamentarna većina želi ponovo kandidovati Miodraga Lekića za mandatara nakon što je propao prvi pokušaj u septembru, kada je Đukanović odbio taj prijedlog jer u predviđenom roku nijesu dostavili potpise podrške.
Odbijajući taj prijedlog on je zatražio skraćenje mandata Skupštini i raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora.
Nedostatnost Ustava i zakona
Do najnovije eskalacije političke krize izazvane usvajanjem Zakona o predsjedniku dolazi u trenutku kada Crna Gora ima nefunkcionalan Ustavni sud, Vladu kojoj je 20. avgusta izglasano nepovjerenje i koja je u tzv. tehničkom mandatu.
Ustav je propisao da takva Vlada funkcioniše do izbora nove, međutim nije preciziran rok u kojem, nakon pada vlade, predsjednik dodjeljuje mandat za sastav nove Vlade.