Dostupni linkovi

Manjak lijekova i opreme vode zdravstvo Crne Gore ka kolapsu


Novca za zdravstvo jednostavno nema - ističe dugogodišnji direktor Domova zdravlja u Podgorici Nebojša Kavarić (na fotografiji: prostorije Kliničkog centra Crne Gore, 2021.)
Novca za zdravstvo jednostavno nema - ističe dugogodišnji direktor Domova zdravlja u Podgorici Nebojša Kavarić (na fotografiji: prostorije Kliničkog centra Crne Gore, 2021.)

Američka privredna komora u Crnoj Gori je, u pismu premijeru u tehničkom mandatu Dritanu Abazoviću, izrazila zabrinutost jer značajan broj pacijenta u Crnoj Gori nema dostupne lijekove i kontinuirano liječenje, uključujući i pacijente oboljele od najtežih bolesti, kao što su karcinomi, leukemije, rijetke bolesti.

Da povremeno nedostaju medikamenti za srčane, onkološke i druge bolesnike u zdravstvenim ustanovama Crne Gore za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdili su i ljekari i pacijenti koji su željeli da ostanu anonimni.

Česta je praksa da doktori upućuju pacijente da sami kupe lijek koji im je potreban, jer ga zdravstvena ustanova nema.

I analgetici u deficitu, zavoji na račun pacijenta

Pacijentkinja iz Bara svjedoči o svom iskustvu nakon što se probudila iz anestezije nakon teške operacije sa jakim, kako kaže, neizdrživim bolovima.

"Bila sam polusvjesna. Kroz infuziju su mi uključili 'nešto' za smanjenje bolova, ali nije mi mnogo pomoglo. Rekli su naknadno da je to zamjena za analgetik koji, inače, koriste", kaže pacijentkinja čije je ime poznato redakciji RSE.

"Kasnije, kada je pacijentkinja iz sobe prošla kroz istu proceduru, čula sam da su u potpunom deficitu sa analgeticima i da rijetkima daju. Pitam se samo zašto nisu rekli, pa da mi porodica donese, a ne da trpim teške bolove", kaže 65 godina stara pacijentkinja.

Ističe da su joj u bolnici dan prije operacije rekli da nabavi određena medicinska sredstva.

"Rekli su da mi neko kupi i donese zavoj kojim obmotavaju noge tokom intervencije, zbog tromba, jer nemaju ni toga. Inače, redovnu terapiju za regulisanje krvnog pritiska već drugi mjesec ne mogu da uzmem na recept. Dobijem odgovor 'nema, nije odobreno'", riječi su pacijentkinje iz Bara.

Pacijentkinja u Kliničkom centru Crne Gore u Podgorici.
Pacijentkinja u Kliničkom centru Crne Gore u Podgorici.

Sajber napadi uticali na nestašice medicinskih sredstava

Mediji su izvijestili da nedostaju lijekovi za onkološke i pacijente sa hroničnim bolestima, da nedostaju lijekovi za liječenje infarkta, konkretno da u bolnici nema metaliza koji se koristi nakon srčanog udara, već da se daje zamjena.

Ove informacije medicinske vlasti nijesu demantovali, a pitanja RSE upućena Ministarstvu zdravlja na ovu temu ostala su bez odgovora.

Od početka septembra bili su u kvaru dva, od ukupno tri, skenera u Kliničkom centru Crne Gore.

Kako su saopštili iz Kliničkog centra, najveće zdravstvene institucije u Crnoj Gori, tender za njihovu popravku nije bilo moguće raspisati zbog sajber napada koji su pogodili IT infrastrukturu Vlade i portal crnogorskih elektronskih javnih nabavki (CEJN).

Isti razlog za nestašice saopšten je i iz "Montefarma", državne kompanije za snabdijevanje stanovništva i zdravstvenih ustanova lijekovima i ostalim sredstvima.

Naveli su da je za onkološke i druge specifične lijekove, za kojima postoji potražnja, nemoguće sprovesti proceduru javnih nabavki, jer je portal javnih nabavki nefunkcionalan.

Iz "Montefarma" su kazali da je posljednji tender za lijekove raspisan u novembru 2021. godine u vrijednosti od 43 miliona eura, ali ta sredstva nikada nisu obezbjeđena.

'Novca za zdravstvo nema'

Novca za zdravstvo jednostavno nema, kaže za RSE dugogodišnji direktor Domova zdravlja u Podgorici u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), Nebojša Kavarić.

On smatra da je glavni uzrok ukidanje doprinosa za zdravstvo.

"Nedostatak lijekova je prvi, vidljivi i opasni indikator o tome šta se događa sa javnim zdravstvom", kaže Kavarić, podsjećajući da Fond zdravstva, koji je ostao bez izvornih sredstava, treba da finansira plate zaposlenih, održavanje i obnavljanje objekata i opreme te nabavku lijekova i medicinskih sredstava.

Projektom "Evropa sad", koji je sprovela bivša Vlada Zdravka Krivokapića, od januara ove godine, ukinuti su doprinosi za zdravstvo iz zarada zaposlenih a tim novcem su povećane plate.

Tada je objašnjeno da će se zdravstveni sistem finansirati iz drugih izvora kao što su akcize.

Krivokapićeva Vlada, kojoj je izglasano nepovjerenje početkom godine, formirana je decembra 2020, glasovima proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Građanskog pokreta URA, nakon pobjede tih partija na izborima avgusta iste godine.

Ministar zdravlja ocijenio da je stanje alarmantno

Početkom septembra na sjednici Vlade je konstatovano usporeno snabdijevanje lijekovima.

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić je saopštio da je stanje alarmantno i da je projekat "Evropa sad" ugrozio zdravstveni sistem.

Šćekić: Ne smije zdravstveni sistem da bude oslonjen na neke imaginarne prihode
Šćekić: Ne smije zdravstveni sistem da bude oslonjen na neke imaginarne prihode

"Zdravstvenom sistemu je uskraćeno 200 miliona eura i zdravstveni fond je postao zavisan od nekih prihoda koji su predviđeni ali za to nisu stvoreni zakonski uslovi. Ne smije zdravstveni sistem da bude oslonjen na neke imaginarne prihode", rekao je ministar Šćekić na sjednici od 6. Septembra

On je konstatovao da je zdravstveni sistem u finansijskom kolapsu, a time i kvalitet usluge zdravstvene zaštite.

Ugrožene i plate ljekarima?

Dr Kavarić ocjenjuje da se Crnoj Gori uz povećanje troškovi zdravstvenog sistema dogodio slom javnih finansija.

"Proklamovano je povećanje plata ljekarima pa i nemedicinskom kadru, povećan je broj zaposlenih u zdravstvu za više od hiljadu, a ujedno su ukinuli doprinose kojim se finansira zdravstvo. I pri tome nisu rekli odakle će se finansirati", navodi Kavarić.

Prema posljednjim podacima Monstata, prosječna zarada u zdravstvu za jul 2022. je 878 eura neto, što je za 232 eura više u odnosu na decembar 2021. godine prije stupanja na snagu programa "Evropa sad".

Kavarić kaže da je Krivokapićeva vlada uspjela sve da uništi za šest mjeseci.

"Sada nisu toliki problemi kao kada budemo vidjeli da zdravstveni radnici ne primaju platu. Pripravnici u zdravstvu nisu primili platu. Oni su prva žrtva 'Evrope sad', jer se novac koji se sada odvaja za zdravstvo, sakuplja iz drugih dijelova budžeta i krpi", ističe Nebojša Kavarić.

I ministar zdravlja Dragoslav Šćekić je upozorio zdravstvene radnike da će ostati bez plata od oktobra, ukoliko se ne usvoji rebalans budžeta za ovu godinu.

"Bez rebalansa vrlo brzo nećemo moći da snabdijevamo lijekovima zdravstvene ustanove, a zdravstveni radnici neće primati plate, osim septembarske, jer ništa nije predviđeno budžetom za 2022. godinu", rekao je Šćekić.

On je pozivao Specijalno tužilaštvo da se pozabavi ugrožavanjem zdravstvenog sistema do kojeg je dovelo donošenje neodgovornih odluka.

Tema finansiranja zdravstvenog sistema aktuelizovana je u Skupštini Crne Gore tokom rasprave o rebalansu budžeta za 2022. godinu.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović je saopštio da za normalno funkcionisanje zdravstvenog sistema do kraja ove godine fali oko 36 miliona eura.

Ministri zdravlja i finansija su u tehničkom mandatu jer je Vladi Dritana Abazovića koja je izabrana nakon Krivokapićeve takođe izglasano nepovjerenje avgusta ove godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG