Bosna i Hercegovina (BiH) nije poslala zvanične posmatrače na nelegalne referendume u Ukrajini. To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdila ministrica vanjskih poslova BiH, Bisera Turković.
Njena izjava uslijedila je nakon objave da su bivši bh. diplomata Slobodan Šoja, te profesor filozofije iz Banje Luke Oleg Soldat učestvovali kao posmatrači takozvanim referenduma u odmetnutim ukrajinskim regijama.
Turković je navela da "pojedinci koji su se u medijima tako predstavljali (kao posmatrači iz BiH) nisu ovlaštena, diplomatska niti službena lica Bosne i Hercegovine i ni na koji način ne predstavljaju Bosnu i Hercegovinu i njene institucije".
"Bosna i Hercegovina poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Također, priključila se svim izjavama Evropske unije (EU) i međunarodnih organizacija kojima se osuđuje agresija na međunarodno priznatu državu. O ovakvom stavu, Bosna i Hercegovina će, službeno obavijestiti i Ambasadu Ukrajine u BiH", navela je Turković za RSE.
Montirani referendumi, koje su Zapad i Ujedinjene nacije (UN) nazvali "lažnim", održani su između 23. i 27. septembra u dijelovima regiona Zaporožja, Luganska, Donjecka i Hersona koji su pod vojnom okupacijom Moskve. Ove teritorije čine oko 15 posto područja Ukrajine.
Taj potez su odbacile Ukrajina, vlade Zapada i UN, jer je glasanje nezakonito prema međunarodnom pravu.
Posmatrači iz BiH na spisku koji je objavila Ukrajina
Slobodan Šoja i Oleg Soldat našli su se na spisku "međunarodnih posmatrača" nepriznatih referenduma na okupiranim dijelovima Ukrajine, koji je, na svom Telegram nalogu objavio komesar Vrhovne Rade (Parlamenta) Ukrajine za ljudska prava, Dmitro Lubinec.
Lubinec je naveo da se do spiska došlo timskim radom iz "otvorenih izvora".
Na spisku se, osim Bosne i Hercegovine, nalaze i posmatrači iz Bjelorusije, Velike Britanije, Njemačke, Brazila, Venecuele, Egipta, Zimbabvea, Italije, Kameruna, Zimbabvea, Latvije, Mozambika, Nizozemske, Njemačke, Južne Afrike, SAD, Francuske i Češke.
"Uglavnom, ovi 'referendumski posmatrači' su dugogodišnje marionete Kremlja. Vidi se da je Ruskoj Federaciji sve teže (u odnosu na 2014.) pronaći one koji izgledaju respektabilno i spremni su na saradnju sa državom agresorom i teroristom. Ali, uprkos masovnim ratnim zločinima, takvi ljudi i dalje postoje", napisao je Lubinec.
Dodao je i da je apelovao na ukrajinske bezbjednosne službe i Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine da "preduzmu odgovarajuće radnje i odgovore na ilegalni prelazak stranaca, njihov boravak na privremeno okupiranim teritorijama i učešće na 'referendumima' koji dovode u pitanje teritorijalni integritet Ukrajine".
"Neophodno je zahtijevati od vlada država odgovornost svojih građana. Također, smatram da je neophodno da se na listu persona non grata uvrste osobe kako u Ukrajini, tako i u drugim demokratskim zemljama", rekao je Lubinec.
Šoja kaže da je u Ukrajinu otišao kao 'znatiželjni naučnik'
Slobodan Šoja je istoričar i bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Francuskoj i Egiptu. On se posljednjih godina bavi političkom analitikom.
Zabilježeno je da je tokom praćenja nelegalnih referenduma dao izjavu za televiziju bash.news koja se emituje u ruskoj regiji Baškortostan. Bio je potpisan kao posmatrač iz Bosne i Hercegovine.
Šoja je za RSE rekao da je na praćenje referenduma otišao u privatnom svojstvu na poziv Građanske komore Ruske Federacije.
"Nikakva procedura ne može postojati jer sam pozvan kao pojedinac a ne predstavnik bilo koje institucije, a da ne govorim o državi jer bi u tom slučaju postojala procedura", rekao je Šoja, dodajući da "niko od posmatrača nije došao u ime države već u svoje ime".
"Strani posmatrači su pozvani više za potrebe unutrašnje politike, to se valjda podrazumijeva, jer nikoga nije poslala niti jedna zvanična državna institucija. Ono što naši ljudi ne znaju, a što je napravilo ovu konfuziju, je da posmatrači koje ne pošalje OSCE, EU ili bilo koja multilateralna organizacija, ne predstavljaju baš nikoga. O tome koliko je sve nezvanično svjedoči i činjenica da nikakav pismeni poziv nisam dobio i sve je dogovoreno telefonom. ", ističe Šoja.
Tvrdi i nije predstavljao Bosnu i Hercegovinu kao posmatrač niti da je to spominjao, te da je zbog "potpuno privatnog karaktera boravka i bez ikakvih direktnih veza sa našim državnim institucijama" smatrao suvišnim da "bilo koga o bilo čemu" obavijesti.
"Odlazim dakle u Moskvu bez zvaničnog poziva kao pojedinac i znatiželjni naučnik da na licu mjesta otkrijem dio istine o ukrajinskoj tragediji. Jednako tako nisam potpisao nikakav zajednički izvještaj ili bilo šta slično nekom zajedničkom zvaničnom dokumentu niti nam je neko i nudio da potpišemo neku zajedničku izjavu", rekao je Šoja za RSE.
Šoja je naveo da je u Baškortostanu, u izbjegličkom kampu, sreo Mirsada Klobodanovića iz Zenice, centralnog dijela BiH, koji je 30 godina radio u ukrajinskog Mariupolju.
"Sad dane provodi u izbjeglištvu u nekoliko kvadrata, bez novca i bez bilo čega i godinu dana od prava na penziju želio bi se vratiti u Zenicu. Ako mu uspijem pomoći, a imam neke planove, ovo putovanje se isplatilo", rekao je Šoja.
Oleg Soldat je docent na Katedri za filozofiju Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci.
Nije želio da odgovori na upit RSE o tome koju proceduru je prošao da bi učestvovao kao posmatrač na nepriznatim referendumima.
"O tome ne možete dobiti izjavu", rekao je Soldat, dodavši da o tome kako je otišao tamo može da priča samo "sa vlastima Republike Srpske" (jedan od dva bh. entiteta).
"Rusi su me pozvali lično. Toliko mogu da kažem, kao stručnjaka za rusku kulturu. Nisam u svetu politike", rekao je Soldat.
Soldat nije na pitanje da li je bilo još posmatrača iz BiH.
Da li je Dodik poslao posmatrače na tzv. referendume?
Posmatrači iz BiH prisustvovali su montirtanim referendumima u Ukrajini, nakon što je Milorad Dodik, tokom boravka u Rusiji, gdje se 20. septembra sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, podržao nelegalne referendume u okupiranim ukrajinskim teritorijama.
U intervjuu za rusku novinsku agenciju RIA Novosti, objavljenom 21. septembra, Dodik je, kako se navodi, izjavio da bi "Republici Srpskoj bila čast da pošalje posmatrače na referendume".
"Naravno, naši ljudi su dolazili na ovakve događaje i često su učestvovali kao posmatrači na ruskim izborima, oni imaju iskustva po tom pitanju i bila bi mi čast učestvovati na tako važnom događaju", rekao je Dodik za RIA Novosti.
Iz Dodikovog kabineta nije odgovoreno na upit RSE za pojašnjenje ove izjave, koja je u javnosti BiH protumačena kao najava da će posmatrači otići iz entiteta RS u Ukrajinu.
Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović za RSE je naveo da ne postoji ustavna mogućnost da Dodik, mimo jasnih odluka institucija BiH, pošalje posmatrače u regione koje ne priznaje BiH.
"Zna se čija je nadležnost međunarodna saradnja i predstavljanje države", rekao je Arnautović.
On je, međutim, pojasnio, da posmatrači iz BiH mogu otići na poziv države gdje se održavaju izbori ili referendumi.
"Uobičajeno je da poziv druge države ide preko Ministarstva vanjskih poslova, odnosno naše Misije Evropske organizacije za bezbjednost i saradnju (OSCE) u Beču. Zna se ko može predstavljati državu u međunarodnim relacijama", rekao je Arnautović za RSE.
Istovremeno, iz Misije Bosne i Hercegovine pri OSCE-u u Beču navode za RSE kako OSCE po pitanju bilo kakvih izbora, tzv. referenduma u Ukrajini nije imao nikakve aktivnosti tokom ove godine.
"BiH formalno šalje posmatrače ispred države, samo preko OSCE-a i Kancelarije OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava i drugih međuvladinih organizacija kada za to dobije poziv. Niz je drugih vladinih i nevladinih aranžmana, ali u njih pojedinci ulaze drugim kanalima, a ne preko nas", istakao je Siniša Bencun, šef misije Bosne i Hercegovini pri OSCE-u i UN u Beču.
BiH ne priznaje separatističke referendume u Ukrajini
Zvaničan stav Bosne i Hercegovine je da BiH poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, naveo je Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH u srijedu, 28. septembra.
"Separatistički referendumi u više oblasti Ukrajine, koje se trenutno nalaze pod ruskom vojnom okupacijom, nelegalni su sa stanovišta međunarodnog prava i Bosna i Hercegovina ih ne priznaje", istakao je Džaferović u saopštenju za javnost.
Dodao je da "takve referendume BiH neće nikad priznati, jer nemaju pravno utemeljenje, predstavljaju grubi napad na Povelju UN-a s ciljem nasilne aneksije teritorije suverene države".
Džaferović je poručio i da će BiH "ostati dio apsolutne većine međunarodne zajednice, koja je kroz rezoluciju Generalne skupštine UN-a o agresiji na Ukrajinu i druge akte, potvrdila ovo opredjeljenje".
Bosna i Hercegovina se do sada priključila gotovo svim sankcijama koje je Evropska unija uvela Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. No, te sankcije i dalje nisu provedene, jer formalnu odluku o tome nije usvojio Savjet ministara Bosne i Hercegovine.
Sprovođenju sankcija se protive vlasti u RS, koje ističu da se zalažu za 'neutralnost' BiH kada je u pitanju rat u Ukrajini.
I Evropska unija je u srijedu, 28. septembra, osudila "ilegalno" glasanje na referendumu o pripajanju Rusiji, koji je održan u četiri okupirane regije Ukrajine.
"EU osuđuje održavanje nezakonitih referenduma i njihov krivotvoreni ishod. Ovo je još jedno kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, usred sistemskih kršenja ljudskih prava", napisao je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell na Twitteru.
- Evropska unija osudila 'falsificirani' ishod ruskog referenduma u Ukrajini
- Proruski zvaničnici traže pridruživanje okupiranih ukrajinskih regija Rusiji
- Zelenski: Nema razgovora sa Putinom ako aneksira teritoriju
Montirane referendume su osudili i mnogi članovi Savjeta bezbjednosti UN-a i naglasili da bilo kakva aneksija teritorije nikada neće biti priznata.
U regionu Donjecka, na istoku Ukrajine, 99,23 posto onih koji su došli na birališta glasalo je za njen ulazak u Rusiju. U drugom istočnom regionu, Lugansku, ruski izborni zvaničnici rekli su da je konačni rezultat 98,42 posto u korist aneksije.
Birački organ u Zaporižju saopštio je da je 93,11 posto glasačkih listića dalo podršku aneksiji, dok je u Hersonu 87,05 onih koji su glasali navodno za pripajanje.
Predsjedavajuća Gornjeg doma ruskog parlamenta Valentina Matvijenko rekla je da bi predsjednik Vladimir Putin trebalo da se obrati skupštini o takozvanim referendumima 30. septembra i da bi zakonodavci mogli razmotriti zakon o aneksiji 4. oktobra.
Ukrajina i Zapad ocijenili su da je Kremlj već odlučio o rezultatu takozvanog glasanja i da će ga koristiti kao izgovor za nezakonito otimanje zemlje.
Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. februara zbog čega se nalazi pod oštrim sankcijama Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i drugih zemalja Zapada.
Facebook Forum