Kijev je 28. septembra rekao da su glasovi koje je Moskva orkestrirala o ulasku u sastav Rusije u četiri ukrajinska regiona koje djelimično kontroliše Moskva "ništavi i bezvrijedni" i pozvao Zapad da "značajno" poveća svoju vojnu pomoć Ukrajini.
Zvaničnici koje podržava Rusija ranije su objavili konačne rezultate, rekavši da su birači "velikom većinom" podržali da postane dio Rusije.
Referendumi koje su Zapad i Ujedinjene nacije nazvali "lažnim" glasanjima održani su između 23. i 27. septembra u dijelovima regiona Zaporožja, Luganska, Donjecka i Hersona koji su pod vojnom okupacijom Moskve. Teritorije čine oko 15 posto teritorije Ukrajine.
Taj potez su odbacile Ukrajina, zapadne vlade i Ujedinjene nacije jer je glasanje nezakonito prema međunarodnom pravu.
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova je u saopštenju navelo da su ruska inscenirana glasanja "ništavi i bezvrijedni" i pozvalo svoje međunarodne partnere da uvedu nove oštre sankcije Moskvi i Kijevu pruže veću vojnu pomoć.
"Ukrajina nikada neće pristati ni na kakve ultimatume", saopštilo je ministarstvo.
"Ukrajina poziva EU, NATO i Grupu sedam da odmah i značajno pojačaju pritisak na Rusiju, uključujući uvođenje oštrih sankcija i značajno povećanje njihove vojne pomoći Ukrajini", navodi se.
Ukrajinski predsjednik Volodymir Zelenski 27. septembra nazvao je ankete i rezultate "farsom" orkestriranom pod "izbokom pištolja", dok su američki zvaničnici rekli da Washington priprema novu rundu sankcija Rusiji ako ona pripoji ukrajinsku teritoriju.
Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell 28. septembra osudio je glasove o "ilegalnim aneksijama" i njihove "falsifikovane" rezultate.
"EU osuđuje održavanje nezakonitih 'referenduma' i njihov falsifikovani ishod", napisao je Borrell na Twitteru.
"Ovo je još jedno kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, usred sistematskih kršenja ljudskih prava", rekao je on.
Regije u Ukrajini u kojima se održavaju montirani referendumi
Lažni referendum održan je usred tvrdnji nekih lokalnih zvaničnika da su biračima prijetili i primoravali ih da glasaju. Izborni zvaničnici su nosili glasačke kutije od kuće do kuće u mnogim slučajevima u pratnji naoružanih ruskih snaga.
U regionu Donjecka na istoku Ukrajine, 99,23 posto onih koji su došli na birališta glasalo je za njen ulazak u Rusiju, što je navelo separatističkog lidera kojeg podržava Moskva Denisa Pušilina da pozdravi rezultat kao "kolosalan".
U drugom istočnom regionu, Lugansku, ruski izborni zvaničnici rekli su da je konačni rezultat 98,42 posto u korist aneksije.
Birački organ u Zaporožju saopštio je da je 93,11 posto glasačkih listića dalo podršku aneksiji, dok je u Hersonu 87,05 onih koji su glasali navodno za pripajanje.
Valentina Matvijenko, predsjedavajuća Gornjeg doma ruskog parlamenta, rekla je da bi predsjednik Vladimir Putin trebalo da se obrati skupštini o referendumima 30. septembra i da bi zakonodavci mogli razmotriti zakon o aneksiji 4. oktobra.
U svom noćnom video obraćanju 27. septembra, Zelenski je rekao da su "cifre navodnih rezultata pseudoreferenduma izvučene unaprijed".
Rekao je da svaka zemlja u svijetu sada mora dati jasan signal protiv ruske aneksije.
"Pred očima cijelog svijeta Rusija vodi direktnu farsu zvanu 'referendum' na okupiranoj teritoriji Ukrajine", rekao je on.
"Ljudi su primorani da popunjavaju neke papire za TV sliku pod njuškom mitraljeza".
U video poruci koju je ranije uputio Ujedinjenim nacijama, Zelenski je rekao da Ukrajina neće moći pregovarati s Rusijom nakon glasanja. Kijev i njegovi saveznici osudili su glasanje kao "lažiranje" i kažu da nikada neće priznati rezultate glasanja koje je u suprotnosti sa Poveljom UN-a i međunarodnim pravom.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg takođe je nazvao glasanje koje je organizovala Moskva "lažiranjem" i "očiglednim kršenjem međunarodnog prava".
Stoltenberg je na Twitteru naveo da je 27. septembra razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim "i jasno stavio do znanja da su saveznici u NATO-u nepokolebljivi u našoj podršci suverenitetu Ukrajine i pravu na samoodbranu".
Američki predsjednik Joe Biden ranije je rekao da su ankete bile "lažna" i ništa drugo do "lažni izgovor za pokušaj aneksije dijelova Ukrajine silom".
I njemački kancelar Olaf Scholz poručio je da Njemačka neće prihvatiti rezultate referenduma.
U telefonskom razgovoru sa ukrajinskom predsjedniku Volodimirom Zelenskim, Scholz je 28. septembra poručio da Njemačka nikada neće priznati rezultate "lažnih referenduma koji su navodno pokazali većinu za pripajanje Rusiji".
Glasanje je održano i u Rusiji jer su hiljade stanovnika područja koja su pod kontrolom ruskih snaga u Ukrajini pobjegla nakon početka rata. Prebrojavanje glasova tamo je takođe pokazalo ogromnu većinu u korist pridruživanja Rusiji, navodi RIA Novosti.
Posmatrači su na ishod glasanja gledali kao na unaprijed dogovoreni zaključak koji slijedi isti obrazac koji je Moskva primijenila 2014. da pripoji poluostrvo Krim Ukrajini nakon velikih prozapadnih uličnih demonstracija u kojima je svrgnut predsjednik zemlje naklonjen Kremlju.
Sjedinjene Države i Albanija će uskoro proslijediti rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a koja će osuditi "lažne referendume", te pozvati sve zemlje da ne priznaju bilo kakav izmijenjen status Ukrajini i zahtijevati hitno povlačenje ruskih trupa iz zemlje, rekla je američka izaslanica u UN Linda Thomas-Greenfield.
Izvor: AFP, AP, Reuters, dpa i TASS
