Dostupni linkovi

Zašto rezultati referenduma u ukrajinskim regijama nemaju međunarodno priznanje?


Zvaničnici koje podržava Rusija u četiri ukrajinska regiona koje djelimično kontroliše Moskva objavili su konačne rezultate takozvanih referenduma o pridruživanju Ruskoj Federaciji. Tvrde da su birači "velikom većinom" podržali aneksiju.

Pretpostavlja se da će Vladimir Putin za nekoliko dana objaviti i formalnu aneksiju okupiranih regija Ukrajine Rusiji, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane. Ruski predsjednik bi to mogao da saopšti tokom obraćanja pred parlamentom 30. oktobra.

Referendumi bi mogli "utrti put" ruskoj aneksiji tih područja, tako omogućavajući Moskvi da aktuelnu ukrajinsku kontraofanzivu predstavi kao napad na samu Rusiju.

Međutim, rezultati referenduma u ukrajinskim regijama nemaju međunarodno priznanje.

Zašto?

Prije svega, ključno je naglasiti da čak i da su ti referendumi bili savršeno pravi, legitimni i besplatni (što nisu), jednostavno ne postoji pravni put kojim bi se referendum mogao održati jednostrano bez saglasnosti teritorijalne države, odnosno Ukrajine.

To ističe Eliav Lieblich, stručnjak za pravo oružanih sukoba i međunarodno pravo okupacije, koji je pojasnio zakon koji vlada na ovim teritorijama i kako će se situacija odvijati u narednom periodu.

"U međunarodnom pravu, princip teritorijalnog integriteta ima prednost nad željama pojedinih regiona unutar država, a razlog je održavanje međunarodne stabilnosti i sprečavanje fragmentacije država", ističe Lieblich za Just Security.

Međunarodno okupaciono pravo je grana međunarodnog humanitarnog prava koja reguliše situacije u kojima države (i eventualno drugi međunarodni akteri) ostvaruju efektivnu kontrolu nad stranom teritorijom tokom oružanog sukoba (naravno, bez pristanka teritorijalne države).

Nekoliko ključnih pitanja

Ključno pitanje je naravno šta čini efektivnu kontrolu. Da li Rusija ima takvu kontrolu nad ovim ili onim teritorijem u Ukrajini, pitanje je na koje bi trebalo odgovoriti posebnom analizom.

"Ako je Rusija sposobna da sprovodi takozvane referendume na datoj teritoriji, onda ta teritorija mora biti pod njenom kontrolom", izjavio je Liebelich.

Dalje pojašnjava da jednom kada okupacija postoji, okupator stiče pozitivne dužnosti da osigura javni red na teritoriji i dobija određena sigurnosna ovlaštenja.

"Međutim, mora poštovati status quo ante na teritoriji i općenito ne može napraviti dramatične promjene. Naravno, okupator ni u kom slučaju ne može anektirati okupirane teritorije. Osnovna ideja je da okupacija ne daje suverenitet ili titulu na teritoriji, već da se ona drži pod starateljstvom dok se zakoniti suveren ne vrati", ocijenio je stručnjak.

Okupator, Rusija u ovom slučaju, ne stiče suverenitet na teritoriji, niti ne može održavati referendume na teritorijama samo kada je pitanje da li te teritorije treba pripojiti.

Podsjećamo, sve vrijeme Rusija negira da su pomenute teritorije okupirane, budući da tvrdi da su "Donjeck i Lugansk nezavisne države". Čak i da jesu, pojašnjava Lieblich, obje bi se smatrale okupiranim zbog principa teritorijalnog integriteta.

"Međunarodno pravo generalno ne priznaje pravo na jednostranu secesiju. Regioni se ne mogu jednostavno odvojiti i pozvati strane snage da ih 'brane'", pojasnio je stručnjak.

Ukrajina, ukrajinske vlasti, lideri iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država sve vrijeme navode da je referendum koji je organizovala Rusija u okupiranoj Ukrajini "ništavan i bezvrijedan", te da će Kijev nastaviti s naporima da oslobodi ukrajinski teritorij.

Politički šef UN-a rekao je u utorak da referendumi koje podržava Rusija na okupiranim teritorijama Ukrajine "nisu pravi izraz narodne volje" ili "legalni" prema međunarodnom pravu.

"Unilateralne akcije koje imaju za cilj da obezbijede legitimitet pokušaju da jedna država silom zauzme teritoriju druge države, uz tvrdnju da predstavljaju volju naroda, ne mogu se smatrati legalnim prema međunarodnom pravu", rekla je Rosemary DiCarlo iz Vijeća za sigurnost UN-a.

Američka izaslanica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield rekla je da će Washington predstaviti nacrt rezolucije u Vijeću sigurnosti u kojoj se osuđuju, kako je nazvala, "lažni" referendumi u otcjepljenim regijama Ukrajine.

Zhang Jun, kineski ambasador u UN-u, rekao je da se suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja treba poštivati, da se poštuju ciljevi i principi Povelje UN-a i da se treba ozbiljno shvatiti legitimni sigurnosni problemi svih zemalja.

Rusko tumačenje međunarodnog prava

Ruski izaslanik pri UN-u Vasilij Nebenzia branio je referendume u okupiranim regijama Ukrajine koje je podržavala Moskva, rekavši da su održani "transparentno", poštujući međunarodne norme.

Profesor Lieblich je također rekao kako su mnogi primijetili u kojoj mjeri je Rusija koristila jezik međunarodnog prava u svom opravdavanju invazije na Ukrajinu, iako je davala tumačenja koje gotovo nijedna druga država ne dijeli.

"Ovo nije novo i potpuno je u skladu sa praksom Rusije (i SSSR-a) u prošlosti. Iskreno, sumnjam da Rusija zaista misli da može bilo koga uvjeriti ovim argumentima", kazao je, dodavši da sve to što radi - radi s ciljem da diskredituje Zapad.

U videoporuci koju je ranije uputio Ujedinjenim nacijama, Volodimir Zelenski je rekao da Ukrajina neće moći pregovarati s Rusijom nakon glasanja.

Kijev i njegovi saveznici osudili su glasanje kao "lažiranje" i kažu da nikada neće priznati rezultate glasanja koje je u suprotnosti sa Poveljom UN-a i međunarodnim pravom.

Posmatrači kažu da se čini malo vjerovatnim da tako ubrzani proces, u područjima gdje mnogi glasači žive blizu linija fronta sukoba, može biti uspješan ili pošten.

Osim toga, zbog široko rasprostranjenog internog raseljavanja od početka ratnih dejstava, baze podataka glasanja su vjerovatno zastarjele.

U Hersonu, na primjer, ukrajinski zvaničnici su rekli da je otprilike polovina prijeratnog stanovništva otišla.

Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju, koja prati izbore, osudila je, kako je rekla, "nezakonite referendume".

Referendum organizovan na Krimu 2014. godine, na kojem je 97% glasača zvanično podržalo aneksiju, ratifikovali su ruski zakonodavci u roku od sedam dana, podsjeća CNN.

Rezultati referenduma

Referendumi koje su Zapad i Ujedinjene nacije nazvali "lažnim" glasanjima održani su između 23. i 27. septembra u dijelovima regiona Zaporožja, Luganska, Donjecka i Hersona koji su pod vojnom okupacijom Moskve. Teritorije čine oko 15 posto teritorije Ukrajine.

U drugom istočnom regionu, Lugansku, ruski izborni zvaničnici rekli su da je konačni rezultat 98,42 posto u korist aneksije.

Birački organ u Zaporožju saopštio je da je 93,11 posto glasačkih listića dalo podršku aneksiji, dok je u Hersonu 87,05 onih koji su glasali navodno za pripajanje.

U regionu Donjecka na istoku Ukrajine, 99,23 posto onih koji su došli na birališta glasalo je za njen ulazak u Rusiju, što je navelo separatističkog lidera kojeg podržava Moskva Denisa Pušilina da pozdravi rezultat kao "kolosalan".

Facebook Forum

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG