Poglavar Ruske pravoslavne crkve patrijarh Kiril poručio je sljedbenicima da "žrtva tokom izvršavanja vojne dužnosti pere sve grijehe".
Patrijarh je ovo kazao na propovijedi 25. septembra dok se zemlja suočava s prosvjedima i kritikama zbog nedavne objave Kremlja o djelomičnoj vojnoj mobilizaciji za potrebe rata u Ukrajini.
Dužnosnici Zapada procjenjuju da je Rusija izgubila između 70.000 i 80.000 ljudi otkako je napala Ukrajinu 24. februara.
Ruski dužnosnici rekli su da će se odluka o mobilizaciji usredotočiti na rezerviste i dovesti 300.000 novih vojnika na frontove.
Međutim, ruski mediji pišu da je realan cilj milion novih vojnika, dok su izvještaji o tome da se regrutiraju ljudi bez borbenog iskustva i nakon dobi za novačenje izazvali kritike čak i među prokremaljskim glasovima.
- Napadač pucao na ured za regrutaciju u ruskoj regiji Irkutsk
- Ruskim muškarcima 'u regrutnoj dobi ne bi smjelo dopustiti da napuste zemlju'
- Rusija nastavlja sa suzbijanjem širenja protesta protiv mobilizacije
Kiril, istaknuti pristaša predsjednika Vladimira Putina koji je "blagoslovio" ratne napore i bio upozoren od poglavara Rimokatoličke crkve pape Franje da ne postane "Putinov oltarnik", ranije je izjavio da su Rusi učinili "herojsko djelo" ubijanjem Ukrajinaca, čak i kad ih je pozvao da ukrajinski narod ne gledaju kao na neprijatelje.
"Znamo da mnogi danas umiru na poljima međusobne bitke", rekao je Kiril u crkvi blizu Moskve 25. septembra. "Crkva se moli da ova bitka završi što je prije moguće, da što manje braće ubija jedni druge u ovom bratoubilačkom ratu."
Međutim, dodao je, "Crkva shvaća da ako netko, vođen osjećajem dužnosti i potrebom da poštuje svoju zakletvu, ostane vjeran svom pozivu i pogine obavljajući vojnu dužnost, pa onda on, bez ikakve sumnje, čini djelo koje je ravno žrtvi".
Kiril vidi rusku invaziju na Ukrajinu pokrenutu u februaru kao bedem protiv dekadentnog Zapada, ističući da "Rusija nikada nikoga nije napala".
Oko 34 posto pravoslavnih vjernika u Ukrajini poistovjećuje se s glavnom pravoslavnom crkvom Ukrajine, koja je 2019. službeno priznata kao odvojena od Moskovske patrijaršije od strane Ekumenskog patrijarha Bartolomej I., koji se smatra duhovnim vođom pravoslavaca.
Prema studiji iz 2020. godine, oko 14 posto pravoslavne zajednice u Ukrajini su članovi Ukrajinske crkve Moskovskog patrijarhata.
Nakon ruske invazije u februaru, oko 400 župa Pravoslavne crkve Ukrajine, koje su ostale lojalne Kirilu, prekinule su veze s Ruskom pravoslavnom crkvom zbog patrijarhovog stava o ratu.
"Ne samo da je propustio osuditi rusku vojnu agresiju, nego nije uspio ni pronaći riječi za patnju ukrajinskog naroda", rekao je o Kirilovom stavu glasnogovornik crkve, nadbiskup Kliment.
Danima kasnije, Kiril je rekao da razumije odluku o prekidu veza usred invazije, ali je ustvrdio da "duhovi zlobe" pokušavaju podijeliti pravoslavni narod Rusije i Ukrajine.
Više od 150 ruskih pravoslavnih svećenika pozvalo je u otvorenom pismu 1. ožujka na zaustavljanje rata. Kiril nije bio među onima koji su ga potpisali.
Velika Britanija je u junu uvela sankcije protiv Kirila u sklopu paketa s ciljem kažnjavanja Moskve zbog rata u Ukrajini. Ova mjera uslijedila je nedugo nakon što je Europska unija odustala od sličnog prijedloga sankcioniranja Kirila nakon protivljenja članice Unije, inače prijateljski nastrojene prema Rusiji, Mađarske.
Jen Psaki, koja je u to vrijeme bila glasnogovornica Bijele kuće, na pitanje o mogućnosti sankcioniranja Kirila rekla je da "nitko nije siguran od naših sankcija".
