Skoro 800 ljudi privedeno je u Rusiji dok se nastavljaju protesti protiv djelimične vojne mobilizacije u gradovima širom zemlje. Do 25. septembra najmanje 796 ljudi je privedeno u 33 grada, a skoro polovina od ukupnog broja prijavljenih je u glavnom gradu Moskvi, navodi OVD-Info.
Grupa za ljudska prava, koja prati politička hapšenja i pritvore u Rusiji, saopštila je da su neki od onih koji su privedeni u gušenju protiv neslaganja nakon ovonedjeljnog vojnog poziva bili maloljetnici.
Demonstracije su izbile nekoliko sati nakon što je predsednik Rusije Vladimir Putin 21. septembra najavio djelimičnu vojnu mobilizaciju, koja ima za cilj da podrži ruske vojne snage koje se bore u Ukrajini.
Ruska policija je mobilisana u gradovima u kojima su na proteste pozvali opoziciona grupa Vesna i pristalice opozicionog političara Alekseja Navaljnog. Na slikama u ruskim medijima prikazani su prizori kako policija primjenjuje silu protiv demonstranata, a očevici kažu da se broj demonstranata smanjio od prvih skupova.
Mnogi mladići privedeni tokom protesta navodno su pozvani da se prijave za vojnu službu.
Dvoje visokih ruskih zvaničnika osvrnuli su se u nedjelju, 25. septembra, na pritužbe koje stižu na rusku mobilizaciju, te su regionalnim dužnosnicima naložili da se "pozabave" situacijom i brzo riješe "ekscese" koji su izazvali bijes javnosti.
Ruski parlamentarci, oboje bliski Putinovi suradnici, eksplicitno su se osvrnuli na bijes javnosti zbog načina na koji je organizirana mobilizacija.
Valentina Matvijenko, predsjednica Vijeća Federacije, Gornjeg doma ruskog parlamenta, kazala je da ima informacije o pozivima koji su upućivani muškarcima koji bi trebali biti nepodobni za regrutaciju.
"Takvi su ekscesi apsolutno neprihvatljivi. Smatram potpuno ispravnim da izazivaju oštru reakciju društva", navela je u objavi na Telegramu, aplikaciji za razmjenu poruka.
U direktnoj poruci ruskim regionalnim guvernerima, za koje je rekla da imaju "punu odgovornost" za implementaciju poziva, zatražila je da se osigura provedba djelomične mobilizacije, u potpunom skladu s kriterijima i bez grešaka.
Vjačeslav Volodin, predsjednik Dume, Donjeg doma ruskog Parlamenta, također je izrazio zabrinutost.
"Pritužbe se primaju. Ako se napravi pogreška, potrebno ju je ispraviti. Vlasti na svim nivoima trebaju shvatiti svoje odgovornosti", naveo je, prenosi Reuters.
Potez ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je naredio prvu vojnu mobilizaciju Rusije nakon Drugog svjetskog rata, izazvao je proteste širom zemlje.
Nakon Putinove najave, grupe vojno sposobnih muškaraca odlučile su se na bijeg iz Rusije, što je dovelo do zadržavanja na granicama i rasprodanih letova.
Prema dostupnim informacijama, ljudi bez vojne službe dobijali su dokumente za regrutaciju, suprotno garanciji ruskog ministra odbrane Sergeja Shoigua da će samo oni s posebnim vojnim vještinama ili borbenim iskustvom biti pozvani.
To je čak i Ruse, izrazito lojalne Kremlju, potaknulo da javno objave kako su zabrinuti.
Dužnosnici tvrde da će još 300.000 Rusa biti pozvano da služi u kampanji mobilizacije. Kremlj je dvaput negirao da planira regrutirati više od milion ljudi, nakon izvještaja objavljenih u nezavisnim ruskim medijima.
Grupe za ljudska prava upozoravaju da je ove sedmice više od 2.000 ljudi privedeno na skupovima protiv mobilizacije u desecima gradova.
Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je u subotu, 24. septembra, amandmane kojima se pooštravaju kazne za dobrovoljnu predaju, dezerterstvo i odbijanje borbe na kaznu do deset godina zatvora, samo nekoliko dana nakon što je naredio djelimičnu mobilizaciju, prenio je AFP.
Najava mobilizacije 300.000 rezervista u sredu izazvala je proteste širom Rusije i novi egzodus iz zemlje. Dan ranije, ruski parlament je odobrio amandmane kojima se pooštravaju kazne za vojne zločine u vreme mobilizacije.
Sada kada je zakon potpisan, vojnici koji dezertiraju, predaju se "neovlašteno", odbiju da se bore ili ne poslušaju naređenja mogu se suočiti sa kaznom do deset godina zatvora. Pljačka će biti kažnjiva sa 15 godina zatvora.
Promjene dolaze u trenutku kada Kremlj nastoji da ojača redove svoje vojske koja se bori u ratu u Ukrajini. Poseban zakon, takođe potpisan u subotu, olakšava pristup ruskom državljanstvu za strance koji se prijavljuju u rusku vojsku.
Stranci koji provedu najmanje godinu dana u ruskoj vojsci imat će pravo da zatraže državljanstvo, zaobilazeći uobičajeni uslov za pet godina boravka u zemlji.
