Davanje agremana ambasadoru Njemačke u Bosni i Hercegovini (BiH) biće jedina tačka posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) u srijedu 14. septembra sa početkom u 12 sati.
To je odlučio Kolegijum entitetskog parlamenta na sjednici održanoj u ponedjeljak 12. septembra u Banjaluci.
Sjednica je sazvana po zahtjevu Milorada Dodika, člana Predsjedništva (BiH), koji je pokrenuo pitanje vitalnog interesa Republike Srpske zbog davanja agremana novom njemačkom ambasadoru u BiH Thomasu Fitschenu.
Predsjedništvo BiH je 2. septembra dalo agreman novom njemačkom ambasadoru, glasovima dva člana, Šefika Džaferovića i Željka Komšića. Na ovoj sjednici Dodik je bio "protiv".
Zahtjev za održavanje posebne sjednice entitetskog parlamenta uputio je u ponedjeljak 5. septembra.
Kolegijum je odlučio i da će nakon ove 34. posebne sjednice biti održana i 35. posebna na kojoj će poslanici raspravljati o tri prijedloga Zakona po hitnom postupku na prijedlog Vlade RS.
Riječ je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o poljoprivrednom zemljištu, te Prijedlogu zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju.
Šta je agreman?
Prema Bečkoj konvenciji, agreman je pristanak jedne države (države primateljice) da određena osoba može u njoj biti postavljena za voditelja diplomatske misije druge države (države pošiljateljice).
Država pošiljateljica traži agreman prije imenovanja voditelja misije, a država primateljica može ga uskratiti ako joj predložena osoba nije prikladna i pritom nije dužna navesti razloge za uskraćivanje agremana.
Šta je vitalni entitetski interes?
Ustavom BiH definisano je da se odluke u Predsjedništvu BiH donose jednoglasno.
Odluke mogu biti usvojene i glasovima dva člana, ako svi pokušaji da se postigne konsenzus ne uspiju. Član Predsjedništva BiH koji se ne slaže sa odlukom može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran.
Ako se ne pozove na vitalni interes odluka je usvojena.
Odluka je usvojena i ako se pozove na vitalni interes, ali je štetnom ne proglase dvije trećine zastupnika Narodne skupštine RS-a u slučaju srpskog, ili dvije trećine kluba Bošnjaka ili Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH u slučaju bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Koje su nadležnosti Predsjedništva BiH
Prema Ustavu BiH Predsjedništvo BiH ima devet ovlaštenja, pored ostalog, i vođenje vanjske politike koje uključuje davanje agremana stranim ambasadorima i imenovanje ambasadora BiH.
Prema Ustavu BiH i Poslovniku o radu, za donošenje neke odluke potreban je konsenzus, odnosno da za odluku glasaju sva tri člana.
Ako jedan član Predsjedništva BiH, u ovom slučaju Dodik, glasa "protiv" davanja agremana, a druga dva člana "za", postoje dvije mogućnosti, kao i kod donošenja svake odluke Predsjedništva.
Dodik u roku od tri dana može tu odluku proglasiti štetnom po vitalni entitetski interes.
To proglašenje, kako je predviđeno u slučaju člana Predsjedništva iz entiteta Republika Srpska, mora u roku od deset dana potvrditi i Narodna skupština Republike Srpske i to dvotrećinskom većinom (56 od 83 poslanika) kojoj se obraća.
Dodik ne priznaje Kristijana Šmita
Milorad Dodik je odbio primiti u oproštajnu posjetu bivšu njemačku ambasadoricu u BiH Christiane Hohmann.
Dodik ne priznaje ni Njemca Kristijana Šmita (Christian Schmidt) za visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Takođe, protivio se i dolasku njemačkih vojnika u okviru misije EUFOR Althea koje je usporedio s nacističkom vojskom.
Njemačka je obustavila pripremu četiri infrastrukturna projekta u iznosu od 105 miliona eura za entitet Republika Srpska u kojoj je Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata vladajuća stranka.
