Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u Zagrebu je u četvrtak izjavio nije zadovoljan s Daytonskim sporazumom za Bosnu i Hercegovinu (BiH). Na otvaranju Islamskog centra u Sisku, koji nosi njegovo ime, pohvalio je Hrvatsku zbog prava muslimana u toj zemlji.
Lideri u BiH treba da se dogovore oko rješenja spornih pitanja u toj državi, kazao je Erdogan nakon susreta s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem u Zagrebu, što je bio njegov prvi sadržaj službenog posjeta Hrvatskoj.
Hrvatski predsjednik također je kazao kako nije zadovoljan kad je Daytonski sporazum u pitanju, te da "više od godinu dana on i Vlada pokušavaju ispraviti nepravde i kršenje Daytonskog sporazuma".
"Naglašavamo činjenice da su Hrvati najmalobrojniji i da se sve mora zajednički dogovarati", rekao je, navodeći da visoki predstavnik u BiH nije izabran na legitiman način.
"Imamo Dodika koji traži ukidanje uloge visokog predstavnika, mi tražimo objašnjenja", rekao je i naglasio da visoki predstavnik treba koristiti svoje ovlasti, ali ne na način koji se dogodio zadnji put kada je u pitanju Izborni zakon BiH.
Izborni zakon BiH najavljen je i bio kao tema o kojoj će Erdogan razgovarati s hrvatskim predsjednikom, na čiji poziv je i došao u Hrvatsku.
Erdogana je primio i hrvatski premijer Andrej Plenković.
O pitanju izbornog zakona Erdogan je razgovarao i sa Plenkovićem.
Kako se navodi, “vezano za političku situaciju u Bosni i Hercegovini, premijer Plenković naglasio je strateški interes Hrvatske kada se radi o očuvanju konstitutivnosti i jednakopravnosti Hrvata u BiH.
Istaknuo je očekivanja Hrvatske da će se ususret predstojećim izborima aktivnom ulogom visokog međunarodnog predstavnika u BiH Christiana Schmidta osigurati nužne izmjene izbornog zakona, kao preduvjeta ponovne uspostave političke stabilnosti i međusobnog povjerenja te boljitka čitave BiH”, stoji u Vladinom priopćenju.
Hrvatski dužnosnici već mjesecima traže da visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt pred opće izbore nametne promjene Izbornog zakona koje bi osigurale da Hrvati samostalno biraju svoje predstavnike, odnosno da se onemogući da ih, kako se navodi, preglasaju Bošnjaci.
Erdogan se, s druge strane, tokom posjete Sarajevu usprotivio intervenciji visokog predstavnika u Izborni zakon u BiH.
- Iz BiH u Tursku s ličnom kartom, najavljeno tokom posjete Erdoana Sarajevu
- Pred izbore u BiH Erdoan dobar i za Izetbegovića i za Dodika
Trgovinska razmjena preko 900 milijuna dolara
Kada su u pitanju odnosi Hrvatske i Turske, te dvije države, napomenuo je Erdogan, obilježavaju 30. godišnjicu uspostave diplomatskih odnosa.
"Naše zemlje imaju duboke kulturne i povijesne veze. Međusobno se doživljavamo kao susjede iako nemamo zajedničke granice. Turska je bila jedna od prvih zemalja koja je Hrvatskoj pomogla nakon prirodnih nepogoda. Hrvatska je poslala jedan kanader za gašenje požara u Turskoj", rekao je Erdogan.
Naveo je kako je trgovinski volumen dvije zemlje nadmašio 900 milijuna dolara i narastao za 40 % prošle godine.
"Danas ćemo zajednički otvoriti Islamski kulturni centar i time ćemo uputiti snažnu poruku Europi i svijetu", rekao je Erdogan pred otvaranje.
- Vučić tražio od Erdoana pomoć u prenosu struje, Srbija u redu za letelicu 'Bajraktar'
- Turski disidenti u Srbiji strepe od Erdoanove posete
- Poziv Gulenista tokom Erdoanove turneje na Balkanu
Treći Islamski centar u Hrvatskoj
Nakon razgovora koji su imali Erdogan i Milanović otišli su u Sisak, grad na oko 60 kilometara od Zagreba, na otvaranje novog islamskog centra i džamije. Riječ je o trećem takvom centru u Hrvatskoj, a ističe se da je posebnost nove džamije energetska efikasnost.
Centar se prostire na oko 2600 metara kvadratnih, te je treći takav centar u Hrvatskoj, nakon zagrebačkog i riječkog. Petina Centra je molitveni prostor, dok je ostali dio predviđen za javnu namjenu. Pripreme za izgradnju džamije u Sisku trajale su godinama, a projekt je, zahvaljujući brojnim donacijama iz zemlje i inozemstva, ostvaren u posljednje tri godine.
"Hrvatska je primjer za zemlje u svijetu po slobodi i pravima muslimana", rekao je Erdogan prilikom otvaranja Islamskog centra u Sisku, koji nosi njegovo ime.
Erdoğan izrazio je zadovoljstvo otvaranjem Islamskog kulturnog centra u Sisku.
Njegovu izgradnju je sufinancirala i hrvatska Vlada, kao i potpisivanjem triju novih memoranduma o suradnji, što dodatno unaprjeđuje bilateralne odnose dviju zemalja, navodi se u priopćenju iz hrvatske Vlade.
Gospodarski forum sa više od 200 privrednika
Milanović je, pak, u četvrtak nakon susreta s Erdoganom izjavio kako su jedini ozbiljni vlasnici tvrtki koji su dolazili na Pantovčak i pokazivali interes bili iz Turske, Suradnja s Tuskom se nastavlja i na području ekonomije i odnosima u regiji, rekao je Milanović.
Tako je tokom Erdoganovog boravka u Hrvatskoj, u koju je stigao 7. septembra, nakon Sarajeva i Beograda, predviđeno potpisivanje nekoliko međudržavnih sporazuma.
Među njima su memorandumi o razumijevanju između hrvatskog i turskog Ministarstva unutrašnjih poslova o osiguravanju javnog reda i mira, kao i o suradnji u području upravljanja katastrofama i kriznim situacijama.
Dvojica predsjednika u Zagrebu u čevrtak su otvorili i Hrvatsko-turski gospodarski forum na kojem je 75 turskih i 160 hrvatskih privrednika iz građevinskog sektora, energetike, turizma, prerađivačke industrije, farmaceutske industrije, poljoprivrede, financijskog sektora i drugih gospodarskih grana.
Tokom dana turski predsjednik će se sastati i s premijerom Andrejem Plenkovićem. U Zagrebu je takođe položio vijenac ispred Spomenika domovini na Trgu Stjepana Radića kod Lisinskog.
Erdoganov posjet Hrvatskoj inače prate iznimne mjere sigurnosti.
Prosvjed Hrvatskog novinarskog društva
Protiv Erdoganovog posjeta prosvjedovalo je Hrvatsko novinarsko društvo (HND.
Kako se navodi u njihovom priopćenju, "HND poražavajućom smatra činjenicu da u Hrvatsku dolazi turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan". Nazvali su ga "despotom koji već 20 godina vlada Turskom" i čovjekom "koji se u maniri najgorih režima obračunava s braniteljima ljudskih prava i oporbenim političarima".
"A posebna meta njegova autokratskog načina vladanja su naše turske kolegice i kolege, koje njegov režim uhićuje, premlaćuje, zatvara i osuđuje na višegodišnje zatvorske kazne", naveli su iz HND-a.
Turski predsjednik u Hrvatskoj je posljednji put bio 2016., na obilježavanju stote obljetnice priznavanja islama kao jedne od registriranih religija u Hrvatskoj.
