Općinski sud u Sarajevu proglasio je krivim Amira Zukića, bivšeg visokog funkcionera Stranke demokratske akcije, te još četvoricu optuženih za zloupotrebu položaja pri zapošljavanju u javnim preduzećima u Bosni i Hercegovini.
Prvostepenom presudom izrečenom u petak 29. jula, Zukić, koji je na američkoj listi sankcioniranih osoba iz BiH, osuđen je na tri godine zatvora. Krivnje je oslobođen dugogodišnji član SDA Asim Sarajlić, koji se također nalazi na američkoj "crnoj listi".
Optuženi Safet Bibić osuđen je na šest godina, a Senad Trako kažnjen je sa godinu i pol zatvora. Kazna od dvije godine zatvora izrečena je Ramizu Karavdiću, tri godine je dobio Esad Džananović, dok je optuženi Nedžad Trako oslobođen krivnje.
Na prvostepenu presudu postoji mogućnost ulaganja žalbe.
Lica s američke "crne liste"
Optužnica je teretila Amira Zukića, Asima Sarajlića, Safeta Bibića, Nedžada Traku, Senada Traku, Ramiza Karavdića i Esada Džananovića za udruživanje radi krivičnih djela primanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem te krivično djelo protuzakonito posredovanje.
Amir Zukić i Safet Bibić su, kako se navodi, tokom 2016. godine organizirali grupu kojoj su se pridružili Senad i Nedžad Trako, te Ramiz Karavdić.
Oni su kao članovi grupe pronalazili osobe koje su spremne dati novac za zaposlenje u Javnom preduzeću Elektroprivreda BiH. Radno mjesto se plaćalo od 16.000 do 19.000 maraka (oko 8.000 do 10.000 eura).
Amir Zukić je bio dugogodišnji član Stranke demokratske akcije u kojoj je obnašao funkciju generalnog sekretara i člana predsjedništva te stranke čiji je bio zastupnik u Parlamentu entiteta Federacija BiH.
Prema optužnici, Zukić je bio jedan od organizatora grupe, te je, koristeći svoj položaj, preko Eseda Džananovića, izvršnog direktora za distribuciju Elektroprivrede BiH, u zamjenu za novac utjecao na nezakonito zaposlenje više osoba.
Zukić je optužen i za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja. Od maja 2020. godine je na "crnoj listi" SAD-a.
Mirsad Kukić je bio pomoćnih direktora rudnika Banovići za razvoj i investicije. Stranka demokratske akcije, čiji je bio visokopozicionirani član, isključila ga je u martu 2018. zbog unutarstranačkih neslaganja, a Kukić je mjesec kasnije osnovao Pokret demokratske akcije (PDA).
Zastupnik je u državnom parlamentu. S mjesta predsjednika PDA se formalno povukao nakon što su ga Sjedinjene Američke Države stavile 5. januara 2022. na "crnu listu" zbog "uključenosti u značajne koruptivne aktivnosti".
Predmet protiv Kukića je 2017. razdvojen na sudu zbog zdravstvenog stanja, te je on krajem 2020. nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora zbog primanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem na koju je uložio žalbu.
Prema optužnici, Kukić je u augustu 2018. "dao zeleno svjetlo" za zaposlenje jedne osobe u podružnici "Elektrodistribucije" Tuzla.
Asim Sarajlić je dugo godina bio "drugi čovjek" vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije.
Bio je predsjednik Kadrovske komisije, član Predsjedništva te stranke, državni parlamentarac i šef parlamentarnog kluba, te predsjednik Kantonalnog odbora SDA. Političku karijeru počeo je kao SDA-ov načelnik Vogošće kod Sarajeva.
Prema optužnici, on je s Amirom Zukićem zahtijevao od tadašnjeg direktora Elektroprivrede Džananovića da utječe na zapošljavanje u toj državnoj kompaniji.
Sjedinjene Američke Države stavile su u aprilu 2022. godine Sarajlića na "crnu listu" navodeći da je "uključen u korupciju visokog nivoa što uključuje trgovinu utjecajem, zloupotrebu položaja, te primanje mita u zamjenu za uticanje na odluke o zapošljavanju u državnim preduzećima".
Protiv Sarajlića je podignuta još jedna optužnica, zbog krivičnog djela davanje dara i drugih oblika koristi, odnosno za namještanje izbora unutar Stranke demokratske akcije.
Ramiz Karavdić je umirovljeni poštar iz Banovića, na sjeveru Bosne koji je, prema optužnici, na terenu pronalazio osobe koje su spremne platiti novac za zaposlenje.
Seid Fazlagić, koji je bio vozač Amira Zukića, sklopio je u julu 2017. sporazum o priznanju krivice s Kantonalnim tužilaštvom u Sarajevu. Osuđen je na osam mjeseci zatvora zbog pomoći počinitelju poslije učinjenog krivičnog djela.
Fazlagić je bio predsjednik je Mjesnog odbora Stranke demokratske akcije u sarajevskom naselju Koševo i kandidat te stranke na lokalnim izborima.
Ranije je, 2014. godine uvjetno osuđen na pet mjeseci zatvora, a 2016. godine također na uvjetnu kaznu zatvora zbog “nedopuštene trgovine”.
"Štimanje" ispita i posla u Pokopu
Safet Bibić je u vrijeme podizanja optužnice bio dugogodišnji zaposlenik u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, član Nadzornog odbora KJKP Pokop d.o.o. Sarajevo, član Upravnog odbora Javne ustanove Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo te član Upravnog odbora JU KS Zavod za zaštitu zdravlja studenata Univerziteta u Sarajevu.
Bio je i v.d. predsjednika Nadzornog odbora Terapijske zajednice Kampus Kantona Sarajevo te predavač-asistent na Fakultetu zdravstvenih studija Sarajevo.
Prema optužnici, Bibić se osim za nezakonita zapošljavanja u Elektroprivredi BiH tereti i za posredovanje u nezakonitom zapošljavanju u KJKP Pokop u Sarajevu, u Domu zdravlja u Ilijašu kod Sarajeva, te u Općoj bolnici Abdulah Nakaš u Sarajevu.
Optužnica ga tereti i da je za 5.500 maraka (nešto više od 2.600 eura) "završio" jednoj studentici polaganje ispita iz Anatomije na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.
Senad i Nedžad Trako su, prema optužnici, bili posrednici između Zukića, Bibića i osoba koje su kupovale zaposlenje.
